DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Kako šumska proizvodnja znatno varira u različitim područjima, to se najtočnija slika dobiva ako se ta područja posmatraju svako za sebe. Autor je s toga gledišta podijelio svijet u 8 područja i to: 1. Evrop a sa stanovništvom od 385 miliona i 126 miliona ha šuma, sa potrošnjom od 10 miliona m3 ili 0,21 m3 po stanovniku pilanskog drveta i sa prethvatom od 50 miliona m3 godišnje, što znači najmanje 20°/o više od sadašnjeg prirasta; 2. SSSR gdje se proizvodnja cijeni na 280 miliona m3 od čega otpada na pilansko drvo 37 miliona m3, potrošnja po stanovniku iznosi 1,5 m3, a mogućnosti budućeg razvitka iskorišćavanja su znatno velike, budući da je prirast znatno veći od iskorišćene drvne mase, te je ovo područje s tog gledišta suficitarno; 3. Bliski Istok i Sjeverna Afrika sa svega 31 milion ha produktivnih šuma, od čega se iskorišćava polovina, a stanovništvo broji 120 miliona. To je deficitarno područje, upućeno na uvoz iz Evrope; 4. Sjeverna Amerika sa stanovništvom od 153 miliona i 456 miliona ha šuma, od kojih je 158 miliona ha nepristupačno. Potrošnja pilanskog drveta po stanovniku iznosi 1 m3, a potrošnja celuloznog drveta predstavlja 65°/» cjelokupne svjetske potrošnje, i ako stanovništvo sačinjava tek 8°/o čovječanstva. Godišnja sječa je za 50°/o viša od prirasta; 5. Južn a Amerik a sa stanovništvom od 151 milion i 715 miliona ha šuma, dakle 4,7 ha po stanovniku. Usprkos velikoj šumovitosti potrošnja drveta je veoma niska (na pr. potrošnja pilanskog drveta po stanovniku iznosi samo 0,06 m3), a problem degradacije tla i pošumljavanja vrlo je akutan, što predstavlja dvostruki paradoks; 6. Afrik a (bez Sjeverne) ima 747 milijona ha šume na stanovništvo od 143 miliona, dok potrošnja drveta iznosi 0,4 m3 po stanovniku, jer se svega 298 miliona ha računa kao produktivno; 7. Dalek i Istok , gdje živi 1.152 miliona ljudi, a proizvodnja šuma jedva dostiže 0,3 ha po stanovniku, a i od toga je samo polovina produktivno. To je najdeficitarnije područje, gdje je problem nestašice drveta vanredno ozbiljan. Potrošnja iznosi 0,20 m3 po stanovniku. 8. Oceanija . Na stanovništvo od 12 miliona doflazi 50 miliona ha šume, a potrošnja je veća nego u Evropi; namiruje svoje potrebe iz vlastitih izvora. Iz ovog stanja autor izvlači ove zaključke: a) Evropa, Bliski Istok i Sjeverna Amerika troše mnogo veće mase tehničkog drveta nego što njihove šume mogu da proizvedu na bazi potrajnosti, d b) jedna trećina čovječanstva (Evropa, Sjeverna Amerika, SSSR i Oceanija) troši 83°/o svjetske proizvodnje pilanskog i 95*/o celuloznog drva. No uza sve to autor smatra da bi sasvim pogrešno bilo na osnovu tih činjenica zaključiti da šume svijeta nisu u stanju da Po njegovom mišljenju izlaz iz situacije sastojao bi se: a) u boljem korištenju drvne sirovine, jer je ustanovljeno da se od drvne mase na panju iskorišćava svega 40°/o, dok već danas postoji tehnički postupak kojim bi se taj postotak iskorišćenja mogao povisiti na 60, pa čak i gotovo na lOOVo; b) u boljem gospodarenju sa šumnima, prvenstveno u pretvaranju neproduktivnih »djevičanskih« šuma u produktivne, a zatim takvim uređajnim mjerama koje bi omo s gućile da se, na bazi prirasta od 3 m3/ha. postigne godišnji prihod od 7.800 miliona mna postojećih 2.600 miliona ha produktivnih šuma i c) u čuvanju postojeće drvne zalihe i pošumljavanju neproduktivnih i napuštenih zemljišta. Ing, Ante Radovčić »Lesnoe Hozjajstvo« u prvom polugodištu 1950. Broj 1 Safaro v I. S.: O poljozaštitnim šumskim nasadima Azerbejdžanske SSR; V oropano v P. V.: Praktika uzgojnih i prebomih sječa u svjetlosti učenja M:čurina i Iisenka; Molčano v A. A.: Smrzavanje i odmrzavanje tla; Koži n N, I.: O pre>ispitivanju drvo-groiroadnih tablica za oboreno drvo; Tretjako v N. A.: Metodika provjeravanja svojstava uzgojnih sječa; Ka s j a nov : Kvantitativno i kvalitativno značenje uloge poljozaštitinih šumskih pojaseva; Kramaro v I. I.: Nasadi vrbe na pridonskim pijescima; Savčenk o A. I.: Značenje kvalitete sadnica za razvitak nasada običnog bora; Skljarenk o T. F.: Utjecaj, agrotehničkih mjera na dinamiku 461 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 44 <-- 44 --> PDF |
