DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 81 <-- 81 --> PDF |
tizgojio Ox f ....1--..... Co.. a koj& fproducirajoi znatoe koMčine drva potrebnog u <1´.´"... imdustrijöi , U J u ž a o j A .. -e r i c i u područjin iFarania-DeRe još od g. 1940. pa ovajiK) izdaje se godišnje iz državnih rašadniika oko liÜOa-OÜO topolovrh ibiljaika- Populus Eugenei kao najbolja topola u engleskoj pokrajini Norfolku E. R. .. . t t u čtokui »The Fastest Grorwimg Tree«, u Qumterly Jo-urnal of Forestxy. Loiidou, 1.0. (s. !.2-..4):, iznosi podaitke o -u^^goj-u raznih topok kod Do´wnha.n AUiiket u polkrnjini´ Norfol k u. Fokusi su ^.... 2& .godi^m. Naročita je pažnja obraćena uzgoju Pop´ulu s Eugenei . Na osnovu 25 godišnjih pokusa dala je tta topoik ondje najboilje re^´ulitate. Proučavanja su završena na viišestrulkim niasadama Fopute´ roibiista, P. Eugenei, P- serotina, F. rogenerata i dr., na raznim tl-ima. Kod svih po-kusa P. Eugenei proizvela je više drvne mase negoi ijedna druga topola. Već il91.3.simatrao je Elwe s P. Eugenei kao jed^u od najbrže rastućih topoila.. Jedno 38-godi´šnjc stablo bdilo^´ j´e 3i8 m. visoko, i) preko. 1´ m debeloi, a. deblo- ..^ biiilo čiislo^ od grana aa dužini od i 7 m. Već od ranije itmala su. se dobraj iiskustva sa P. Eugonei u Boitaniičkom vrtu u . e w u, . detO´ tako ii u E d i rn b u . g h u. Po´s´lije taga smiatrala se ta topoila manje važnoim, jer je bila proglasena^^ kaoosjetljival na> ^r^alk. Radi toga ona se u pub.Hkaeijaiina .^ topolama još 19i48. smalra zabačeno´m. Vjerojatno- su postajala dva vrlo slična hidrida označeni´ kao- P. Eugenei- Jedan od njih bio- je osjetljiv´na rak, a drugi poisve iimum. Kasnije se pokusifma ustanovilo, da je P. Eugenei u stvari posve O´tpOirina prodv raka, U tamošnjem lairboretuniu stabla te topole okružena su već kojih 3l0´ gOpdina staibllima drugih, rakoan jako: zaraženih topolla. P, Eugenei ostala je posve zdrava. U drugom, nasadu najazi se red sa 20-godi´šnJLm stablima P. Eugenei, a kraj cnjega je red sa stabliina. P, trichocarpa, koja su saisnaa zaražena; rako;m. I u imjeiš-ovitooTL naisad.^!, koji činei stabiai od P. Eu^genei i´P. regenerata., P. Eugenei ositala je zdrava, a P. regenerata bila. je uništena raikoiiTi- Prema toime iz ovih primjera vidii se , dai je P- Eugenei posve otporna protiv ...-.. P, Eugenei je muška topola. Rese su joj ervenkaste. Ona se pojavljuje u isto vrijeme kaoi kod P. pobusta. Lišće je manje nego kod d,TUgih hidrida crnih topola, .. brojnije. Krošnja jie gušća (radi većeg broja sitnih grana i graačica). Liism^ se pupo^vi otvaraju oko tjedan. dan,.a ´kasnije Tiego- kod P.roibu&ta., Milado ´ii.šće je svijetlo´ CTvonkasto, te u usporedbi sa liišćem od P. robus´ta izgleda zeleno^. Lisni se pupovi, .^.^..... puno kasnije nego kod baiizamaistih topola, a puno prije nego kod P. serotina. Uzrast je uspravniji nego- kod drugih topola, a krošnjia uža. Pokusi u No´rfo´lku- pokazali sn, da je P. Eugenei do. dobi od 214^ godine proizvela za 36Vo više drva nego susj´edna isto toliko stara F, rob usta. Ondje se pokamlo-^ da F. tricho^earp a raste brže negO´ P- rofousta, .´ joj je deblo´ krivlje, a osim toga da je naj vlažnoan tlu ´lako. aaapada rak- P. s e .. tin a raste podjednako kao P. robusta, aiii joj je deblo krivlje. iF. regenerat a raste takoiđer brzo ...^ i P. robusta, ali je u znatnoj mjeri napada rak. P. gerlic a poka.Äala je bolje rezultate u Holandiji nego u Engleskoj. U F . .a n c u s k o-j-\h Be i g i .^ i danas se smatra na^jboljom topoloan P. robus t a. Međutim, prema Fratt-u , F. robusta ima svojstvo da tvori jacu krošnju« negO´ F- Eugenei. Na Internaeionalnom Kongresu o ^topoilaima održanom 1949. u Belgiji^ i Holandiji pregledan je velik broj. topolo-^mb vrsta i hidrida. Frat t ističe, da nigdje nije .nađena topola koja bi tako brza rasla kaoi P. Eugenei u Norfolku. Radi taga on je smaitra najpovoljnijom to´polom., i to ne samo s obzirom .. njen brzi. ras_t nego i, s obziroim na kvalitetu štab da, a takotder i s obzirom na odpor n O´ s t protiv ib o .1 e s t i´ j Uv ´ . Aoic- Nagrada za sadnju topola u Engleskoj Iz jedaie bilješke u Quarte .1. Joumal o.f For es t ry,-Landon, .19501 (s. 1165.) vi;di se po prvi puta da Komisija -za išumarstvo n Engleskoj daje nagrade za u^goj topola u svrhu proiduikeije drva bilo u sastoijiinania, pojasima, ih drvorediima. Minim^alna. površina koja dolazi u obzir za naigrodu iznosi cea ´I ha n-a 419 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 82 <-- 82 --> PDF |
