DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 21 <-- 21 --> PDF |
skuplja u vlastitim šumama a potrebno ga je odmah sijati (brijest, breza). Zatim postoje vrste koje veoma malo variraju i tu onaj oprez neće biti prijeko potreban. Zaključak Pitanje provenijencije šumskog sjemenja za obnovu i pošumljavanje šumskih površina veoma je važno za nas. Pošumljavanje dostiže velike površine u cijeloj zemlji. Naša drvna i kemijska industrija traže sve veće količine dobre i raznovrsne drvne sirovine. Budući da se naše stare šumske površine iscrpljuju ( a to je pojava i u ostalim zemljama), potrebno je misliti ne samo kako osigurati u budućnosti izvore daljne mase, nego i kako iskoristiti savremeno znanje u podizanju novih sasto´ina. Ne može nam biti svejedno da li podižemo dobre ili loše sastojine. Kod toga nam je jednako tako potrebno tvrdo kao i meko drvo. Pronalaženjem dobrih provenijencija, odn. rasa šumskog drveća, koje pokazuju prednost u rastu i kvaliteti, bez sumnje da će utjecati na produktivnu sposobnost naših šuma i šumskih kultura. U tom radu sjemenarska politika ima određenu ulogu. Pokušali smo ocrtati neke osnovne zadatke koji se postavljaju na tom planu. Bilo bi lako pokazati kako je i savremeno oplemenjivanje šumskog drveća donijelo mnogo uspješnih metoda i puteva oplemenjivanja, kojima se već i naša praksa koristi (topole). Te metode pomogle su da se u industrijski razvijenim zemljama ispuni znatan dio stavke uvoza iz inostranstva. Našoj sjemenarskoj politici smetat će apsolutno vjerovanje u lokalno sabiranje sjemena kao jedino i najbolje u svakom slučaju. Ona će naći nove izvore najboljih provenijencija i organizirati skupljanje i rasprostranjene njihovo izvan tih sastojina u odgovarajućim okolnostima. Ona će zabaciti gledanje da su johe, trepetljike, breze, vrbe sekundarne i bezvrijedne vrste, tražit će mogućnosti da ih se uzgaja u prikladnom obliku, kada će davati najviše mase. Na to nas prisiljava ne samo nužda da tražimo zamjenu za orahovinu, brestovinu i si., nego i potreba industrije, koja ih sve više traži. Sigurno je da pretstoje velike zapreke: pomanjkanje potrebne stručne radne snage za skupljanje i manipulaciju sjemenom, nedovoljan broj trušnica, dobrih rasadnika i t. d. No držanje povoljnog bilansa, između naših industrijskih potreba, eksporta i namican´a odgovarajućih drvnih masa kao sirovine traži napore u tom pravcu. To zahtjeva i činjenica da u skupljanju i distribuciji šumskog sjemena često vlada stihija, da se u nekim slučajevima sije ono što je momentalno na zalihi. Konačno na naše naučne institucije otpada velik dio svladavanja zadatka istraživanjem domaćih odličnih provenijencija i rasa, oplemenjivanjem selekcioniranog materijala i t. d. U tom naporu mnogo ćemo imati naučiti od naprednih zemalja. 439 |