DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 76 <-- 76 --> PDF |
6. Da bi se reakcija saistojiaa na pojedine, uzgqjjie zahvate mogla bol^e predvidjeti i da se objektivno može pratiti njihov razvitak, potrebno je ^omognčiti izdvajanje uzornih šumskih objekata te p^stavlilanje i održavanje trajnih pokusnih ploha u tipičnim sastojinama. 7. Prijedlog uputstava c proredama treba da institut što prije publicira pod naslovom »Njega sastojina proredama«. Iako je rezultat navedenih nastojanja i diskusije ušao u završnu^ fazu, ipak time nije problem riješen. Rješavanje problema njege sastojina listača na području NR Hrvatske dobilo je time samio širu osnovicu za daljni;i uspješniji rad na terenu. Problem j,e i dailje aikutan, napO´se zato što je kompleksno povezan s drugim jedva otvorenim problemima: a) opterećenost -upravnog osoblja sitaom, suvišnom i odviSe razgranj.enom admimistraicii´iom te previše kompliciranim izvještajima, pa zbog toga mnogo je umanjena mogućnost za stvarni stručni rad u terenu; b] nedovoljno stručno obrazovano pomoćnO´ osobipe, koje radi prostranih površina mladih šuma treba da također sudjeljuje u njegovanju sastojina, i dr, U te probleme treba što prije sistematski i duboko zahvatiti, da bi se njega naših mladih šuma mogla svuda uspješno obavljati, Ing- J. Šalar Racionalmje iskofiŠćavajino radnu snagu u uredima Neopihodan predusjov 2ta mcionakrb i ejbonomičan rad ma: koje vrste jeste priST.-. 6tvo zdravog sm´isäla .. odnos if^među: svrhe i sredsitva, U^mmo´ ....... traženj e p . o c e n a t a, ko j i je zbog potrebe za relativnim pokazateljima postao masovna računskia operacija. Koliko se olovki nepotre;bno ´tupi drljajiući p-o inače deficitnom papiru, a koliko se Tačimiskji´h S´trojeva trese, da bi se proizvela j´^edna točkica na ,gra.fikonu, za kojfu nije viažnO´ da; li je za, stotiniku´ visa ild niža: procenat izvršenja norme ili plana i sL Kolüko, dakle, žednih ide preko vode zbog p-ogi^ ešne navike i sab Ion izi ran ja posla! Zaista, kao da je još tiivijek zabijen kllin između teorije i praikse, koje se anaće savršeno uizajamno- oplođavaju. Na jednoj strani vidimo pogodna teh.nička sredstva, proizvod teoretičara ´koji su mlsli´M na praksu, a ina druigoj stiiani vidimo ljude, koji se tim sredstvima ne siluže pa radeći na snagu nepotrebno se iscrpljiuju i jadikuju; od »preopterećenosti«. Takovo jedno sredstvo teorije, sasvim nepravedno zanemareno u praiksä, jest -— NOMOGRAM za proizvod i količniJc (A, Bi 1 im.ović: Viša matematika za fizičare, hemičare, bioiloge i statstičare, str. 303). Bolji je naravno ilogaTitmar, .. on je skup ako ga se uopće može nabaviti. Zbog ´toga, ako piraksi nešto preporućamo-, moramo se rukovodit; realnim kriterijem., pa birati ono što postoji i što se može dobiti. Pomoću Tiorndgrajma dobijoi se savršeno brzo i dovolj´no točni rezultati dijeljenja^ ako se namjesto ravnala koirisfci čioda sa crnim koncem. Da aikratko opišemo ovaj nom, ogram: Nacrtajmo pravokutnik vertikalne stranice kmčei od horizontalnih^ jer ukoliko su horizonta´lne stranice duže utoliko je blaži kut i veća točnost. Na krajnje vertikalne stranice nanesirao logaritamsücu skalu sa jednog dovoljno velikog ilogaritmara i to što preciznije od 1 do 10, Na simetrali je polovica mjerila. Prva skala s lijeva (A) označoije kolidaik dvaja apsolutnih brojeva, kojd ^. stavljaju u odnos (p^rocenat, pokazatdlj). Srednja skaU (.) pretstavlja dividend (forojnik), a desna skala (C) pretstav´lja divi^or (naizivnik). Prema tome imamo . : C — A Praktična upotreba koJica i čiode: Na čiodu^ pričvrstimo konae, čija dužina prelay:i vehčinai dijagonale pravokutnika. Glavicu čix)de fiksno namjestimo na onu tooku skale C, koju zahtijeva divizor (norma, plan), i u tom položajui držimo čiodu desnom rukom, 414 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 77 <-- 77 --> PDF |
