DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 77 <-- 77 --> PDF |
u lijevoj ruci Züiegnemo vrh kouca, TJiperivsi pogled na S´kailu . i nastojeći da konac presiijieče onu tc-čkii te skala, koju 2:ahtije^a dividend, (izvršenje pkna ili norm-c). Završeni akt jeste: prebaciti pc^led sa ska´le .:.. skailxi C i ti tooki, gdje konac sječe ^kalu A očitati fcoiičnik t, j , proeenat izvršenja norme, ili pr-ocenat i2rvršenja plana i si. Neki »praktičari« zauzeli su opozicioui stav prema upotrebi nomograma, jer on navodno, ne daje točne rezultate sa 5 i više znamenki. Brije svega postoj i ogromn a razlika između pojma d o ´V ol j n o točno i točno, U praksi radimo ....^.. sa dovoljnom točnošću, već prema svrsi. Ovaj pojam,, dakle ´zavisi o koordifnatam^, koje su uvijek´ u svrsi dane i on je reliativan, kao što neka točka može biti južno od jedne a sjeverno od d.rage. Kao šito je napomenuto, momoigrani se odnosi na rela tivn e ipofcaza´telje i na grube račune, pa je taufcologija reći .da on ne daje točne rezulitate i za to prigovor pomenutih praktičara otpada. Ako ovi ipraktičari odbijajoi nomogram za ´grube pokazatelje i koriste računski stroj (,akc ga imaju) ili rade ......, ´On^da je to isto što^ i sipati točnost pomoću lijevka u vedro, i^Ii bez lijevka u flašu. I na jedan i na drugi način rasipa se energija (ili "vrijörne ili tečnost). Ne treba podcijenjivati ovo oruđe, jer se pomoću njega može zašted´iti polovica utroišenoig vremena isvih normiraca, evidentičara, statističara i planera, Preduslov, da se ´U cilj´u uspije j^este da se u detalji-ma, u onalim stvariima b-iide n.a visini. Male stvan javiljaju se masovno i koHiko´god je prvi faktor neznatan (detalj), toliko je drugi faktor (brojnost, masa) ogroman. Cilj ovog napisa je ne samo taj, da se Što prije aktivira nomogram nego da se 1 druga oruđa iprakse, koja su nezasliuženo omalovažana ili nedovoljno razjašnjena, tivuku u upotrebu- i raisterete rad Čovjeka. J. StarČević Napomen a : Povodom ovog prikaza titpozorujemo čitaoce na članak prof. ing- X Vesely - a: Grafičke tabele za kubisanje trupaca i greda, objavljenog u S, L. 1925 ^tr. 354—´361, u kojem je autor iznia principe, na koji/ma su te tuhde konstruirane. Premca ocjeni prol- Levaković a te tabele imaju izvjesnu prednost pred brojčanim tabelama: ne zauzimaju nekoliko potpunih listova kao brojčane tabde, ali je za njihovu aipotrebu potrebjio nešto vise vježbe, — Ur, Sa terenske školske prakse (Freborna sastojina na Adolfovcu u Zagrebačkoj gori) Dne-5, VI, 1950. izvršiot je biološki smjer IV. godine studenata šumarstva Poljopri´vredTio^ šumarskog fakulteta u Zagrebu s iriig. D, Klepcom, terenske vježbe u gradskoj sumi kod Adolfovca u Zagrebačkoj gori. Na vježbama je izmjerena busolnim instruonentom po stacionarnoj metodi jedna buikova preboma Stastojina, kojoj* su izmjereni prsaii promjeri svih stabala i´ziiad . em pr. ... Mjerene su i visine stabala i to po netkolilko- stabaila za svaki debljin&ki stepen. Za/tim je oipi^sano stajniŠte sa svim potrebnion po-daciima i to: nadmorska visina, nagib i e/kspoizicija terena, dubina tla i sloj ihumiusa, te matična podloga i fitocenološki tip šume po. pirizemnoim rašću i sloju gremija. Iz podiataika terensiko.g rada ifznačim^ta je površitna sastojine, kroja iznosi 1-.97 ha. KoTiiStruiraina je visinska krivulja, a iz.av.