DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 36 <-- 36 --> PDF |
/«sr Stručne UujiktonoSii Domaća stručna štampa Zbornik radova Srpske akademije muka — Instituta za ekologiju i biogeografiju, Beograd 1950, strana 247. Nedavno izašlo je iz štampe ovo značajno djelo pod redakcijom poznatog naučnog radnika Siniše Stankovića, kao rezultat trogodišnjeg rada novo osnovanog instituta Srpske akademije nauka. U predgovoru ove prve knjige iznesen je zadatak tog instituta i ukratko prikazani su problemi, koje institut treba da proučava. Objavljeni radovi tretiraju i mnoge osnovne probleme iz područja šumarstva, pa stoga je ova edicija važan prilog i za stvaranje šire naučne osnovice unapređenju šumske privrede. Knjiga I sadrži ove radove: 1. S. Stanković: Predgovor; 2. O. Grebenščikov : O vegetaciji centralnog dela Stare Planine; 3. B. Jovanović— L. Veseličić: Prethodno saopštenje o biljnom pokrivaču Suve Planine; 4. Z. P a v 1 o v i ć: Pregled livada i pašnjaka Zlatibora; 5. B. J o v a n o v i ć: O nekim morfološkim i biološkim osobinama, naše bukve; 6. B. J o va n o v i ć: O jednom metodu određivanja semenih godina bukve u šumama; 7. L. Rajevski : Nalazište Pinus nigra Arn. var. Pallasiana (Lamb.) Hay. u okolini Bosiljgrada; 8. P. Č e rn j avsk i: O bukovim šumama FNRJ; 9. A. Ruži ć — Petrov : Prilog poznavanju ekologije tekunice Citellus citellus L. 10. S. Matvejev : Problemi porekila faune ptica Srbije (Biogeografska analiza); 11. S. Matvejev : Zbirka ptica iz okoline Struge na Ohridskom Jezeru; 12. S. Grozdanić : Posmatranja na jednom naselju vrste Halictus sexcinctus F.; 13. S. Grozdanić : Pčele drvarice (Xylocopa violacea i Xylocopa valga); 14. O. Grebenščikov : Prilog poznavanju visokoplaninske faune skakavaca (Orthoptera) Istočne Jugoslavije; 15. P. Spasojević : Prilog poznavanju gubarevih legala; 16. D. Milovanović — A. Zivković: Prethodna saopštenja o sezonskim promenama organske produkcije u vodama pJavne oblasti Dunava kod Apatina. Za šumarstvo od naročitog su interesa radovi, kojih prikaz ukratko niže navodimo: Grebenščikov , nakon kratkog opisa pedoloških { klimatskih faktora i pregleda vegetacijskih tipova na grebenu Stare Planine (kod jug.-bug. granice), najvećim dijelom prikazuje tipove šuma, manje tipove pašnjaka. Pod poglavljem švme opisani su ovi tipovi: ukratko šibljak (Carpinus Orientalis, Quercus conferta, cerris i lanuginosa, Fraxinus ornus, Acer), opsežnije šume sladuna i cera, šume kitn´aka, šume hrasta-graba, planinske bukove šume i smrekove šume. Autor se u prikazu šuma ujedno osvrnuo na ranija iskorišćavan´a planinskih bukovih šuma. kao i na potiskivanje smreke antropogenim i potom biogenim faktor´ma napose bukvom. Pored toga izneseni su rezultati ori;entacion:h istraživania pašnjaka i šumskih livada, grupacija niskog žbunja na pašnjacima te konačno hidrofi´na vegetacija i vegetacija stijena. Gotovo u svakom pOgCavlju autor ukazuje na pojedine gospodarske Faktore, koji su utjecali na razvitak vegetacije. Priložene su originalne fitocenološke snimke, šematski prikazi vegetacije i foto-sn´mke. Jovanović i Veseličić u svojem radu o vegetaciji Suve Planine (kod Niša), nakon pregleda opć´h geološk´h, reljefnih i kl´matskih okolnosti, najvećim dijelom prikazuju vegetaci´u šume, i to šume hrasta, bukve, smreke i krivulja; zatim je opisana vegetacija brdskih i planinskih pašnjaka i ilivada. I ovi istraživači također 454 |