DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 77     <-- 77 -->        PDF

u lijevoj ruci Züiegnemo vrh kouca, TJiperivsi pogled na S´kailu . i nastojeći da konac
presiijieče onu tc-čkii te skala, koju 2:ahtije^a dividend, (izvršenje pkna ili norm-c). Završeni
akt jeste: prebaciti pc^led sa ska´le .:.. skailxi C i ti tooki, gdje konac sječe
^kalu A očitati fcoiičnik t, j , proeenat izvršenja norme, ili pr-ocenat i2rvršenja plana i si.


Neki »praktičari« zauzeli su opozicioui stav prema upotrebi nomograma, jer on
navodno, ne daje točne rezultate sa 5 i više znamenki. Brije svega postoj i ogromn a
razlika između pojma d o ´V ol j n o točno i točno, U praksi radimo ....^..
sa dovoljnom točnošću, već prema svrsi. Ovaj pojam,, dakle ´zavisi o koordifnatam^,
koje su uvijek´ u svrsi dane i on je reliativan, kao što neka točka može biti južno
od jedne a sjeverno od d.rage. Kao šito je napomenuto, momoigrani se odnosi na rela tivn
e ipofcaza´telje i na grube račune, pa je taufcologija reći .da on ne daje točne rezulitate
i za to prigovor pomenutih praktičara otpada. Ako ovi ipraktičari odbijajoi nomogram
za ´grube pokazatelje i koriste računski stroj (,akc ga imaju) ili rade ......,
´On^da je to isto što^ i sipati točnost pomoću lijevka u vedro, i^Ii bez lijevka u flašu. I na
jedan i na drugi način rasipa se energija (ili "vrijörne ili tečnost).


Ne treba podcijenjivati ovo oruđe, jer se pomoću njega može zašted´iti polovica
utroišenoig vremena isvih normiraca, evidentičara, statističara i planera, Preduslov, da
se ´U cilj´u uspije j^este da se u detalji-ma, u onalim stvariima b-iide n.a visini. Male stvan
javiljaju se masovno i koHiko´god je prvi faktor neznatan (detalj), toliko je drugi faktor
(brojnost, masa) ogroman.


Cilj ovog napisa je ne samo taj, da se Što prije aktivira nomogram nego da se 1
druga oruđa iprakse, koja su nezasliuženo omalovažana ili nedovoljno razjašnjena,
tivuku u upotrebu- i raisterete rad Čovjeka. J. StarČević


Napomen a : Povodom ovog prikaza titpozorujemo čitaoce na članak prof. ing-
X Vesely - a: Grafičke tabele za kubisanje trupaca i greda, objavljenog u S, L. 1925
^tr. 354—´361, u kojem je autor iznia principe, na koji/ma su te tuhde konstruirane.
Premca ocjeni prol- Levaković a te tabele imaju izvjesnu prednost pred brojčanim
tabelama: ne zauzimaju nekoliko potpunih listova kao brojčane tabde, ali je za njihovu


aipotrebu potrebjio nešto vise vježbe, — Ur,
Sa terenske školske prakse
(Freborna sastojina na Adolfovcu u Zagrebačkoj gori)


Dne-5, VI, 1950. izvršiot je biološki smjer IV. godine studenata šumarstva Poljopri´vredTio^
šumarskog fakulteta u Zagrebu s iriig. D, Klepcom, terenske vježbe u gradskoj
sumi kod Adolfovca u Zagrebačkoj gori.


Na vježbama je izmjerena busolnim instruonentom po stacionarnoj metodi jedna
buikova preboma Stastojina, kojoj* su izmjereni prsaii promjeri svih stabala i´ziiad . em
pr. ... Mjerene su i visine stabala i to po netkolilko- stabaila za svaki debljin&ki stepen.
Za/tim je oipi^sano stajniŠte sa svim potrebnion po-daciima i to: nadmorska visina, nagib i
e/kspoizicija terena, dubina tla i sloj ihumiusa, te matična podloga i fitocenološki tip
šume po. pirizemnoim rašću i sloju gremija.


Iz podiataika terensiko.g rada ifznačim^ta je površitna sastojine, kroja iznosi 1-.97 ha.


KoTiiStruiraina je visinska krivulja, a iz.av.´ana je po> principu metode nsajmanjih
kvadrata. Na temelju provedene it^mijere stobala i visimske krivulje prikazana je struiktuira
te sastojine po broju staibala, temeljimi´Ci i dirvnoj masi.


D´Osad je vladalo dosta raišireno mtišljenje, d^ se čiste bukove &astojine mo-gu
uzgaj.a´ti´ jedimo^ u jednodobniiim (visoikifm regularnim) šuimamia, no naš primjer pokazuje
obrabnO´, Nai Ad-oilfo-vcii smo. na njaŠim vježbamia vidjeli čistu bukovu saistojiinii´, koja
i po vajTLJskoim´ izgledu (fotograiiija -u »Sumairslkam listu« li—QJ5i)), a i po svoij´´jm. taksaciomim´
ikarakteriistikajma pokaznje da je prebo^na.


Zia jedoodobuu {reguJamu) sastojinu ..^ mjerodafvna binomska stnikti^ra broja
staJbaLa, štoi znaiČi da su najfviše zas^tup^jena staibl-a srednj^eg i nešto nižeg prsnog .........
U prabo^rnoji sastojine je atruktura broja^ staibala pO´tpimo´ draigačiija; ui njoj nisu
tnaijjače zastupljenih staibla srednjeg prsnog promjera, već najtanja; a broj im opada sa
pO´veoainjiem. prsnoig prO´mje´ra i tOf po geometrijsiko-j progresiji- (L i O´ c-o u . t-o v a


krivuilja).


415