´ana je po> principu metode nsajmanjih kvadrata. Na temelju provedene it^mijere stobala i visimske krivulje prikazana je struiktuira te sastojine po broju staibala, temeljimi´Ci i dirvnoj masi. D´Osad je vladalo dosta raišireno mtišljenje, d^ se čiste bukove &astojine mo-gu uzgaj.a´ti´ jedimo^ u jednodobniiim (visoikifm regularnim) šuimamia, no naš primjer pokazuje obrabnO´, Nai Ad-oilfo-vcii smo. na njaŠim vježbamia vidjeli čistu bukovu saistojiinii´, koja i po vajTLJskoim´ izgledu (fotograiiija -u »Sumairslkam listu« li—QJ5i)), a i po svoij´´jm. taksaciomim´ ikarakteriistikajma pokaznje da je prebo^na. Zia jedoodobuu {reguJamu) sastojinu ..^ mjerodafvna binomska stnikti^ra broja staJbaLa, štoi znaiČi da su najfviše zas^tup^jena staibl-a srednj^eg i nešto nižeg prsnog ......... U prabo^rnoji sastojine je atruktura broja^ staibala pO´tpimo´ draigačiija; ui njoj nisu tnaijjače zastupljenih staibla srednjeg prsnog promjera, već najtanja; a broj im opada sa pO´veoainjiem. prsnoig prO´mje´ra i tOf po geometrijsiko-j progresiji- (L i O´ c-o u . t-o v a krivuilja). 415 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Po ^-daoLma i^mj´ere -i po ........... na terenu vidimio, da je spomenuta sastojina na Aiddlfo.vcu iprebo´m.e strAture, Ona. iraa na hebtatui 4.16 stalbaila, teinieiljnicu 34,31t m^, ai drvnu maki 37. .^... je p-o- broju atabaJa, po temeljnici di po masi bMau pra^rilnoji (n^armalnoj) preboTiio} sastojim. Iz silike br, ! se vidi, da u toj sastojiini n& Adolfoveu» broj stabala pada postepeno sa poveća-njem promičem Kvociijent opadan´ia; toga red^. je po pnM\oi 1,7. Taj grafiikon o´čito poikaaaije prebomiu stiaiikturu. Struiktura divne mase prikazana na istoj´ slici jebinomsikai. Struktura tcmieljnice prika^an^a iid ^licg. br. 2 je takoider bitooraska. Ovo je lijep primjier iz kojega se .-idj, da se i čista bukova iuma može ´uzgajati u (pirirodnom) prebomorm ...^ bi \i toj´ sastojani posjekliii sivai stabl-a, koja &u u prsiBo-ji visim deblja od 5^0 om,. i sva tanjai -od´´ 30 om^, pretvoiriJi bii je tu jiediniodolbnu (ireg´Uilairmu) sas^tojinui sa gospodarenjem !U dugoj ophodnji, što se kod n.as vrlo costo provodilo, pa »mo od prebomik sastojina. prešltlt .... jedoordobne sastojine. No´md; smo miiišljenja, da je mjestoi uzgajanja jedno´dobnii´h šuma praviilaije zadržaiti preboTirnu situkturu´ i to ugil!av:niom zbog o^dih razloga: --, ´ li) SpoTOienuita šuma fitoceniolo^ki´ predstavlja, brdsku ´bukovu ´šuimu´ na; kdseloj´ podlozi; raste na tlu siildikatne matiione poidloge, a kliimatske prilike tog te^renai već uslovij* afvaju zaikiseljaivamje. Sve susjedne jednodoibne bukove sastojiin´ei na siliiikatnoj´ poidlo^i iimaj´U također a:cidofüaia kariakter. Opće je pozniato da b^ukiov listulnae ra-stvoTibo^m popravlja tlo smiaoijujiući kiiselos-t, a popravilja ga to jače, što ga i^ma više i štO´ su noiikTO*klimatski usiovii povdlj´niji. U prebo.r.noj je šumni količiiina lišća iznatnio veća, nego u nešto odraslijoj j;ednodofbnoj šuimi, ... iima više Silojeva kTOŠanja, pa već tu postoji bolja mogutonost popravljamja tla. Tlo je u dobrop fUiZgajaooji preboirraoj šuimi također potpunije zatvoireno i bolje zaištiiee^no od diirektnog djelovanja s´Uinea i kiše, a tako i Oid direktnog ispirafnjia ´hraniva iz tla. Biološki je, dakle, dalefco´ bolje niai takoviim terenima Uizgajiati pre^bome mego jednodobfne s.astoJ´ine. 2) Preiborna šuma od vrsta dffvećai, koje podnose ....