DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 4     <-- 4 -->        PDF

(Caprag), ozlijede furnirskih noževa bile su češće, jer se nerazumno forsirala
samo brzina (Mitrovjca) ,i t. d. To se je događalo na prelomu, kada su
brošure o visokoj produktivnosti prevođene bez nužnih ohfašnjenjaosvrta na naše specifične prilike ,kada se težilo samo za količinom i to
toliko, da su kvalitet i princip privrednog računa izgledali tek kao raskošni
prtljag, koji se tu i tamo može sasvim opravdano zanemariti.


1.
Vratimo se na pitanje avansa i osvijetlimo ga tehničkim izrazom.
Avans, to je pomicanje predmeta obrade u pravcu aktivnog oruđa, koje
vrši određene promjene na samom predmetu obrade. U slučaju jarmače
imamo avans 1) po minuti, 2) po okretaju, t. j . po hodu pile. Uzajamno su
izvodljivi. Trupac se miče (bez obzira kontinuirano ili u prekidima) prema
pili određenim tempom, koji rukovalac jarmače može da mijenja po volji,
a pila se pokreće gore-dolje i ulazi u trupac tempom, koji je odredio konstruktor
i koji rukovalac jarmače ne može da mijenja. (Da li ga nekada
mijenja, vidjet ćemo kasnije.)


Ako je broj okretaja u minuti 200 a visina hoda iznosi 500 mm, onda
će ma koja točka na površini pile napraviti put u minuti 200X0,5X2=400
m ili na sekundu 60-i dio od toga t. j. 3,32 m. Taj isti put pomnožen sa
brojem v napravila je točka na zamajcu, u kojoj je učvršćen rukavac
okvira, a koja je udaljena od središta zamajca za dužinu hoda. Označimo
li tu brzinu sa c, možemo izvesti neobično važan pokazatelj za kapacitet
jarmače, a to je


n.H.2 n.H
Iö~m/Sek (1)


C=~oÖ-´


gdje smo sa n označili broj okretaja u minuti, a sa H visinu hoda.
Iz ovog obrasca jasno proizlazi, da je c f u n k c i j,a dvaju promjenljivih
činitelja, pa je pogrešno zanemarivati ma koji od njih.


Za kapacitet jarmače prije svega važna je prorezana površina onog
reza, koji ide kroz sam promjer trupca, a ne samo dužina trupca. Otuda je
jasno, da je avans (pomak) uslovljen ne samo turažom i visinom hoda nego
i promjerom trupca, a to je bilo zanemareno, kako smo naprijed istaknuli.


Ako dakle neki autori, ponajviše sovjetski, ističu velike avanse po
jednom hodu, izostavljajući promjere klada na koje se takovi avansi odnose,
onda nas to ne smije pokolebati u sopstvenim rezultatima iz jednog posve
prostog razloga, što su prosječni promjeri naših trupaca nesravnjivo veći,
a to naročito važi za trupce iz bosanskih šuma.


Niže ćemo se uvjeriti kakovu neodređenu vrijednost imaju pokazatelji
avansa po hodu bez oznake promjera. Neka je visina hoda 60 cm, a debljina
trupca 20 cm. Tada će prema našim postojećim normama avans iznositi


(3,8 X 0,6) : 0,2 = 11,4 m po jednom hodu


422