DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 39 <-- 39 --> PDF |
izvodnje i potrošnje drveta, usklađivanje šumske industrije sa sirovinskom bazom, integralno iskorišćavanje, oplemenjivanje i štednja drveta. Po svemu se čini, da je autor nastojao da s jednog vrlo udaljenog stajališta otvori široku retrospektivu i na osnovu ove perspektivu za iznošenje pravilnog uvida na objektivnu stvarnost i budućnost našega šumskog i drvno-lndustrijskog gospodarstva općenito, a posebno za područje NR Slovenije. Ovakvo kompleksno zahvaćanje općih problema, koje izilazi i iz svih naprijed navedenih radova, dokaz je da se (bar u Sloveniji) započelo ozbiljno i stručno prilaziti perspektivnom planiranju i da se postepeno prestajemo gubiti u mnoštvu sitnih tehničkih problema. Pipan , nakon dužeg zastoja u naučnom radu, kao vanjski saradnik instituta izlazi pred našu stručnu javnost sa svojim za naše šumarstvo vrlo interesantnim, i nadasve važnim radom o uiozi i značenju krivulje frekvencije za utvrđivanje strukture i razvoja jednodobnih i prebornih šuma, za odnos sortimenta i za dopustivu širinu debljinskih razreda, kao i za biometrička razmatranja. Ova krivulja (koja odrazuje gustoću broja stabala na jedinici površine, raspodjeljenu na debljinske stepene) u našem šumarstvu premalo se upotrebljavala. Stega nam je autor u vrlo preglednom prikazu opisao: pojam te krivulje i njenu važnost kao inventarizacijski, dendrometrijski, biometrijski i historiografski indikator te njfinu ulogu pri upravljanju šumama. Konstruiranje i čitanje te krivulje autor je prikazao na osnovu podataka naših i inozemnih naučnih radnika, kao i na vlastitom dendrometrijskom materijalu. Tregubov , poznati naš stručnjak za preborne šume i f itocenolog, na osnovu teorije i iskustva prikazao je način prebornog gospodarenja, spec, uređivanja na malim šumskim posjedima, kakvim obiluje NR Slovenija. Kao bazu svoje rasprave autor je uzeo napose bivše šume Pogačnika, u kojima se početkom ovog stoljeća počelo gospodariti samostalno po principima kontrolne metode. Nakon sažetog izlaganja savremene teorije o prebornoj šumi (u kojoj je također zahvatio u važnost i upotrebu krivulje krekvencije) autor je detaljno analizirao podatke s izabranih objekata. U zaključnom dijelu izneseni su rezultati o načinu prebornog gospodarenja, kao i prijedlozi za uređivanje malih šumskih cjelina. Rad obiluje dokaznim brojčanim materijalom i grafikonima. U čitavom tom radu osjeća se težnja autora, da se gospodarenje u našim šumama skrene s krutih dosadašnjih okvira njemačkog šumarstva i prijeđe na prirodno- znanstvenu osnovicu. — Oba autora, Pipan i Tregubov, svojim radovima ukazali su na prvenstvenu ulogu francuske škole u razvoju ideje o prebornoj šumi, koja je preko Švicarske u Srednjoj Evropi razarala loša shvaćanja o jednodebnoj šumi; oni su nadalje dali širi publicitet i poticaj za upotrebu krivulje frekvencije u našim šumama. U tome je bitna vrijednost tih rasprava. Čokl , nakon iznošenja razvoja i uloge smolarenja u svjetskoj privredi a napose u FNRJ i zasebno u Sloveniji, detaljno je prikazao svrhu, tok, organizaciju i rezultate pokusa o širini zarezivanja pri smolarenju na crvenom boru po njemačkoj metodi. Na osnovu brojčanih podataka i grafičkih prikaza autor je došao do važnih zaključaka, a ujedno je iz njih povukao izvjesne pretpostavke koje bi trebalo naknadno pokusima potvrditi. Kako iz ovog pregleda razabiremo, obrađena materija je obilna i zahvaća u opća i specifična područja naše struke. Stoga se u kratkom prikazu nije mogao dati detaljniji osvrt na pojedine radove. Izvještaj Gozdarskog instituta ima jednu markantnu liniju, na koju se rijetko gdje i u stranoj literaturi nailazi: radovi međusobno sačinjavaju cjelinu, t. j . idejnu osnovicu za plansko gospodarenje. U tome velika zasluga pripada tadašnjem rukovodiocu instituta Sevniku, a napose i uredniku ČoMu. Ša/ar Fukarek P-: Raširen je poljskog ili lučkog jasena (Fraxinus oxycarpa Willd) u F. N. R. Jugoslaviji, Godišnjak biološkog instituta u Sarajevu, 1948, Fase. 2, str. 631—69 Pitanje sistematike roda Fraxinu s jedno je od najzamršeniji.h. Nakon revizije obimne literature autor je došao do zaključka, da sekcija Fraxinaster, podsekc. Bumelioides, sadrži u stvari samo 4 vrste ili tipa: Fraxiinus excelsior L., F. oxycarpa Willd., F. potamoiphila Herder i F, nigra March. 457 |