DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 19 <-- 19 --> PDF |
trebat će obratiti pažnju na individue ili grupe individua, koje se nečim posebnim razlikuju od svoje okoline, naročito prirastom, brzinom rasta, kasnijim listanjem, otpornosti na parazite, gljive5. Takve individue izdvo jiti, dalje posebno uzgajati i razmnožavati, Ad 3. Upoznate i determinirane forme potrebno je geografski pri kazati. S tim u vezi bit će negdje potrebno odrediti i visinska razgraničenja nekog područja i razlikovati provenijenciju iz dva ili više visinskih poja seva. Tako su na pr. Talijani tražili da se ariševo sjeme u određenom po dručju razlučuje prema elevaciji: 700—800, 1000—1100 i preko 1100 m (Pavari 1939, 20)«. Uz podatke o optimalnom razvoju u apsolutnim područjima dobili smo bazu za izlučivanje zona, za eventualno rajoniranje pojedinih vrsta odn. tipova sastojina. To će pomoći u politici planiranja određenih vrsta za po trebe privrede7. Prema Orašu (18) u Sloveniji već je 1948 g. izvršena podjela na po dručja. Dobro je da se za sada takva područja označe što širima, uvaža vajući osnovne geobotaničke i cenološke momente. Možda će se jednom kasnije pokazati da skupljanje sjemena s mrazišta na Pokljuki ne može pokrivati potrebu na smrekovom sjemenu za niska područja pod njom, tim više što se tu iz tog sjemena ne može očekivati uzgajanje rezonantnog drva. Ad 4. U izlučivanju sjemenskih sastojina, koje će dakle davati materijal za podizanje vrijednih novih sastojina, treba u prvom redu poći od postojećih najboljih sastojina, šuma u nekom širem području. Mi nismo za zada u takvoj situaciji da bismo podizali sjemenske kulture. Prvi zadatak je izlučivanje zdravih i lijepih sastojina, negdje i šuma prašumskog tipa, koje će osigurati kvalitet. Potrebno ih je pronaći .ograničiti i izlučiti. Posve je jasno da se administrativno-teritorijalna podjela jedva može poklapati s arealima poželjnih provenijencija. Izlučivanje sjemenskih sastojina znači donekle i ograničavanje lokalnog skupljanja sjemena, jer ono odabiranjem jedne sastojine za sjeme ujedno i rješava pitanje područja dokle i kamo se njeno sjeme unaša, odn. sadi. ^ez sumnje da izabrana skupljanja sjemena s izrazito loših sastojina mora biti pozitivna odredba sjemenarske politike. Ad 5. Postavlja se praktično pitanje — dokle i kuda može se neko sjeme iz određene sjemenske baze unositi? Koji kriterij uvažiti? Na to pitanje dosta je teško dati odgovor. Neki su uzimali srednju god. temperaturu područja, neki oborine i temperaturu, drugi temperaturu 6 U slavonskim šumama ima takvih slučajeva s hrastom lužnjakom, koji je otporan na zarazu gubara, s brijestom koji je otporan na grafiozu i t. d. i 6 Ali ne treba opet ići u ekstrem, kao što je to uradila američka kompanija Long-Be´Jl, koja je provenijencije od Abies grandis razlučivala na 0—100, 100—300, 300—600, 600—900, 900—1500 i 1500—2000 m, prema broju dana bez mrazova. Tu se ne odrazuju i ostali faktori a pitanje je da li je to i nužno. (Muelle r K. M., Abies grandis und ihre Klimarassen, Mitt, der deutschen Dendrol. Gesell. 1936/82). 7 Do sad smo bili navikli da uglavnom planiramo drvnu masu za sječu. U zadatku je sjemenarske politike da planira i vrste drveća, da smišljeno forsira određene vrste drveća, da pošumUjuje veće površine brzorastućim vrstama´ i odličnim četinjačama. 437 |