rasta brada vičaste kurike i drugog šumskog drveća; G r e č k i n V, P.: Sisavci — štetnici šumskih nasada; Vojno v V. V.: Hrast — pilutnjak fla Krimu; Lema n V. P.: Ubrzani uzgoj sadnica šumskog drveća pomoću električnog svijetla; Borovo j V.: Šume N. R. Madžarske; God n j e v E. D.: Rezultati pokusa spremanja žira u Buzulukskom Boru; Lukjanov B.: O spremanju žira; B 1 a g o v j e š ć e n s k i j V. V.: Pokus ocjenjivanja vodozaštitnog značenja tipova šuma pomoću biljn.h indikatora; Molotko v P, I.: Oplemenjivanje jalšinog drva; Sidorenk o A. T.: Proizvodno-pokusne šumarije SSSR. Broj 2 Zu kov A. B., Godjev E. D., Šu makov V. S.: Agrotehnički problemi pri podizanju dubrava; Rjabce v I.:. Zadržavanje snijega na poljima; Losicki j K. B.: Glavne sječe u planinskim šumama; M i h e j e v S. D i Utjecaj izvlačenja drva traktorom nia uslove obnove šuime; D a n f ell j.d P.: Šume-voćnjaci u Južnoj Kirgiziji; Za rubi n A.: Problem obnove orahovih šuma izbojcima iz panja; ČevedajevA . K.: Značenje tehničkih svojstava drveta za šumarstvo; Popo v V. V.: Hibridizacija hrastaplutnjaka po metodi I. V. Mičurina; Golubinski j S. S.: Prekrivanje tla pri šumskokulturnim radovima; D e r j a b i n D, I.: Sadašnje stanje hrastika u Srednjem Povolžju; Čimako v S.: U borbu protiv suše; Ahtali n I.: Više pažnje obradi tla pri sadnji šume; Nekrasov a T. P.: Sibirski ariš na poluotoku Kola; Ju n ovi do v A. P.: Neki podatci o cvatnji bora; 2 el ti k ov a T. A.: Pokusni uzgoj borovih sadnica u rasadnicima Uzbekistana; Per e ho d V. I.: Šume osobito vrijednih vrsta drveća kao posebne gospodarske jedinice; Jurkevi ć I. D.: O problemu razmnažanja kurike i povećanja sadržaja gutaperke u njezinoj kori; Šapovalo v A. A.: Dopunska vrela šumskog presadnog materijala; Dementje v P_ L: O pravom vremenu sadnje sibirskog ariša; Rovski j V. M., O zoli n G. P.: Razmnožavanje brijesta korjenovim 6adnicama; Nova k P. S.: Sadnja eukaliptusa u šume Lazarevskog šum. gospodarstva; Broj 3 Isamuhamedov M.: Uzbekska SSR bori se za preobrazbu prirode; Vasjko v I. G.: Treba učvrstiti međunarodno jedinstvo trudbenika šumarske struke; Guma ko v S.: Skupni dogovor — važni poticaj za izvršenje i premašenje proizvodnih planova; D a k o v M. P.: Utjecaj geografskog podrijetla žira na rast i otpornost hrasta; G a v r i 1 o v K. A.: Djelovanje raznih vrsta šumskog drveća na tlo; J u r k e vi ć I. D.: O rajonizaciji nasada kurike; Rusano v F. N.: Tamarike u poljozaštitnim pojasima; Milanovski j A. V.: Šume naše zemlje; Borovo j V.: Šumarstvo Cehoslovačke; Kova! in D. T., Vo je vod a D. K.: Nove naprave za zalijevanje rasadnika; S t ah e j k o F. G.: Mehanizacija radova u šumskim rasadnicima ;Panjuko v D. N.: Nove sijačice za grupiimičnu sjetvu šumskog sjemena; Lozovo j A. A.: Radovi na komsomolskoj dionici državnog zaštitnog šumskog pojasa; Kolči n A, I.: Sredstva za brže kopnenje snijiega; Nikoljski j V. L.: Grupimična sjetva žira u stepnoj i šumostepnoj zoni; Broj 4 Žu ko´V A. B.: Agrotehnika podizanja hrastovih sastoj.ina u Staljingradskoj, Astrahanskoj i Rostovskoj oblasti; Godnje v E. D.: Rezultati grupimične sjetve šumskog drveća i grmlja; Nagovicy n N_ A.: Projelktno-istraživaSki radovi za pošumljavanje stepa u 1949.; Po r e ck i j M. A.: Državni zaštitni šumski pojasi; Rahtejenko I. N: Međusobni utjecaj drveća i grmlja na razvitak korjenovot< sistema; D emiso v A. K.: Nekoje zakonitosti prirodnog razvoja hrastovih šuma; Rovski j V. M., Ozoli n G. P, i Solovjev a A. I.: Selekcija brijesta u pravcu otpornosti prema ho´landskoj bolesti; Gugnina s A.: Uspon šumarstva u Litavskoj SSR; Dekato v N. F.: Izbor mjesta za grupimičnu sjetvu u zoni tajga; Derjabi n D. I.: Utjecaj svijetla i proreda na razvoj hrasta; Preobraženski j A. V.: Pokusni nasadi običnog bora raznog geografskog podrijetla; Borovo j V. J.: Šumarstvo Po´jske; Grado v B,. I.: Dopunska naprava k sijačici SL-4 za grupimičnu sjetvu žira; Ko ru n ov M. M.: Upotreba buldožera pri gašenju šumskih požara; Rjabini n V. P.: O berivima, nagradama i olakšicama šumarskih stručnjaka; Maljce v M. P.: Uvođenje amurskog felodendrona ria Sjevernom Kavkazu; Rubco v A.: Rezultati provjeravanja normi sjetve za sjeme drveća i´grmlja ;P u s t o š ki n I. I.: Odvodnjavanje šuma — neodložni zadatak; B u 1 ygi n V. A.: Poboljšajmo kvalitetu borovog sjemena; Lozovo j A. A.: Priređivanje 462 |