DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 82 <-- 82 --> PDF |
jednom imanju i u istoj godini. Nagrađuje* se za sadnju u sastojinl oko 16 funta po ha, -a k tomu 8 funta poslije 5. god., ako sadnja uspije. Razmak između drveća iznosi od 5-10 m. Za sadnju u prugama i drvoredima iznosi nagrada 2 funte po drvetu, uz dodatak od li funte nakon 3. god., afcoi sadnja uspije. Nagrada se daje, ako´ se zasada najmanje 200 biljaka na jednom imanju i u istoj godini. Razmak između drveća ne smije biti manji od 5 m. Nagrade se ne odnose na topole koje su osjetljive na rak. Tako ovdje ne dolazi u obzir grupa balzamastih vrsta i hidriđa, kao i izvjesni broj drugih topola. Anić Rad Internacionalne komisije za topole Internacionalna komisija za. topole djeluje pod okriljem ustanove Food and Agriculture Organization (F. A. O.). Prema saopćenju u časopisu Quarterly Journal of Forestry, -London, 1(950 (s. ill92.) Komisija je održala svoje IV. zasjedanje u Genevi u aprilu o.g. Predsjeda© joj je Prof. Guin.ier. Osim izaslanika F.A.O. i Unije za organizaciju šumarskih istraživanja bilo je na zasjedanju zastupano 11 nacija. Izneseni su mnogobrojni prijedlozi u vezi sa radom, koji treba da izvrše razne nacionalne komisije za topole. Postignuta je saglasnost u pogledu nomenklatur e za topole, koje se uzgajaju u Evropi. Prijedlog o tome upućen je Internacionalnom botaničkom kongresu u Stocfcholmu. Učesnici su pregledali okolinu u području jezera Neuchatel , te su pri tome upoznati sa rezultatima istraživanja o uzgoju različitih topola, koje vrše Federalni inspektorat za šumarstvo u Bernu i Institut za šumarska istraživanja u Ziirichu. Učesnici su pregledali i topolove kulture u području Ghambery u Francuskoj. Na zasjedanju primljeni su u članstvo Turska i Austrija. Naredno zasjedanje održat će se u proiljeću 1952. u Engleskoj. Anić Dvije nove četinjače Prema bilješci Prof. A. de P h i 1 i p p i s a u L´Italia forestale e montana, Firenze, 1949, (s. 107—108) pronađene su u novije vrijeme slijedeće četinjače: U Španjolskom Maroku otkrivena je nedavno nova vrsta jele: t a z a o tska jela, Abies tazaotana S. C. Ovdje se radi o dosad nepoznatoj mediteranskoj jeli, koja se u morfološkom pogledu dosta razlikuje i od A b i eis piinsap o kao i od sjeverno-zapađnih afričkih jiela: A. n u m i d i c a De Lannoy i A. im a r o c a na Trab. Areal joj je razmjerno vrlo malen. Nalazi se u gorju Tazaot, u visini od 1280— 1790 ni. Raste zajedno sa rastom crnikom, primorskim borom, mediteranskim raznim grmovima i listopadnim hrastovima. Nalazi se na vapnenastoj podlozi (lijas). Izraste kao drvo prvog reda, t. i 30—45 m visoko. Iglice i češeri veći su joj nego kod spomenutih mediteranskih jela. Tazaotska jela može doći u obzir pri pokušaju uzgoja egzotičnih jela u području Mediterana. U Kin i pronađena je dosad nepoznoto četinjača, koja nalikuje po nekim morfološkim karakteristikama na mamutovac. Nazvana je: Metasequoia glyp tost robo id es Hu et Cheng. Sistematičan su je uključili u novu porodicu: Metase< iüaceae, koja je smještena između porodica: Taxodiaceae i Cupressaceae. To se drvo smatra živim fosilom. U rod Metasequoi a uviršteno je više raznih fosilnih azijskih, evropskih i američkih vrsta, koje su dosad bile uvrštavane u rod Sequoia. Ova je četinjača od interesa kao botanički kuriozitet i doći. će, možda, u obzir tek kao parkovn © drvo. Anić Najveća duglazija na svijetu Prema bilješci u L´ Italia fo´restale e montana, Firenze, 1949. (s. 119.), na obali Or eg on a, u zapadnom dijelu U. S. A.,, nađena je nedavno jedna zelena duglazijia, koja danas pripada među najveće drveće Svijeta. Njeno stablo imla promjer u prsnoj visini 4,7 m, a u 2/ä visine 1,4 m. Visoko je 64 mi, Kubni sadržaj tog stabla cijjeni se na 250 im3. Poznato je da zelena dugllazija pripada među najkrupnije drveće. U starijoj literaturi češće se spominju duglazije ivlisoke i do 100 m, a debelei preko 4 m. Spomenuto drvo smatra se sada najvećom đuglazijoim na Svijetu. Anić 420 |