DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 36 <-- 36 --> PDF |
/«sr Stručne UujiktonoSii Domaća stručna štampa Zbornik radova Srpske akademije muka — Instituta za ekologiju i biogeografiju, Beograd 1950, strana 247. Nedavno izašlo je iz štampe ovo značajno djelo pod redakcijom poznatog naučnog radnika Siniše Stankovića, kao rezultat trogodišnjeg rada novo osnovanog instituta Srpske akademije nauka. U predgovoru ove prve knjige iznesen je zadatak tog instituta i ukratko prikazani su problemi, koje institut treba da proučava. Objavljeni radovi tretiraju i mnoge osnovne probleme iz područja šumarstva, pa stoga je ova edicija važan prilog i za stvaranje šire naučne osnovice unapređenju šumske privrede. Knjiga I sadrži ove radove: 1. S. Stanković: Predgovor; 2. O. Grebenščikov : O vegetaciji centralnog dela Stare Planine; 3. B. Jovanović— L. Veseličić: Prethodno saopštenje o biljnom pokrivaču Suve Planine; 4. Z. P a v 1 o v i ć: Pregled livada i pašnjaka Zlatibora; 5. B. J o v a n o v i ć: O nekim morfološkim i biološkim osobinama, naše bukve; 6. B. J o va n o v i ć: O jednom metodu određivanja semenih godina bukve u šumama; 7. L. Rajevski : Nalazište Pinus nigra Arn. var. Pallasiana (Lamb.) Hay. u okolini Bosiljgrada; 8. P. Č e rn j avsk i: O bukovim šumama FNRJ; 9. A. Ruži ć — Petrov : Prilog poznavanju ekologije tekunice Citellus citellus L. 10. S. Matvejev : Problemi porekila faune ptica Srbije (Biogeografska analiza); 11. S. Matvejev : Zbirka ptica iz okoline Struge na Ohridskom Jezeru; 12. S. Grozdanić : Posmatranja na jednom naselju vrste Halictus sexcinctus F.; 13. S. Grozdanić : Pčele drvarice (Xylocopa violacea i Xylocopa valga); 14. O. Grebenščikov : Prilog poznavanju visokoplaninske faune skakavaca (Orthoptera) Istočne Jugoslavije; 15. P. Spasojević : Prilog poznavanju gubarevih legala; 16. D. Milovanović — A. Zivković: Prethodna saopštenja o sezonskim promenama organske produkcije u vodama pJavne oblasti Dunava kod Apatina. Za šumarstvo od naročitog su interesa radovi, kojih prikaz ukratko niže navodimo: Grebenščikov , nakon kratkog opisa pedoloških { klimatskih faktora i pregleda vegetacijskih tipova na grebenu Stare Planine (kod jug.-bug. granice), najvećim dijelom prikazuje tipove šuma, manje tipove pašnjaka. Pod poglavljem švme opisani su ovi tipovi: ukratko šibljak (Carpinus Orientalis, Quercus conferta, cerris i lanuginosa, Fraxinus ornus, Acer), opsežnije šume sladuna i cera, šume kitn´aka, šume hrasta-graba, planinske bukove šume i smrekove šume. Autor se u prikazu šuma ujedno osvrnuo na ranija iskorišćavan´a planinskih bukovih šuma. kao i na potiskivanje smreke antropogenim i potom biogenim faktor´ma napose bukvom. Pored toga izneseni su rezultati ori;entacion:h istraživania pašnjaka i šumskih livada, grupacija niskog žbunja na pašnjacima te konačno hidrofi´na vegetacija i vegetacija stijena. Gotovo u svakom pOgCavlju autor ukazuje na pojedine gospodarske Faktore, koji su utjecali na razvitak vegetacije. Priložene su originalne fitocenološke snimke, šematski prikazi vegetacije i foto-sn´mke. Jovanović i Veseličić u svojem radu o vegetaciji Suve Planine (kod Niša), nakon pregleda opć´h geološk´h, reljefnih i kl´matskih okolnosti, najvećim dijelom prikazuju vegetaci´u šume, i to šume hrasta, bukve, smreke i krivulja; zatim je opisana vegetacija brdskih i planinskih pašnjaka i ilivada. I ovi istraživači također 454 |
ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 37 <-- 37 --> PDF |