jednom imanju i u istoj godini. Nagrađuje* se za sadnju u sastojinl oko 16 funta po ha, -a k tomu 8 funta poslije 5. god., ako sadnja uspije. Razmak između drveća iznosi od 5-10 m. Za sadnju u prugama i drvoredima iznosi nagrada 2 funte po drvetu, uz dodatak od li funte nakon 3. god., afcoi sadnja uspije. Nagrada se daje, ako´ se zasada najmanje 200 biljaka na jednom imanju i u istoj godini. Razmak između drveća ne smije biti manji od 5 m. Nagrade se ne odnose na topole koje su osjetljive na rak. Tako ovdje ne dolazi u obzir grupa balzamastih vrsta i hidriđa, kao i izvjesni broj drugih topola. Anić Rad Internacionalne komisije za topole Internacionalna komisija za. topole djeluje pod okriljem ustanove Food and Agriculture Organization (F. A. O.). Prema saopćenju u časopisu Quarterly Journal of Forestry, -London, 1(950 (s. ill92.) Komisija je održala svoje IV. zasjedanje u Genevi u aprilu o.g. Predsjeda© joj je Prof. Guin.ier. Osim izaslanika F.A.O. i Unije za organizaciju šumarskih istraživanja bilo je na zasjedanju zastupano 11 nacija. Izneseni su mnogobrojni prijedlozi u vezi sa radom, koji treba da izvrše razne nacionalne komisije za topole. Postignuta je saglasnost u pogledu nomenklatur e za topole, koje se uzgajaju u Evropi. Prijedlog o tome upućen je Internacionalnom botaničkom kongresu u Stocfcholmu. Učesnici su pregledali okolinu u području jezera Neuchatel , te su pri tome upoznati sa rezultatima istraživanja o uzgoju različitih topola, koje vrše Federalni inspektorat za šumarstvo u Bernu i Institut za šumarska istraživanja u Ziirichu. Učesnici su pregledali i topolove kulture u području Ghambery u Francuskoj. Na zasjedanju primljeni su u članstvo Turska i Austrija. Naredno zasjedanje održat će se u proiljeću 1952. u Engleskoj. Anić Dvije nove četinjače Prema bilješci Prof. A. de P h i 1 i p p i s a u L´Italia forestale e montana, Firenze, 1949, (s. 107—108) pronađene su u novije vrijeme slijedeće četinjače: U Španjolskom Maroku otkrivena je nedavno nova vrsta jele: t a z a o tska jela, Abies tazaotana S. C. Ovdje se radi o dosad nepoznatoj mediteranskoj jeli, koja se u morfološkom pogledu dosta razlikuje i od A b i eis piinsap o kao i od sjeverno-zapađnih afričkih jiela: A. n u m i d i c a De Lannoy i A. im a r o c a na Trab. Areal joj je razmjerno vrlo malen. Nalazi se u gorju Tazaot, u visini od 1280— 1790 ni. Raste zajedno sa rastom crnikom, primorskim borom, mediteranskim raznim grmovima i listopadnim hrastovima. Nalazi se na vapnenastoj podlozi (lijas). Izraste kao drvo prvog reda, t. i 30—45 m visoko. Iglice i češeri veći su joj nego kod spomenutih mediteranskih jela. Tazaotska jela može doći u obzir pri pokušaju uzgoja egzotičnih jela u području Mediterana. U Kin i pronađena je dosad nepoznoto četinjača, koja nalikuje po nekim morfološkim karakteristikama na mamutovac. Nazvana je: Metasequoia glyp tost robo id es Hu et Cheng. Sistematičan su je uključili u novu porodicu: Metase< iüaceae, koja je smještena između porodica: Taxodiaceae i Cupressaceae. To se drvo smatra živim fosilom. U rod Metasequoi a uviršteno je više raznih fosilnih azijskih, evropskih i američkih vrsta, koje su dosad bile uvrštavane u rod Sequoia. Ova je četinjača od interesa kao botanički kuriozitet i doći. će, možda, u obzir tek kao parkovn © drvo. Anić Najveća duglazija na svijetu Prema bilješci u L´ Italia fo´restale e montana, Firenze, 1949. (s. 119.), na obali Or eg on a, u zapadnom dijelu U. S. A.,, nađena je nedavno jedna zelena duglazijia, koja danas pripada među najveće drveće Svijeta. Njeno stablo imla promjer u prsnoj visini 4,7 m, a u 2/ä visine 1,4 m. Visoko je 64 mi, Kubni sadržaj tog stabla cijjeni se na 250 im3. Poznato je da zelena dugllazija pripada među najkrupnije drveće. U starijoj literaturi češće se spominju duglazije ivlisoke i do 100 m, a debelei preko 4 m. Spomenuto drvo smatra se sada najvećom đuglazijoim na Svijetu. Anić 420 |