DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 35 <-- 35 --> PDF |
* gore i dolje pomicati. — Dvokolica se naveze nad trupac tako, da osovina stoji približno iznad sredine trupca. Trupac se kliještima zahvati i ručnom dizalicom podigne. Kako daščice, koje stoje poprijeko među rudama, priječe nadizanje trupca, to je dizalicom i ovim zaštitama trupac ukliješten. Postoji mogućnost podešavanja ovih daščica veličini trupca pomicanjem ovih gore i dolje. Konj, koji je medu rudama upregnut, nije opterećen nekim naročitim ballancom tereta, jer je teret približno uravnotežen zahvatom kliješta u sredini trupca. U p o t r e b a: Dvokolica je prikladna za ravan i suh teren u zrelim sastojinama sa čistom ili oplodnjom sječom za privlačenje trupaca, a ograničena je na dužine trupaca do 5,50 m. Efekat : Jedan konj sa jednom dvokolicom odgovara efektu rada 3 para konja sa običnim kol´ma. Prema tome iznosi dnevna ušteda za vrijeme sezone po jednoj dvokolici Din 1.470, ili, uz pretpostavku mogućnosti rada cd 120 dana u jednoj godini, Din 176.400 godišnje. ing. Franjo Stajduhar. Borba protiv šumskih požara Zbog učestalih suša, ratnih okolnosti i neodržavanja šumskog reda na području gotovo čitave Evrope mnoge su šume uništene požarom, kukcima i bolestima. Naročito su mnogo u posljednjem deceniju stradaile monokulture. Sušenje šuma napose znatno je zahvatilo Srednju Evropu (Čehoslovačku, Njemačku i Francusku), a šumski požari poglavito Francusku. Ponos francuskih šumara, borove kulture u Landima kraj Atlantskog oceana, najviše su požarom uništene. Pošumljavanje močvarnih pjeskulja započelo je u 18. stoljeću, te je do danas od 1,200.000 ha pošumljeno borom oko 1,000.000 ha. Zahvaljujući takvom naporu, na toj pustinji nikli su gradovi i sela te ljetovališta i kupališta uz obale oceana. Radni ljudi nalazili su u tim nepreglednim šumama zaradu, pogotovo nakon industrijskog iskorišćavanja smole. Godišnja produkcija smole iznosila je u prvoj četvrtini ovog stoljeća oko 1,200.000 hl u tadašnjoj vrijednosti oko 240,000.000 Fr. Tim« je i vrijednost tla znatno poskočila. (V. opširnije u čilanku prof. dr. U g r enovićt : Smolarenj© u Francuskoj, Šum. list 1926, str. 113—133). Prema izvještaju J a g e r s c h m i d.t-a (Les projet de reconstruction de la foret landaise, Revue Internationale du Bois 1950) bilo je u Landama pod šumom 950.0001 ha. Na toj površini požari su od 1937—1948 uništili preko 400.000 ha šuma, a god. 1949 još 150.000 ha. — U prošlom stoljeću bilo je planom pošumljavanja predviđeno, da se unaprijed spriječi razvoj velikih šumskih požara: šume nisu smjele sačinjavati suvislu cjelinu već su trebale biti rastavljene poljoprivrednim i pašnjačkim zemljištem, nisu se smjele osnivati čiste kulture već mješovite sa listačama. Ali ta zamisao nije bila posve tako izvršena. Na osnovu stečenih loših iskustava sadašnji plan obnove tih šuma predviđa slične a i strože mjere opreza. Iskustva naših kolega u Francuskoj treba da budu pouka i nama prigodom planiranja i osnivanja novih šumskih kultura napose na kršu. Najbolji primjer iz prošlosti imamo na sjevernoj obali Jadrana iznad Opatije — na južnim obroncima Učke, gdje se već izdaleka razabire, kako su pojedine kulture međusobno razmaknute nepošumiljenim pojasima. Šafar 453 |