DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 76 <-- 76 --> PDF |
6. Da bi se reakcija saistojiaa na pojedine, uzgqjjie zahvate mogla bol^e predvidjeti i da se objektivno može pratiti njihov razvitak, potrebno je ^omognčiti izdvajanje uzornih šumskih objekata te p^stavlilanje i održavanje trajnih pokusnih ploha u tipičnim sastojinama. 7. Prijedlog uputstava c proredama treba da institut što prije publicira pod naslovom »Njega sastojina proredama«. Iako je rezultat navedenih nastojanja i diskusije ušao u završnu^ fazu, ipak time nije problem riješen. Rješavanje problema njege sastojina listača na području NR Hrvatske dobilo je time samio širu osnovicu za daljni;i uspješniji rad na terenu. Problem j,e i dailje aikutan, napO´se zato što je kompleksno povezan s drugim jedva otvorenim problemima: a) opterećenost -upravnog osoblja sitaom, suvišnom i odviSe razgranj.enom admimistraicii´iom te previše kompliciranim izvještajima, pa zbog toga mnogo je umanjena mogućnost za stvarni stručni rad u terenu; b] nedovoljno stručno obrazovano pomoćnO´ osobipe, koje radi prostranih površina mladih šuma treba da također sudjeljuje u njegovanju sastojina, i dr, U te probleme treba što prije sistematski i duboko zahvatiti, da bi se njega naših mladih šuma mogla svuda uspješno obavljati, Ing- J. Šalar Racionalmje iskofiŠćavajino radnu snagu u uredima Neopihodan predusjov 2ta mcionakrb i ejbonomičan rad ma: koje vrste jeste priST.-. 6tvo zdravog sm´isäla .. odnos if^među: svrhe i sredsitva, U^mmo´ ....... traženj e p . o c e n a t a, ko j i je zbog potrebe za relativnim pokazateljima postao masovna računskia operacija. Koliko se olovki nepotre;bno ´tupi drljajiući p-o inače deficitnom papiru, a koliko se Tačimiskji´h S´trojeva trese, da bi se proizvela j´^edna točkica na ,gra.fikonu, za kojfu nije viažnO´ da; li je za, stotiniku´ visa ild niža: procenat izvršenja norme ili plana i sL Kolüko, dakle, žednih ide preko vode zbog p-ogi^ ešne navike i sab Ion izi ran ja posla! Zaista, kao da je još tiivijek zabijen kllin između teorije i praikse, koje se anaće savršeno uizajamno- oplođavaju. Na jednoj strani vidimo pogodna teh.nička sredstva, proizvod teoretičara ´koji su mlsli´M na praksu, a ina druigoj stiiani vidimo ljude, koji se tim sredstvima ne siluže pa radeći na snagu nepotrebno se iscrpljiuju i jadikuju; od »preopterećenosti«. Takovo jedno sredstvo teorije, sasvim nepravedno zanemareno u praiksä, jest -— NOMOGRAM za proizvod i količniJc (A, Bi 1 im.ović: Viša matematika za fizičare, hemičare, bioiloge i statstičare, str. 303). Bolji je naravno ilogaTitmar, .. on je skup ako ga se uopće može nabaviti. Zbog ´toga, ako piraksi nešto preporućamo-, moramo se rukovodit; realnim kriterijem., pa birati ono što postoji i što se može dobiti. Pomoću Tiorndgrajma dobijoi se savršeno brzo i dovolj´no točni rezultati dijeljenja^ ako se namjesto ravnala koirisfci čioda sa crnim koncem. Da aikratko opišemo ovaj nom, ogram: Nacrtajmo pravokutnik vertikalne stranice kmčei od horizontalnih^ jer ukoliko su horizonta´lne stranice duže utoliko je blaži kut i veća točnost. Na krajnje vertikalne stranice nanesirao logaritamsücu skalu sa jednog dovoljno velikog ilogaritmara i to što preciznije od 1 do 10, Na simetrali je polovica mjerila. Prva skala s lijeva (A) označoije kolidaik dvaja apsolutnih brojeva, kojd ^. stavljaju u odnos (p^rocenat, pokazatdlj). Srednja skaU (.) pretstavlja dividend (forojnik), a desna skala (C) pretstav´lja divi^or (naizivnik). Prema tome imamo . : C — A Praktična upotreba koJica i čiode: Na čiodu^ pričvrstimo konae, čija dužina prelay:i vehčinai dijagonale pravokutnika. Glavicu čix)de fiksno namjestimo na onu tooku skale C, koju zahtijeva divizor (norma, plan), i u tom položajui držimo čiodu desnom rukom, 414 |