DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 45 <-- 45 --> PDF |
brijestovog sjemena za sjetvu; Lukjano v B. N.; Tehnička poduka u šumarstvu; G o n č a r A. I.: Upotreba vučjaka (lupine) za šumsko-uzgojne ciljeve; Šipuli n A. I.: O pravovremenom okoravanjiu sibirske jele; Preobraženski j A. V.: Stari pokusi na uvođenju raznih vrsti drveća; Pivovaro´v a M.: O zecu. Broj 5 A h r o m e j k ö A. I.: Uloga mikoriza u životu drveća; Seperović I.: Državni šumski zaštitni pojas Voronež—Rostov; Ankudino v A. M.: Uzroci sušenja ponika u rasadnicima i mjere borbe; Junovido v A. P.: Prilog poznavanju biologije običnog bora; Kurskij : Sumsko-uzgojhe bilješke; Maljce v M, P.: Šume Beštaugorskog šumskog masiva; Brodovi ć T. M.: Zelena duglazija u šumama USSR; Borovo j V. J.: Šumarstvo N. R. Albanije; Griačev A. P.: Pravila glavne sječe u nizinskim šumama SSSR; R y ž k o v S. V.: Jedna modifikacija koncentrirane sječe; Metrevel i P. A: Prirodno pomlađivanje bora i glavne sječe u planinskim borovim šumama istočne Gruzije; Demen t je v N. N.: Određivanje obujma debala i stabala za vrijeme rasta; Leb e dev a LI.: Pokusi upotrebe DDT-a i heksahlorana protiv grčica; Simski j A. M.: Obnova protupožarnih zaštitnih pojaseva kemijskim tvarima; Solovje v V. I.: Zadaci i sadržaj tečaja iz šumarske uprave; Stepano v A. A.: K pitanju razrade projekta okvirnog zakona o šumama SSSR; Kudašev a R. F.: Količina gutaperke u bradavičastoj kuriki pri generativnom i vegetativnom razmnažanju; K u dask i n A. N.: Razmatranje o kadrovskoj politici i o političkom radu na t. zv. šumsko-zaštitnoj stanici; Trošćani n P. G: Utjecaj geografskog podrijetla borovog sjemena na ot1 pornost ponika; Kareli n T I.: ZaštjtnaMiloga priobalnih vrbika u borbi s nanosima; Trosjk o I. K.: Obnova šuma borovice u Srednjoj Aziji; Kadi š es A. I.: K pitanju uređenja šum. gospodarskih jedinica; Mahatadz e L. B.: O kulturi breze u Armeniji; Koso v G. P.: Potrebna je veća štednja u šumarskim ustanovama. Broj 6 Tjuri n A. V.: Fenodoška opažanja u šumama SSSR i njihovo iskorišćavanje u svrhe šumarstva; M e 1 i h o v P. S.: Podižimo uzorna šumska gospodarstva u vrijednim šumskim masivima SSSR; Košćeje v A. L.: Pošumljavanje borika zakorovljenih lišajem; Š ima nju k A. P.: Prirodna obnova mješovite sastojine ariša (Sukačevog) i bora; Safranska ja V. N.: Gljivične bolesti žira; Šahov G. N.: Značenje jačine prorede u uzgoju čistih borovih sastojina; Mihali n I. J.: Više pažnje kapitalnoj izgradnji; Skačko v A. I.: Za širu upotrebu mjesnog građevnog materijala; Petro v S.: Još nešto o lošem planiranju; Letkovski j A. I.: Šumsko-gospodarske mjere u službi zaštite šuma od požara; Orlova A. A. i Gurova I. K.: Bolesti žira; Padij N. N.: O suzbijanju žirovog rilaša; Vojevod a D. K.: Upotreba buldožera pri krčenju; Rudako v G. I.: Ni cam je i razvitak hrastovog ponika u vezi s promjenama sastojine; Savčenk o A. I.: Rast europskog ariša u šumama Bjeloruske SSR; H. E.: Upotreba DDT-preparata protiv grčica; Kodačigov : Treba više upotrebljavati kemijska sredstva za gašenje šumskih požara; Lihače v G. N.: O borbi protiv sitnih glodavaca; Biričevskaja L. P.: O golemom mamutovcu; G a r k i n A.: Dopisna škola za trudbenike šumarstva; S ta r č e n k o I. J.: Organizacija šumskog sjemenarstva; Demen t je v P. L: Sjemenske sastojine ariša; Petro v G. I.: Generativno razmnažanje balzamske topole; N. N.: Štetnici sjemena sibirske karagane u Altajskom kraju; Kuzmi n M. K: Djelovanje dima na raslinstvo; Mor o zo v G : Iz financijskog poslovanja šumskih poduzeća. Hrvoj Le Trementine Italiane (edicije Centra za istraživanje smola, pod rukovodstvom prof. dr. F. C. Palazzo na Poljoprivredno-Šumarskom fakultetu u Firenci). Izdanje Giuntina, god. 1936, 1940, 194« i 1949. Firenze. U ovim edicijama obuhvaćeni su radovi italijanskih stručnjaka na polju smolarenja i ispitivanja smole i njenih derivata i zbog njihove važnosti dajemo pregled svih edicija. Knjiga I obuhvata sledeće radove: 1. O terpentinskom ulju smole pinjola. 2. O terpentinskom ulju italijanskog primorskog bora. 3. Upotreba terpentinskog ulja domaćeg bora. 4. 0 terpentinskom ulju smole italijanskog alepskog bora. 5. Problemi i izgledi za jednu smolarsku industriju u Italiji. 6. Italijanski terpentin. 7. Pošumljavanje i smolarenje u nacionalnoj ekonomici. 8. Italijanski terpentin. 9. Mogućnost i izgledi za jednu smolarsku industriju u Toskani. liO. Budućost Sile. 11. Smolarenje 463 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 46 <-- 46 --> PDF |
