DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 36     <-- 36 -->        PDF

/«sr Stručne UujiktonoSii


Domaća stručna štampa


Zbornik radova Srpske akademije muka — Instituta za ekologiju i biogeografiju,
Beograd 1950, strana 247.


Nedavno izašlo je iz štampe ovo značajno djelo pod redakcijom poznatog naučnog
radnika Siniše Stankovića, kao rezultat trogodišnjeg rada novo osnovanog instituta
Srpske akademije nauka. U predgovoru ove prve knjige iznesen je zadatak tog
instituta i ukratko prikazani su problemi, koje institut treba da proučava. Objavljeni
radovi tretiraju i mnoge osnovne probleme iz područja šumarstva, pa stoga je ova
edicija važan prilog i za stvaranje šire naučne osnovice unapređenju šumske privrede.
Knjiga I sadrži ove radove:


1. S. Stanković: Predgovor;
2. O. Grebenščikov : O vegetaciji centralnog dela Stare Planine;
3. B. Jovanović— L. Veseličić: Prethodno saopštenje o biljnom pokrivaču
Suve Planine;
4. Z. P a v 1 o v i ć: Pregled livada i pašnjaka Zlatibora;
5. B. J o v a n o v i ć: O nekim morfološkim i biološkim osobinama, naše bukve;
6. B. J o va n o v i ć: O jednom metodu određivanja semenih godina bukve u
šumama;
7. L. Rajevski : Nalazište Pinus nigra Arn. var. Pallasiana (Lamb.) Hay. u
okolini Bosiljgrada;
8. P. Č e rn j avsk i: O bukovim šumama FNRJ;
9. A. Ruži ć — Petrov : Prilog poznavanju ekologije tekunice Citellus
citellus L.
10. S. Matvejev : Problemi porekila faune ptica Srbije (Biogeografska analiza);
11. S. Matvejev : Zbirka ptica iz okoline Struge na Ohridskom Jezeru;
12. S. Grozdanić : Posmatranja na jednom naselju vrste Halictus sexcinctus
F.;
13. S. Grozdanić : Pčele drvarice (Xylocopa violacea i Xylocopa valga);
14. O. Grebenščikov : Prilog poznavanju visokoplaninske faune skakavaca
(Orthoptera) Istočne Jugoslavije;
15. P. Spasojević : Prilog poznavanju gubarevih legala;
16. D. Milovanović — A. Zivković: Prethodna saopštenja o sezonskim
promenama organske produkcije u vodama pJavne oblasti Dunava kod Apatina.
Za šumarstvo od naročitog su interesa radovi, kojih prikaz ukratko niže navodimo:
Grebenščikov , nakon kratkog opisa pedoloških { klimatskih faktora i pregleda
vegetacijskih tipova na grebenu Stare Planine (kod jug.-bug. granice), najvećim
dijelom prikazuje tipove šuma, manje tipove pašnjaka. Pod poglavljem švme opisani
su ovi tipovi: ukratko šibljak (Carpinus Orientalis, Quercus conferta, cerris i lanuginosa,
Fraxinus ornus, Acer), opsežnije šume sladuna i cera, šume kitn´aka, šume
hrasta-graba, planinske bukove šume i smrekove šume. Autor se u prikazu šuma ujedno
osvrnuo na ranija iskorišćavan´a planinskih bukovih šuma. kao i na potiskivanje smreke
antropogenim i potom biogenim faktor´ma napose bukvom. Pored toga izneseni su
rezultati ori;entacion:h istraživania pašnjaka i šumskih livada, grupacija niskog žbunja
na pašnjacima te konačno hidrofi´na vegetacija i vegetacija stijena. Gotovo u svakom
pOgCavlju autor ukazuje na pojedine gospodarske Faktore, koji su utjecali na razvitak
vegetacije. Priložene su originalne fitocenološke snimke, šematski prikazi vegetacije
i foto-sn´mke.


Jovanović i Veseličić u svojem radu o vegetaciji Suve Planine (kod
Niša), nakon pregleda opć´h geološk´h, reljefnih i kl´matskih okolnosti, najvećim dijelom
prikazuju vegetaci´u šume, i to šume hrasta, bukve, smreke i krivulja; zatim je
opisana vegetacija brdskih i planinskih pašnjaka i ilivada. I ovi istraživači također


454