DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Izvestja Gozdarskog instituta Slovenije 1947—1949, Ljubljana 1950, str. 250. Prije kratkog vremena izišao je iz štampe dugo očekivani izvještaj o radu šumarskog instituta Slovenije pod redakcijom predstavniKa uredničkog odbora M. Č o k 1 a. Već iz samog pregleda sadržaja razab.re se, da je institutu omogućeno da svoj rad postavi na široku naučnu osnovicu, da su mu snage obzirom na rješavanje aktuelnih problema dobro raspoređene, ujednačene i usmjerene prema određenom perspektivnom cilju. Tako izgrađeni temeiiji omogućuju, da Gozdarski institut Slovenije može sistematski i solidno ulaziti u dubinu pojedinih zadan.h problema i da razvoju šumske i drvno-industrijske privrede dade naučnu osnovicu te da obogati našu nauku. Izvještaj sadrži dva dijela :osvrt na razvoj šumarske nauke i prosvjete u Slove niji te na razvoj instituta, i zatim u drugom dijelu idejne temelje za planiranje i na predan razvoj šumskog i drvarskog gospodarstva, i to: 1. R. C i v i d i n i — M. W r a b e r: Gozdarski institut Slovenije v letih 1947—1949; 2. M, Wraber : Fitocenologija kod temelj sodobnega gojenja gozdov; 3. M. Šušterčič : Ureditev zemljišč (kategorizacija in razmenitev); 4. F. Sevnik : Urejanje naših gozdov ob prehodu v soc.aliističko gospodarstvo; 5. L. Ž u m e r: Uvod v perspektivno planiranje lesne industrije; 6. R. Pipan : Pomen in vioga frekvenčne ikrivudje pri urejanju gozdov; 7. V. Tregubov : Prebiralno gospodarstvo v. manjših gozdmh enotah; 8. M. Čolcl: Pomen in problemi slomarenja. C i v i d n i—W r a b e r u vrlo preglednom obliku iznesli su idejne i materijalne osnove instituta, njegovu organizaciju, tematski plan i njegovo izvršavanje te saradnju instituta sa drugim ustanovama, a osim toga i borbu radnog kolektiva za napredan razvitak instituta. Institut ima zasada 7 stalnih članova i 25 pomoćnih sila, tako da na 1 naučnog saradnika otpada otprilike po 1 administrativac, 1 tehničar u uredu i 1 tehničar na terenu te 1 stalni radnik. Osim toga institut ima i vanjskih saradnika i dopisnih članova. Iz ovog pregleda može se razabrati, da su nadležni rukovodioci imali vrlo mnogo razumijevanja za stvaranje solidnog temelja za razvoj tog instituta. Institut je uložio mnogo truda da dobro rasporedi, osnuje i opskrbi pokusne stanice, bez čega je bilo koji veći istraživački rad gotovo nemoguć; u tome je mnogo uspio. Zasada je osnovano 7 stanica, 3 pomoćne stanice i 3 uporišta, a u planu je osnivanje još 3 stanice. U izvještaju iznesen je popis rezervata, uzornih, pokusnih i studijskih objekata te trajnih pokusnih ploha. Ujedno je objavljena generalna analiza o izvršenju tematskog pilana. Wrabe r je u razmjerno opsežnom prikazu razradio prirodne uvjete uzgajanja šuma t. j . ekološke i biotske faktore, idejne osnove fitocenologije te njenu važnost za praksu i nauku uzgajanja šuma (dinamika razvoja šumske zajednice, prašuma i gospodarska šuma, izbor drveća, izmjena-konverzija šume, melioracije, sjemenarstvo i kartiranje). Čitavo gradivo dobro je raspoređeno i opisano lakim stilom tako, da se tim radom može dobro služiti i niže kvalifikovano stručno osoblje. Stoga će taj rad mnogo doprinijeti, da se najvažnija grana šumskog gospodarstva postavi na solidnije prirodno-znanstvene temelje. Šušterčič , polazeći sa gledišta raspodjele zemljišta prema prirodnim uvjetima uzgoja raznih kultura, analizirao je u glavnim linijama strukturu poiljoprivrednog i šumskog tla Slovenije. Ujedno je prikazao razrađene idejne osnove za tu raspodjelu, kao i smjernice za ostvarivanje te osnove. Sevnik , bivši direktor instituta i sadašnji profesor na šumarskom fakultetu u Ljubljani, kratko i sažeto dao je opći historijski profil razvoja šumarstva i prikaz uređivanja za razdoblje prelaza iz kapitalizma u socijalizam, kao i uvjete za prelaz na plansko gospodarenje u FNRJ. Prikazavši detaljnije ideološku i realnu osnovicu socijalističkog planiranja u Sloveniji, autor je opisao stanje uređivanja i inventarizacije šuma nakon oslobođenja i u toku prvog petogodišnjeg plana, te otvara perspektive za buduće uređajne radove. Zbog velike površine privatnih šuma (70°/o) uređivanje zadat će znatne poteškoće, pa autor preporuča stvaranje šumskih zadruga, čime će se pojednostaviti i uprava, a ujedno lakše će se preći na naprednije gospodarenje. 2 u m e r na naročito svojstven način uspio je prikazati međusobnu dijalektičnu uvjetovanost prirodnih i gospodarskih faktora šumske proizvodnje, i to u ovim poglavljima: uloga šumske industrije u narednom gospodarstvu, ravnoteža između pro 456 |