domaćeg bora nemačkom metodom i 12. Istraživanja sinolnih materija. Knjiga II obuhvata ove radove: 1, Smokirska industrija u okviru režima autar hije. 2. Razvoj smolarske industrije u području Atezine. 3. Kolofon i terpentinsko ulje smole belog bora iz Atezine. 4. Terpentinsko ulje, borovo ulje i kolofon dobiveno iz panjeva bđog bora iz oblasti Alto-Adige. Knjiga III obuhvata ove radove: 1. Smola Pinus Brutia sa ostrva Rodosa, 2. Ete rično1 ulje ariševog balsama. 3. Dva. odlična nacionalna terpentinska ulja od alepskog bora i crnog bora. Knjiga IV obuhvata sledeće radove: 1. O terpentinskom ulju pinjola. 2. Prilog poznavanju diterpena i 3. Novi zadaci i izgledi domaće smolarske industrije. B. Pejoski Internacionalni botanički kongres u Stockholmu. Od 12—20 jula o. g. održavao se VII. Internacionalni botanički kongres u Stockholmu. Kongresu je prisustvovailo oko 1.500 učesnika iz 50 raznih zemalja. Poslije kongresa održane su brojne ekskurzije po Švedskoj. Rad kongresa odvijao se uglavnom u sekcijama ,kojih je bilo 15 (Citologja, Genetika, Mikologija, Gospodarska botanika, Eksperimentalna ekologija i dr.). Održano je yr!lo mnogo referata u sekcijama. Za nas je najinteresantnija Sekcija šumarske botanike. Tokom nekoliko zasijedanja ova je sekcija posvećivala pažnju interesantnijim i aktuelnim problemima iz Šumarske botanike. Tako je prvo zasijedanje bilo posvećeno pitanju šumski h tipova , gdje su se istakli referati H. Gauseena: »Šume Pirineja « i T xena: »O stanju šum. sociološkog kartiranja u Njemačkoj«. U drug´m manjim referatima bilo je govora o »Šumskim tipovima čehoslovačke i njihovoj praktičnoj ´ primjeni« (A. Zlatnik), »O geografskom rasprostranjenju šumskih tipova« (V. Kujala), »Šumski tipovi i sukcesija u rumunjskom Banatu« (A. Borza) i dr. U drugom zasjedanju sekcija se bavila pitanjima provenijencij e sjemena . Tu je B. Hryniewiecki govorio o »Varijabilnosti kod Picea Abies (L.) Karst u Poljskoj«, Schulenburg o »Pi tanjima provenijencije kod drveća za celulozu«, gdje je opisana neka posebna rasa smreke. Zanimljiv referat održao je van Vloten »O provenijenciji sjemena u odnosu na bolesti drveća«. Daljnje zasjedanje bilo je ispunjeno referatima o bolestim a od gljiv a na šumskom drveću. Tu je V. Baxter govorio o »Odnosu uzgojne prakse prema pojavama bolesti u američkim šumskim kulturama« L. Hutchinson održao je interesantno predavanje »O virusnim oboljenjima šumskog drveća«. H. Zycha pročitao je referat »Propadanje kore kod bukve« i dr. Mnogi referati bili su posvećeni i šumarskoj genetici. Tako je P. C. Nielsen saopćio o »Radovima sa umjetnim križanjem unutar roda Fagus«, a H. Johns- son je održao referat o »Hibridima unutar vrste u križanju šumskog drveća«, u kome je uglavnom prikazao hibride topola. C. L. Kiellandar prikazao je svoje pokuse sa ko´.hicinom u »Umjetnoj i prirodnoj polrploidiji kod Picea Abies (L.) Karst«. C. He´mburger govorio je o »Križanju vajmutovca (Pinus strobus) u Kanadi«, gdje je naročito naglašena selekcija na otpornost na rđu i Pissodes. U zasi jedanju o š u m s k o-e koiloškim pitanjim a održao je Burger predavanje: »Rezanje grana, skidanje lišća i prirast kod mlad´h biljaka smreke i bora«, a W. v. Wettstein o »Biologiji cvijeta našeg šumskog drveća« i dr. Upitanju pošumljavanj a ubrajamo referat L. Leytona »O rastu drveća u odnosu na mineralnu hramu, s posebnim obzirom na rast na staništima Calluna« i dr. S prednjim pitanjem u vezi je i problem mi kor i ze, kome je b´llo posvećeno nekoliko vrijednih referata. Poznati stručnjak za to pitanje E. Melin održao je predavanje »Posljednje studije o prirodi mikorize kod drveća«. I druga pitanja mikorize bila su osvijetljena. Tako je B. Peyronet govoriq o »Studiju mikorize direktnim promatranjem «, J. Dufrency o »Citokemijskim proučavanjima mikorize« i dr. Osim rada u ovoj sekciji bila su na ovom kongresu tretirana i druga pitanja iz šumarske problematike u nekim drugim sekcijama. Tako je na pr. posvećena pažnja otpornosti drveća na sušu, sadržaju vode u drvu, anatomiji fosilnog drveća i t. d. Bilo bi korisno dobiti neke od važnijih referata ili bar detaljniji pregled rezultata i sadržaja najaktuelnijih predavanja. (Sastavljeno prema članku prof. dr. W. Bavendamma u časopisu Forst- und holzwirtschaftliche Fragen, Stuttgart, No 105, od 2. septembra 1950). B. Zlatarić 464 |