upozoruju na štete, koje zbog golih sječa i degradacije šume negativno utječu na pojedine grane narodne privrede. Fitocenološke i foto snimke te popis veget. elemenata upotpunjuju taj izvještaj. — Navedena dva rada trojice istraživača važan su prilog stvaranju naučne osnovice perspektivnog planiranja šumske i stočarske privrede, kao i daljnjem istraživanju specifičnih šumarskih problema. P a v 1 o v i ć u kraćem prikazu o vegetaciji livada i pašnjaka Zlatibora primjećuje, da su te poljoprivredne površine nastale u zoni šuma četinjača pod utjecajem čovjeka i upozoruje na okolnost, da su historijsko-ekonomski faktori s jedne strane ubrzali proces degradacije tla šumskih livada a s druge onemogućili ponovni razvitak šume. Jovanovi ć prikazuje u riječi i fotosnimkama značajke balkanske bukve Fagus moesiaca Cz, (koju je nedavno u našim krajevima otkrio Cernjavki), koja se od zapadnoevropske F. sillvatica L. naročito razlikuje karakterističnim kupulama sa donjim listoliko proširenim stipu´.ama te, pojedinačno opaženim, zakorjenjivanjem zatrpanih živih grana i poleglih mladih stabala. Jovanovi ć nadalje iznosi potrebu i predlaže indirektni postupak za prikupljanje potrebnih statističkih podataka o sjemenim godinama bukve za blisku prošlost u svrhu orijentacije za budućnost. Taj se postupak sastoji o izbrajanju godišnjih tragova ljuski što potječu od vršnih izbojaka i to u manje sječenim šumama. Istraživanja po tom postupku autor je izvršio u šumama kod Majdanpeka i na sjevernom dijelu naprijed spomenute Suve Planine, i utvrdio ove dobre sjemene godine: 1946, 1943, 1936, 1932 i 1928 (1929?). Rezultati istraživanja nadopunjeni su podacima o utjecaju klimatskih faktora na urod sjemena. Rajevsk i kraćim prilogom opisao je nalazište ostatka šume Pinus nigra v. Pallasiana na južnim padinama planine Crnook u Istočnoj Srbiji. Černjavski , poznati naučni radnik, u svojoj raspravi o bukovim šumama Jugoslavije ponajprije opisao je opće značajke biljnog pokrova biv. univerzitetskog imanja Majdanpek i konstatirao, da se tu prosječna nadmorska visina bukovih šuma nalazi ispod donje granice bukovih šuma u FNRJ. Nakon kraćeg pregleda šuma u toj domeni i prikaza o finom reagiranju šumskih tipova na skoro neprimjetne ekološke razlike, autor je Fagetum montanum serbicum (Rudski) za Majdanpek raščlanio na pet različitih tipova grupacija i opisao njihove osnovne karakteristike. Potom, na osnovu sabranog materijala, ukazuje da je areal mezijske bukve (F. moesiaca) rasprostranjen kroz cijelu NR Srbiju i NR Makedoniju; ona je najrasprostranjenije šumsko drvo »u svima florističkim oblastima i u svima pojasevima, od podnožja do gornje granice u FNRJ«. Prema tome je, po mišljenju autora, za zajednicu bukovih šuma mezijska bukva edifikator (graditelj), koji određuje tip tih šuma. Zato autor smatra pravilnim, da se asocijacija tih šuma naziva Fagetum moesiacae. Pisac u toj interesantnoj raspravi nadalje razlikuje asocijacije po edifikatorima; subasocijacije slične po edifikatorima razlikuje po stanju edifikatora i sastavu prizemne flore, a facijese slične po edifikatorima i ekologiji makroreljefa razlikuje po ekologiji mikroreljefa i prizemnoj flori. Spasojevi ć na osnovu istraživanja gubarevih legala g. 1948 na Fruškoj Gori došla je uglavnom do ovih za praksu važnih rezultata: najveći broj legala orijentiran je prema jugu i istoku a najmanje prema sjeveru, uglavnom na najsuhijem i najtoplijim mjestima; na drveću s hrapavom korom najveći broj legala položen je ispod 2 m, inače iznad 2 m; najviše je legala bilo na bukvi; zaraženost je g. 1948 bila veća nego 1947; osrednji broj jaja po leglu je 263, legla na bukvi imaju najveći broj jaja a na hrastu najmanje. Rezultati istraživanja dokumentirani su numeričkim podacima i grafikonima. Pregled popisa objavljenih radova Ekološkog instituta Srbije ukazuje na jednu, za naše prilike još neobičnu činjenicu, da od ukupnog broja autora gotovo polovinu sačinjavaju žene (7 :6)! Prva knjiga ovog instituta lima veliko značenje za šumarsku i poljoprivrednu praksu. Iako se još danas rezultati objavljenih radova ne mogu u cijelosti primijeniti, ond sačinjavaju značajan prilog za buduće perspektivno planiranje ii uređivanje, kao i za daljnja specifična istraživanja. Otkrivanjem osnovnih elemenata u prirodnim faktorima proizvodnje, ond stvaraju široku naučnu osnovicu za pravilno gospodarenje. Sa far 455 i |