DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 74 <-- 74 --> PDF |
dvema letoma naša agronomska fakulteta, ko )e začela z delom osamljena. Njen^e skušnje v tem časti pa so bile drogocena pomoć .... kolektivu. PraTtako je bil ta deležea BaMonjeTOsii ia podpore drugih bratskih fakultet, pred^sem zagrebške z ^^.^ bogato tradScijo ter z velikimi ....stvenimi in pedagoškimi uspehi-_ ? t ^ Kolektiv nove fakultete se zaveda, da bo k v vzaietiinem šodeiovaniti usipešno premagoval subjektivne in objektivne težave pn dviganju u-stanove na dostojno višiiio. v znanstveno-pedagoškem, gospodarskem m socxi^inopoliti´čnena pogledu. i-, r . ^ .. c . Proi, ing-rranjo´ oevni´k Problem iifege mladih sastojiBa listača n NR Hrvatskoj Nj.ega iBladib sastojma neprestano je siov problem, iafca u načeto postoji saglaisnost u mnogim osnovnim pitanjima .Zajedničko gledište uzgaja´čia o nj^ezi sastojina proredama u savremenom uzgajanju šumia može se ukratko sažeti u ovim osnovnim postavkama: L trajnO´ štititi proizvodnu snagu tla i iođržavati piovoljnu .sastojiiisku ... naročito pO´Sredstvom podstojnog dijela sastojine u svrhu bolje zračne i zemne vlage, aktivizi^ ranja mikroorganizama i normalnog rastvaranja listinca, 2. povećati proizvodnost sastojina napose na izabranim boljim stablima njegom krošnje I debla; njegu krošnje obavljati poistepenim koncentričnim povećanjem prostora oko ...^ a njegu debla «prečavanjiem stvaranja i razvitka donjih grana te zbog bržeg venen.jia i suš´enj´ia postojećih —po poznatoim načelu autora visoke prorede . o p p e-a: krošnja na suncu, deblo u sjeni, korijenje u svježoj zemlji. Oistvarivamje tih osnovnih zaisada može se općenito postići taiko, da se iz sastojinie uklanja sve što ne koristi iU što ]:e štetno fS c h r Ö de r). Zadatak je to razmjerno lagam, ako su saistojine od njihova osnutka dobro raizvijeine i ako je usto povoljan omjer s^mjeso drveća, Ali većina sastoijina redovno nije tako´ razvijena te u takvim okolniostima njega sastojaina nije jednostavan zadataik i on se pojavljuje kao akutan problem. Razlozi takvom stanju mogu biti raznoliki, na pr, nepravilno izvršena oplo-Aia sjeiča (nedovoljno pomlađivanje, nepoželjaji omi]!er smjese drveića), prevelik broj loše uzraslih stabala i stabala iz panja, izo´Stanak čišćenja i ranih proreda, niska proreda, zanemaren ili nedosljedno proveden cilj gospodarenlja, i dr. Talkav problem postoji i u njezi mnogih mjladih šiuma listača na području između Salve i Drave u NR, Hrvatskoj, Da bi se problem njege naših miladih sastojina listića počeo r;ješavati na široj osnovici, Institut za šumarska istraživanja ministarstva šumarstva NR. Hrvatske otvorio ije taj vrlo akutan pmhlem još polovicom prošle godinie. Na osnovu zaključka konferencije instituta koncem iste godine u saveznom ministarstvu šumarstva rjiešavanje tog problema u šumama listača postavljeno je imstitutu Hrvatske kao zadatak saveznog značaja. Prilazeći postepeno rješavanju tog, zadatka, na micijativu instituta u drugoj polovini prošle godine grupa stručnjaka Mi.tarstva šumarstva NRH izvršila je kratak pregled mladih sasto^ma u okolici Zagreba, gdje je ai oisnovnim linijama prikazan 1 rasprav* 412 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 75 <-- 75 --> PDF |
... savremem način proredivanja. Ali od tada sve do^ polovine ove godine nije se taj otvoreni problem mogao krenuti naprijed. U nieđuvremenH iasititut fe pripremio-ovof; piifedlo^g uputstava za njegu sasiojina proredama; prijedlog organiziranja instruktaže o proredama u terenu; prijedlog o izlučivanju uzornih sastojina i o osnivanju trajnih pokusnih ploha u tim sastojinama, na kojima bi po određenoj jednostavnoj metodici siiničnjaci pojedinih gospodarstava uz pomoć instituta vršili pokuse i istraživanja, po principu; proširivanje nauke u praksu. U tom. nastojanju institut bio je svestrano potpomognut inicijativnim i upornim zalaganjem saradnika ing. L Lončara. " Da bi is-e problem, njege mladih sa^stojina što iemelritije osvijetlio, nastofj-anjem načelnika Ministarstva šumairstva iNRH ing. P, D r .a g i š i ć a IS.struičnijafea iz Zagreba i -strujcnja-ci šumsfcog gospodarstva Bjelovar u prisuistvu direktora Dj. Savić a održali su u kolovozu o.g. u raznolikim sastojinama tog gospodarstva dvodnevnu svestranu i vrlo plodnu diskusiju na osnovu instruktivnog izlaganja ing, Lončara. Zatim je diskusija nastavljena u Ministarstvu šumarstva. Ta je diskusija pokazala, da su postojala različita mišljenja o načinu i ism-si proreda u pojedinim saisto´jinama. Ali