u lijevoj ruci Züiegnemo vrh kouca, TJiperivsi pogled na S´kailu . i nastojeći da konac presiijieče onu tc-čkii te skala, koju 2:ahtije^a dividend, (izvršenje pkna ili norm-c). Završeni akt jeste: prebaciti pc^led sa ska´le .:.. skailxi C i ti tooki, gdje konac sječe ^kalu A očitati fcoiičnik t, j , proeenat izvršenja norme, ili pr-ocenat i2rvršenja plana i si. Neki »praktičari« zauzeli su opozicioui stav prema upotrebi nomograma, jer on navodno, ne daje točne rezultate sa 5 i više znamenki. Brije svega postoj i ogromn a razlika između pojma d o ´V ol j n o točno i točno, U praksi radimo ....^.. sa dovoljnom točnošću, već prema svrsi. Ovaj pojam,, dakle ´zavisi o koordifnatam^, koje su uvijek´ u svrsi dane i on je reliativan, kao što neka točka može biti južno od jedne a sjeverno od d.rage. Kao šito je napomenuto, momoigrani se odnosi na rela tivn e ipofcaza´telje i na grube račune, pa je taufcologija reći .da on ne daje točne rezulitate i za to prigovor pomenutih praktičara otpada. Ako ovi ipraktičari odbijajoi nomogram za ´grube pokazatelje i koriste računski stroj (,akc ga imaju) ili rade ......, ´On^da je to isto što^ i sipati točnost pomoću lijevka u vedro, i^Ii bez lijevka u flašu. I na jedan i na drugi način rasipa se energija (ili "vrijörne ili tečnost). Ne treba podcijenjivati ovo oruđe, jer se pomoću njega može zašted´iti polovica utroišenoig vremena isvih normiraca, evidentičara, statističara i planera, Preduslov, da se ´U cilj´u uspije j^este da se u detalji-ma, u onalim stvariima b-iide n.a visini. Male stvan javiljaju se masovno i koHiko´god je prvi faktor neznatan (detalj), toliko je drugi faktor (brojnost, masa) ogroman. Cilj ovog napisa je ne samo taj, da se Što prije aktivira nomogram nego da se 1 druga oruđa iprakse, koja su nezasliuženo omalovažana ili nedovoljno razjašnjena, tivuku u upotrebu- i raisterete rad Čovjeka. J. StarČević Napomen a : Povodom ovog prikaza titpozorujemo čitaoce na članak prof. ing- X Vesely - a: Grafičke tabele za kubisanje trupaca i greda, objavljenog u S, L. 1925 ^tr. 354—´361, u kojem je autor iznia principe, na koji/ma su te tuhde konstruirane. Premca ocjeni prol- Levaković a te tabele imaju izvjesnu prednost pred brojčanim tabelama: ne zauzimaju nekoliko potpunih listova kao brojčane tabde, ali je za njihovu aipotrebu potrebjio nešto vise vježbe, — Ur, Sa terenske školske prakse (Freborna sastojina na Adolfovcu u Zagrebačkoj gori) Dne-5, VI, 1950. izvršiot je biološki smjer IV. godine studenata šumarstva Poljopri´vredTio^ šumarskog fakulteta u Zagrebu s iriig. D, Klepcom, terenske vježbe u gradskoj sumi kod Adolfovca u Zagrebačkoj gori. Na vježbama je izmjerena busolnim instruonentom po stacionarnoj metodi jedna buikova preboma Stastojina, kojoj* su izmjereni prsaii promjeri svih stabala i´ziiad . em pr. ... Mjerene su i visine stabala i to po netkolilko- stabaila za svaki debljin&ki stepen. Za/tim je oipi^sano stajniŠte sa svim potrebnion po-daciima i to: nadmorska visina, nagib i e/kspoizicija terena, dubina tla i sloj ihumiusa, te matična podloga i fitocenološki tip šume po. pirizemnoim rašću i sloju gremija. Iz podiataika terensiko.g rada ifznačim^ta je površitna sastojine, kroja iznosi 1-.97 ha. KoTiiStruiraina je visinska krivulja, a iz.av.´ana je po> principu metode nsajmanjih kvadrata. Na temelju provedene it^mijere stobala i visimske krivulje prikazana je struiktuira te sastojine po broju staibala, temeljimi´Ci i dirvnoj masi. D´Osad je vladalo dosta raišireno mtišljenje, d^ se čiste bukove &astojine mo-gu uzgaj.a´ti´ jedimo^ u jednodobniiim (visoikifm regularnim) šuimamia, no naš primjer pokazuje obrabnO´, Nai Ad-oilfo-vcii smo. na njaŠim vježbamia vidjeli čistu bukovu saistojiinii´, koja i po vajTLJskoim´ izgledu (fotograiiija -u »Sumairslkam listu« li—QJ5i)), a i po svoij´´jm. taksaciomim´ ikarakteriistikajma pokaznje da je prebo^na. Zia jedoodobuu {reguJamu) sastojinu ..^ mjerodafvna binomska stnikti^ra broja staJbaLa, štoi znaiČi da su najfviše zas^tup^jena staibl-a srednj^eg i nešto nižeg prsnog ......... U prabo^rnoji sastojine je atruktura broja^ staibala pO´tpimo´ draigačiija; ui njoj nisu tnaijjače zastupljenih staibla srednjeg prsnog promjera, već najtanja; a broj im opada sa pO´veoainjiem. prsnoig prO´mje´ra i tOf po geometrijsiko-j progresiji- (L i O´ c-o u . t-o v a krivuilja). 415 |