&..^ daje veći prirast negO´ jednoidoibna, jer jo) je asin^ilatonnrii orgam´ jiaći ´^BioiUey 1922^), pa je i to jedan od razloga, kojii igovori za uzgoj takovog ob´lik.a šume 3) Stoi se pak tiće fekorisćavanjia šuima, to regulairne -šume u usporedbi sa prebornim imaju izvjesnu prednost No znamO´, da postoje i prdbornesastoj:ine:u kojima se sječa imože donekle s-koncentrirati na manje površine, pa se na njima može posjeći 30Vo^ a i više drvne mase najjačih stabala, a dia se ne poremetii preibo´mia struiktura šutme. Dakle i sa te strane poßtoje poivolijniji iivjeti´, tniqgo ^. ´Općenito mlsili. ^.^6 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 79 <-- 79 --> PDF |
^*-2.^ Struktura bukovß prcborne sastojine m Odolfovcu u Zagrebačkoj Qori s obzirom na ....... Temaljmca 31^51 m» Prom´atra}uoi spoimen´Utuit fotograiEju viiidim-o, da je mladik ra.alo zastupljem Na tereuti smo´ vidjeli, da vi´še mjesta im toj iistoij (povpšmi ipAazuju isto- stamje. Mjesti.^ miČTio su staxa staibla ipr.ej,alko zastuiplj^eina i usliiijed prejake xasjone -mladi´k se mje ...^.) miormainoo razviijiati. Strulktura. drvne mase i teimeljmce aaim. također poka´zaijei, da je pred´zadinjj,i ´debljiinsMi razred prejako. zastupiljeoiL No sva stabla iznad 60 cm prsnog promjera su p.rašla svojlu zrelost, psa . se moralk. (postepeno posjećdv Mjestimično, pak gdje stama s-ta´bla nisu toliko s^as-tupiljiena, [pokazuje «mibdik bujan ra´st i lijep raizvoj. Na ovom se pirimjeru vrlo Itjespoi vidi dodirno područje rada uy>gdja i uTedivanja šuma.. (Referat sa terenskih vježbi iz uređavanja" šuma, studenata šumarstva zagreibačkog Polj. Suraiarskog fakulteta) Sabolić Juraj stud. šumairstval IV. god. Armirano-betonski normalni železnički pragovi — Jedno od železnidko-grMevindkih piroduzeća otpočelo Je izrađivati armirano-betonske normalne železničke pragove. Da bi se tračnice na njima mogle pričvrstiti sa svake strane praga osta\4jena su ^.. dva uduibljenja prizmatskog oblika, tako da se u njiih ^umeće di^o prethodno´ natopljeno^ u kreozo´tu ili neko>m diiČnom iimpregnacionom sredstvu. Zatim se tračnice suć5m. kovom priovirste kao i kod drA^enili pragova. Za sada upo´treba ovih pragova ograničena je na ona mesta gde obično lokomotive iAacuju vatru (pd čišćenju ognjišta) kao i na sporednim kodosccima. Težina im Iznosi oko 220 kig, što pretstavlja veliku, mamu kod njihovog prenosa, odnosno pri samom nameš tanju. Kako će se pokazati ovi novi železnički pragovi u našim prilikama i da li će uspeti bar delomdčno da potisnu drvene (hrastove, bukove ili borove) železničke pr.a;gGve to^će nam pokazati bud´ućnost ,& obzirom na njihove tehničke osobine, trajanje, proizvodne troškove i slično. .. Pejoski 417 |