DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Možemo dakle ostati kod toga, da su provenijencije smreke populacije, pa i znatnih varijacionih širina, naročito u povoljnim položajima. Ali misi mo da b; se zato u lošijim uslovima moralo očekivati baš obratno, t. j . da je ona smreka iz visinskih položaja (Pokljuka), hladnih vrtača (Velebit, Gorski Kotar) daleko uže varijacione širine nego ona iz niskih položaja. Prema tome bi selekcija dobrih svojstava iziskivala dalleko manje truda is viših položaja nego iz nižih, gdje će svojstva ispadati varilalbilnija i u odgovarajuć m okolnostima sigurnija, a manje specificirana i selekcionirana. Teza Johanssenova, da se selekcijom ne može doći do nečeg novoga, da selekcija vrši samo izlučivanje, odnosi se samo na t. zv, čiste linije, a ne na smjesu tih linija. Budući da su šume genotipske smjese, to je selekcija moguća i efektna. Na svaki način mora se poći od toga da su se rase mogle formirati samo u nekoj stabilnoj prirodnoj šumi tek nakon dugog niza godina prirodnog odabiranja (Min e k l e r 1939) (17). Sjemenarska politika u praksi Sva nastojanja sjemenarske politike u novije vrijeme išla su u biti za tim da putem izlučivanja sjemenskih sastojina osiguraju: 1. kantrolu dobivanja dobre provenijencije sjemena šum. drveća, 2. razmnožavanje najboljih domaćih rasa, odn. provenijencija šumskog drveća. Kontrola sjemena u Evropi postojala je već prilično rano (Švedska 1888). Isprva je bilo dovoljno da se ograniči (ili posve zabrani) uvoz nekih vrsta sjemena. Tek nakon toga shvatilo se da je pitanje kontrole daleko šire, da je potrebno voditi računa o tome u kom području i iz kojih šumskih predjela se sjeme skuplja, te kamo se sjeme i sadnice unose. Činjenica da smo nekada bili usko povezani sa zemljama bivša Austrougarske monarhije umanjila je potrebu, da se pazi da sjeme ob. i crnog bora, smreke i ariša te nekih listača bude odgovarajuće provenijencije, uslijed čega je mnogo naših šuma podignuto sjemenom nabavljenim iz Wiener Neustadta. Pri tome je kvalitet provenijencije bio van naše kontrole. Ali s druge strane ima šuma crnoga bora, koje su u sred. Evropi podizane sjemenom provenijencije otoka Brača! Zadatak je sjemenarske službe ne samo da osigura potrebne količine sjemena za potrebe pošumljavanja, nego i da garantira dobru provenijenciju. Tokom vremena propisi su zahtijevali sve točnije označavanje provenijencije i sve veći su zahtjevi stavljani na sjemenske sastojine u pogledu svojstava. Posljednjih godina u nekim naprednim zemljama Ušlo je u praksu izlučivanje pojedinih najljepših stabala, t. zv. elitnih stabala. Tako su Švedi najprije podijelili svoje šume na plus, normalne i nv.nus sastojine (već prema broju elitnih stabala u njima). Prešli su na selekciju najboljih fenotipova u njima, bez čekanja na rezultate križanja i oplemenjivanja, koje se vode paralellno. Sjeme se skuplja samo s elitnih stabala /Lin d quie t 1946) 14)2 ali u pomanjkanju takvih stabala u sastojinama, označenom sa plus, moralo se dozvoliti i skupljanje i s t. zv. normalnih sastojina. Smatraju da se na taj način mogu u praksi postići dobri J Neobično su veliki zahtjevi koji se postavljaju u pogledu izlučivanja elitnih stabala. Takav posao bez sumnje je veoma skup, ali os:gurava materija!, koji će dati daleko bollje potomstvo, nego što to pretstavljaju postojeće šume. 433 |