DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 18 <-- 18 --> PDF |
odrediti režim gospodarenja u sjemenskim sastojinama, način skupljanja i kontrole; 5. što točnije odrediti područja, koja će se iz izlučenih sjemenskih sastojina snabdjevati sjemenom ili sadnicama. Ad 1. Pitanje areala za nas je od interesa iz mnogo razloga. Poznavanjem točnog areala izvjesne vrste šum. drveća dobivaju se pobliži podaci o njenim biološkim svojstvima, iz visinskog i horizontalnog rasprostranjenja dobiva se uvid u njene osnovne zahtjeve na klimu i tlo. Takvi podaci vrlo su dragocjeni jer daju sliku ekološke valence određene vrste. Na taj način dobivamo bazu za rješavanje pitana njenog mogućeg raširenja i uspijevanja u odgovarajućim okolnostima, kako unutar tako i van areala. Za određivanje sjemenskih sastojina takav podatak je vrlo dragocjen. Upravo je začudna pojava, da mi za naše osnovne vrste šumskog drveća nemamo ni iz daleka potpune podatke o njihovom prirodnom arealu kod nas, te se često moramo služiti stranom literaturom u tom pitanju. Napred rečeno vrijedi jednako i za umjetno rasprostranjenje šumskih vrsta, što je također veoma važno. Utvrđivanje areala šumskih vrsta drveća prilično je opsežan posao (botaničara i dendrologa) i on se bez kolektivnog rada ne bi mogao u dogledno vrijeme izvršiti. Ad 2. Velik posao predstoji u pogledu upoznavanja ekotipova i izrazitih vrijednih formi i rasa šumskog drveća. Tu do sada nije gotovo ništa učinjeno4. Bez sumnje da je dug posao istraživati kako se ponaša izvjesna forma smreke, neka borova rasa u potomstvu i t. d. To traži vremena. Mi se za sad moramo ograničiti na to, da upoznamo dobra svojstva fenotipova naših šumskih vrsta (a to je moguće ostvariti znatno brže), da znamo gdje one pokazuju optimalno uspijevanje. Pravnost debla, visina stabla i oblik krošnje, debljina kore, čišćenje debla od grana razlikuju se u raznim lokalitetima i staništima. Jer često se ide baš obratno — izlučuju se sjemenske baze, a da se nije posve nacistu što se je izlučilo, koja su vrijedna svojstva. Vrijednost određenih provenijencija stranih šumskih vrsta za naše prilike mora se u svakom slučaju posebno dokazati, jer se u tom pogledu strana iskustva (a naročito iz sjev. a i zap. Evrope) mogu rijetko kod nas posve uopćavati. U to istraživanje trebalo bi uvrstiti osnovne vrste našeg šumskog drveća, i to: crni, obični i alepski bor, smreku, ariš, jelu, hrast lužnjak, kitnjak i medunac, cer, bukvu, kesten, koprivić i dr. i kao prvi posao uzeti upoznavanje njihovih bioloških i morfoloških karakteristika u prirodnom (a onda i umjetnom) arealu kod nas. Tu upoznati njihove priraste, stabalne visine, pravnost debla, brzinu razvoja, otpornost na bolesti i si. Bez sumnje je, da bi se kod toga našle povoljne provenijencije. Služiti se i savremenim metodama određivanja provenijencije fSchmidt). Taj posao daje bazu za dugoročni eksperimentalni rad, tj. za osnivanje pokusnih sastojina od raznih domaćih provenijencija određenih vrsta. U tom radu 4 Vidi primjedbu Frančišković a o Picea excelsa var. viminalis "u Sum. Listu 1938. (str. 445). 436 |