DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 74. NOVEMBAR GODINA 1950 J Starčević (Sr. Mitrovica): TEHNIČKE NORME I PRIVIDNA RACIONALIZACIJA O tome, da su norme odigrale značajnu ulogu pri prijelazu sa individualnog sistema na kolektivni ne postoji niti najmanja sumnja. O tome, da je uvođenje tehničkih normi za mehanizirane proizvodne procese vrlo važno pitanje tehničko-pogonskih kadrova, treba reći najnužnije iz prostog razloga, što sam pokret tehničkog normiranja ima često deklarativan karakter, a u praksi je on posve prepušten normircima i poenterima, koji imaju vrlo skromne tehničke pojmove i koji nesvjesno, nekada u najboljoj namjeri, naprave više štete nego koristi. Tako se dešavalo, da su tehničke norme postavljene po šablonama i dogmama iz prevedenih brošura, te se naknadno ispostavilo, da je ovaj način za naše prilike potpuno neprihvatljiv. Da osnažimo ovo samo jednim primjerom. U početku neki autori iznosili su i uzdizali avanse (pomicanje) sovjetskih jarmača (gatera), koje su se penjale i do 20 mm po hodu (hubu), ostavljajući svjesno ili nesvjesno kao nevažno pitanje debljine klada (kao da je za avans mjerodavna samo duljina klade a ne i promjer). Pošto su naši avansi po stapaju bili znatno manji, izgledalo je, kao da smo mi mnogo zaostali, te se užurbano pristupilo postizavanju, pa ukoliko su tu i tamo postizavani uspjesi, oni su se odmah pretvarali u prividne uspjehe i prividne racionalizacije. U to vrijeme mnoge su jarmače zbog preopterećenosti napukle (Karlovac), mnoge su daske dobile valovit, flanelast i baršunast vid (Bos. Krupa), parketi pod grubim nasiljem noževa blanjalice dobili su suviše velike cikloide (Durdenovac), plemeniti furniri nisu obrađivani sa više pažnje od topolovih * Pitanje utvrđivanja tehničkih kapaciteta strojeva i mehaniziranih uređaja važno je kako prigodom planiranja nabavaka tih mašina tako i prigodom njihovoga opterećenja s obzirom na konstrukcije pojedinih dijelova stroja kao i uzajamne zavisnosti kvalitete izrade s brzinom rada. Dešavalo se često a događa se još uvijek i sada, da neki strojevi rade ispod a neki iznad optimalnog opterećenja, u oba slučaja ili na štetu održavanja stroja ili često na štetu kvalitete proizvoda, a sve zbog nepoznavanja tehničkih kapaciteta. Pitanje je to danas neobično važno pri rješavanju općih problema tehničke organizacije rada i normiranja, pa bi stoga ova rasprava trebala više zainteresirati tehničke kadrove u teoretskom i tehnički-praktičnom pogledu. — Ured. 421 |