DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ljetnih mjeseci i t. d. Langlet (1938) (13) je tako na pr. uzeo one faktore, koji u prvom redu odlučuju o stvaranju suhe supstance, o kojoj onda dalje ovise razne važne osobine provenijencije. To su bile geografska širina i trajanje vegetacijskog perioda8. No samo iz takve dvije komponente: geografska širina i trajanje vegetacijskog perioda mi ne bismo mogli dovoljno definirati naše provenijencije. Danas još nije moguće ukazati ovdje na neku sigurnu metodu. Mayrova metoda klimatskih analoga je zastarjela, metoda fitogeografskih analoga kao ni analoga tipova vegetacije ni fitocenološka nisu sigurne (po Malejevu 1. c). Ali kad se radi o užem području, a ne o unašanju stranih provenijencija u naše područje, ove posljednje metode mogle bi stvoriti neku osnovicu za odrađivanje analognih staništa. Danas je općenito pravilo da je potrebno sjeme, cdn. sadnice unašati u odgovarajuće okolnosti. U prvom redu bi kod nas trebalo prestati s praksom unošenja primorskih provenijencija u unutrašnjost i obratno. Istina je da neke primorske forme šum. drveća mogu negdje u unutrašnjosti i dobro uspijevati ako razlike u klimi nisu odviše znatne, ali obično to nije slučaj). Zato već i najmanja pogoršavanja klime (mrazovi, kraći vegetac. period) mogu izazvati loše osobine i loše posljedice. To kod nas vrijedi za crni bor, lučki i crni jasen i dr. Još opasnije je raditi obratno, da ne govorimo o sadnji izrazito kontinentalnih vrsta šumskog drveća, kao što je gorski javor, koga se posljednjih godina sadilo kod Klisa. Općenito je iskustvo da je neka provenijencija to lošije uspijevala, što je došla u klimu različitiju od svoje. S ovom točkom je povezano pitanje: ima li uvijek smisla inzistirati na tome, da se sjeme skuplja lokalno i lokalno dalje sije. Ta parola naime vrijedi u praksi kod nas, a organizacijom terenske službe ona je dobila još čvršće značenje. Koliko je god sigurno da se takvom metodom neće pogriješiti s neizvjesnim provenijencijama (ali ima slučajeva kad ni to nije tako sigurno), ipak se nekada krije opasnost, da će se provenijencijama lokalnih sastojina malo povećati vrijednost novih kultura a često se ona može i veoma sniziti. Treba svakako uvrstiti mogućnost, da dobre forme, rase proširujemo i dalje na račun lošijih, da se neka prirodna pomlađenja loših hrastika zaustave i da se mjesto toga sadnjom podigne vrijednija kultura. To će svakako biti skuplje, ali će se sigurno isplatiti (na pr. loša hrastova sastojina podignuta kod Bosiljeva na Kordunu). Pitanje provenijencije šumskog sjemenja nije od jednake važnosti za sve vrste šum. drveća podjednako. Ima naime sjemenja koje se redovno 8 To se pitanje dade lakše riješiti na sjeveru Evrope, gdje se očituju pravilnosti u gradaciji prirodn.h okolnosti u kojima se razvija vegetacija. Taj problem je kod nas daleko kompliciraniji i samo na toj bazi mi ne bismo bili u stanju riješiti pitanje: kamo i dokle neko sjeme smije biti unašano. Kod nas je name u istoj geografskoj širini moguće nać; ekstremno različite odnose, gdje o nasljednosti odlučuju i razni drugi faktori. Razumljivo je da se kod nas mora javiti prije jedan diskontinuitet u fiziološkoj varijabilnosti. To sve naravno ne protuslovi prednjemu, isto kao što ni geografska zonalnost ne protuslovi nepostojanju takve pravilnosti kod nas. 438 |