DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 18     <-- 18 -->        PDF

odrediti režim gospodarenja u sjemenskim sastojinama, način skupljanja i
kontrole;


5. što točnije odrediti područja, koja će se iz izlučenih sjemenskih
sastojina snabdjevati sjemenom ili sadnicama.
Ad 1. Pitanje areala za nas je od interesa iz mnogo razloga. Poznavanjem
točnog areala izvjesne vrste šum. drveća dobivaju se pobliži podaci


o njenim biološkim svojstvima, iz visinskog i horizontalnog rasprostranjenja
dobiva se uvid u njene osnovne zahtjeve na klimu i tlo. Takvi podaci vrlo
su dragocjeni jer daju sliku ekološke valence određene vrste. Na taj način
dobivamo bazu za rješavanje pitana njenog mogućeg raširenja i uspijevanja
u odgovarajućim okolnostima, kako unutar tako i van areala.
Za određivanje sjemenskih sastojina takav podatak je vrlo dragocjen.
Upravo je začudna pojava, da mi za naše osnovne vrste šumskog drveća
nemamo ni iz daleka potpune podatke o njihovom prirodnom arealu kod
nas, te se često moramo služiti stranom literaturom u tom pitanju.


Napred rečeno vrijedi jednako i za umjetno rasprostranjenje šumskih
vrsta, što je također veoma važno.


Utvrđivanje areala šumskih vrsta drveća prilično je opsežan posao
(botaničara i dendrologa) i on se bez kolektivnog rada ne bi mogao u dogledno
vrijeme izvršiti.


Ad 2. Velik posao predstoji u pogledu upoznavanja ekotipova i izrazitih
vrijednih formi i rasa šumskog drveća. Tu do sada nije gotovo ništa
učinjeno4. Bez sumnje da je dug posao istraživati kako se ponaša izvjesna
forma smreke, neka borova rasa u potomstvu i t. d. To traži vremena. Mi
se za sad moramo ograničiti na to, da upoznamo dobra svojstva fenotipova
naših šumskih vrsta (a to je moguće ostvariti znatno brže), da znamo gdje
one pokazuju optimalno uspijevanje. Pravnost debla, visina stabla i
oblik krošnje, debljina kore, čišćenje debla od grana razlikuju se u raznim
lokalitetima i staništima. Jer često se ide baš obratno — izlučuju se sjemenske
baze, a da se nije posve nacistu što se je izlučilo, koja su vrijedna
svojstva.


Vrijednost određenih provenijencija stranih šumskih vrsta za naše
prilike mora se u svakom slučaju posebno dokazati, jer se u tom pogledu
strana iskustva (a naročito iz sjev. a i zap. Evrope) mogu rijetko kod nas
posve uopćavati.


U to istraživanje trebalo bi uvrstiti osnovne vrste našeg šumskog
drveća, i to: crni, obični i alepski bor, smreku, ariš, jelu, hrast lužnjak,
kitnjak i medunac, cer, bukvu, kesten, koprivić i dr. i kao prvi posao
uzeti upoznavanje njihovih bioloških i morfoloških karakteristika u prirodnom
(a onda i umjetnom) arealu kod nas. Tu upoznati njihove priraste,
stabalne visine, pravnost debla, brzinu razvoja, otpornost na bolesti i si.
Bez sumnje je, da bi se kod toga našle povoljne provenijencije. Služiti se
i savremenim metodama određivanja provenijencije fSchmidt). Taj posao
daje bazu za dugoročni eksperimentalni rad, tj. za osnivanje pokusnih sastojina
od raznih domaćih provenijencija određenih vrsta. U tom radu


4 Vidi primjedbu Frančišković a o Picea excelsa var. viminalis "u Sum.
Listu 1938. (str. 445).


436