DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Na str. 13 nalazi se ovo: »Napominjemo da kod grupne norme treba izbegavati,


da se u toku jednog meseca pojedinci iz grupe menjaju, jer to smanjuje pregled


uspeha pojedine grupe, a povećava broj „učinaka", iz čega proizlazi, kao da je pro


izvodnja radi evidencije, a ne obratno!


Na str. 10 dat je obračun zarade radnika, koji rade u grupi, gdje radnici imaju
različite satnice. Strogo matematički, taj obračun je točan, samo je nepotrebno
komplikovan, jer postoji mnogo kraći i jednostavniji metod da se zarada po grupnoj
normi izračuna. (Zbog obima ovog prikaza taj metod ne može se ovdje donijeti).
Nadailje, u istom primjeru razjašnjen je samo slučaj kad je norma prebačena, a ne
i slučaj kad je norma podbačena.


Poseban slučaj jesu t, zv. »plahte«, koje su sa najvećom pažnjom i. preciznošću


izrađene i priložene knjizi. Potsjetimo se, međutim, da formulari i tabele moraju biti


pomoć a ne teret! Plahte ing Lisulova barem zasada nemaju veze sa na š om praksom


i nije isklljučeno, da su one uvezene izvana, uzete iz sovjetske literature ili iz koje


druge zemlje, gdje su prilike drukčije. /


Općenito se može reći, unatoč pojedinačnih dobro postavljenih pitanja i riješenja,


da je knjiga Evidencija radnih normi neodmjereno udaljena od naše


prakse i naših specifičnih prilika i da bi tu knjigu trebalo iznijeti pred širu diskusiju


1. normiraca, evidentičara, privredno-računskih stručnjaka i inače praktičara,
2. društvo inženjera i tehničara svih struka,
da se pobliže odredi, što bi se i na koji način, iz te knjige moglo korisno upotrebiti,
kako bi se nakon toga autoru dale sugestije za preradu knjige. Ovo je utoliko važnije
i aktuelnije, jer i nove mjere o reorganizaciji privrede teže da osujete pojave birokracije,
koje se ovakvim udžbenicima mogu podgrijati. Ovako, kakova je knjiga sada.
ona će pasivnim prisustvom smetati da na njeno mjesto dođe druga, bolja i za praksu
korisnija knjiga.
J. Starčević
Strana stručna štampa


Proceedings of the United Nations Scientific conference on the conservation
and utilization of resources, Lake Success (New York) 1950.


U nakladi Ujedinjenih Nacija otpočelo je objavljivanje radova Znanstvene
konferencije Ujedinjenih Nacija o pitanju čuvanja i korištenja privrednih bogatstava,
koja je održana u Lake Success-u od 117. VIII. do 6. IX. 1949. Ovi radovi obuhvataju
8 svezaka. U I. svesku (431 + LXI strana), koji je već izišao iz štampe objavljeni su
referati i zapisnici sa plenarnih sjednica. U II. svesku bit će objavljeni referati iz
područja rudarstva, u III. zastupan je problem goriva i energetike, u IV. vodoprivreda,
u V. šumarstvo, u VI. poljoprivreda, u VII. lovstvo i ribolovstvo, a VIII. svezak
je indeks. U II. svesku bit će objavljen i referat Jugoslavena Prof, S, Pavlovića


o razvitku rudnog bogatstva u Jugoslaviji, u IV. svesku referat Komiteta za vodoprivredu
FNRJ o izgradnji centrala u Jablaniei i Mavrovu te referat ing. J. Filipo vi
ć a o melioraciji zemljišta u FNR Jugoslaviji, dok su za V. svezak, posvećen šumarstvu,
predviđeni referati ing. I. S p a i ć a o suzbijanju gubara aviometodom i ing.
N. Jovović a o zaštitnoj funkciji šuma. U VII, svesku bit će objavljen referat
M. Jelačin a o vještačkom oplođivanju šarama*
Od posebnog je interesa za šumarsku ekonomiku referat MaTcela L e 1 o u p a
koji je održan na jednoj od plenarnih sjednica Konferencije te je otisnut u I. svesku
(str, 34—37). U referatu se iznose podaci o svjetskoj proizvodnji i potrošnji drveta
i izvode zaključci o mjerama koje bi trebalo poduzeti da se osigura trajno podmirenje
potreba čovječanstva na šumskim proizvodima. Prema´ tim podacima, na 2.300
miliona stanovnika Zemlje dolazi 4.000 miliona hektara šumske površine ili 27%
ukupne površine kontinenata Od ovih 4.000 miliona ha smatra se 2.600 miliona kao
produktivno dok se samo 1.400 miliona ha iskorišćava. U 1947 god, potrošnja drveta
procijenjena je na 1.453 mil´oma m3 ili 0,6 m3 po stanovniku. Od te ukupne mase
drveta otpada na ogrijevno drvo 825 miliona m3 ili 57%, na pilansiko drvo 360 miliona
m3 ili 25%, na celulozno drvo 119 miliona m3 ili 8% i na industrijsko drvo 149 miliona
ms ili 10%. Upada u oči visoki postotak ogrijevnog drveta, koji je najmanji u
zemljama sa visokim životnim standardom, dok je u zaostalim i kolonijalnim zemljama
vrlo visok.


460