tokom diskusije sve se više razvijialo jedinstveno gledlišite. Konačan rezultat disikusije g;e uglavnom ovaj; L .ske prorede ne smiju se vršiti. Bezuvjetno je potrebno održavati podstojni´ dio sastoijine u svrhu zaštiite tla i povoljne mikroklime, kao i zbog boljeg oblikovanfa debala izabranih stabala, koja će se njegovati predvidivo do konca oplodnje. Negdje bit će potrebno jače zahvatiti i u podstojini´ dio (sastojine zbog pomaganja vrsta drveća nedovoljno^ zastupaiidh u gornjem sloju, koja kasnije, u oplodnom sijeku, treba da povećaju omjer smjese tih vrsta u novoj sastojini, 2, Glavni zahvati obavljaju se u gornjem dijelu sastojine, pomaganjem razvoja bolje odlikovanih stabala; u odraslijcj dobi napose njegom njihovih krošanja. Iz nadstojnog sloja treba dakle uklanjati i deblja stabla; ako sprečavaju razvitak onih stabala, kojih su deblo i krošnja bolje razvijeni, 3, Budući da u pojedinim saistojinama prevladava grab na štetti omjera smjese hrasta i bukve, ili bukva na štetu hrasta, treba postepenim zahvatima pomagati razvoj tih premalo zastupanih vrijednih vrsta drveća. Zbof velike potražnje brezovine, lipovine i johovine treba također i uzgoju tih vrsta drveća u buduće pokloniti veću pažnju. 4, Pojedine pretežno čiste sastojine graJba obzirom na prirodne faktore proizvodnje nisai loše a negdje imaiju i grupe dobro oblikovanih stabala, ali obzirom na goispodarske faktore odnosno obzirom na stvarne potrebe ne moigu dati onaj prihod, fcoiji bi se obziromi na prirodne faktore mogao sa njihovih istaništa oičekivati. Stoga takve ´Sastojine, kao i sastojine s velikim brojem loše uzraslih stab^k: i lošeg obrasta trebat će u kraćoj ophodnji iskoristiti. U tu svrhu uredi za uređenje šuma treba da pregledaju bar dubiozne sastojine i da donesu odluku o uzgojnom postupku u takvim sastojinama, 5, Budući da pisana uputstva gdjekad ne mogu postići određenu svrhu, potrebno je da iskusni stručnjaci neprestano u terenu vrše instmktažu njege sastojina. ^ 413 . |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 76 <-- 76 --> PDF |
6. Da bi se reakcija saistojiaa na pojedine, uzgqjjie zahvate mogla bol^e predvidjeti i da se objektivno može pratiti njihov razvitak, potrebno je ^omognčiti izdvajanje uzornih šumskih objekata te p^stavlilanje i održavanje trajnih pokusnih ploha u tipičnim sastojinama. 7. Prijedlog uputstava c proredama treba da institut što prije publicira pod naslovom »Njega sastojina proredama«. Iako je rezultat navedenih nastojanja i diskusije ušao u završnu^ fazu, ipak time nije problem riješen. Rješavanje problema njege sastojina listača na području NR Hrvatske dobilo je time samio širu osnovicu za daljni;i uspješniji rad na terenu. Problem j,e i dailje aikutan, napO´se zato što je kompleksno povezan s drugim jedva otvorenim problemima: a) opterećenost -upravnog osoblja sitaom, suvišnom i odviSe razgranj.enom admimistraicii´iom te previše kompliciranim izvještajima, pa zbog toga mnogo je umanjena mogućnost za stvarni stručni rad u terenu; b] nedovoljno stručno obrazovano pomoćnO´ osobipe, koje radi prostranih površina mladih šuma treba da također sudjeljuje u njegovanju sastojina, i dr, U te probleme treba što prije sistematski i duboko zahvatiti, da bi se njega naših mladih šuma mogla svuda uspješno obavljati, Ing- J. Šalar Racionalmje iskofiŠćavajino radnu snagu u uredima Neopihodan predusjov 2ta mcionakrb i ejbonomičan rad ma: koje vrste jeste priST.-. 6tvo zdravog sm´isäla .. odnos if^među: svrhe i sredsitva, U^mmo´ ....... traženj e p . o c e n a t a, ko j i je zbog potrebe za relativnim pokazateljima postao masovna računskia operacija. Koliko se olovki nepotre;bno ´tupi drljajiući p-o inače deficitnom papiru, a koliko se Tačimiskji´h S´trojeva trese, da bi se proizvela j´^edna točkica na ,gra.fikonu, za kojfu nije viažnO´ da; li je za, stotiniku´ visa ild niža: procenat izvršenja norme ili plana i sL Kolüko, dakle, žednih ide preko vode zbog p-ogi^ ešne navike i sab Ion izi ran ja posla! Zaista, kao da je još tiivijek zabijen kllin između teorije i praikse, koje se anaće savršeno uizajamno- oplođavaju. Na jednoj strani vidimo pogodna teh.nička sredstva, proizvod teoretičara ´koji su mlsli´M na praksu, a ina druigoj stiiani vidimo ljude, koji se tim sredstvima ne siluže pa radeći na snagu nepotrebno se iscrpljiuju i jadikuju; od »preopterećenosti«. Takovo jedno sredstvo teorije, sasvim nepravedno zanemareno u praiksä, jest -— NOMOGRAM za proizvod i količniJc (A, Bi 1 im.ović: Viša matematika za fizičare, hemičare, bioiloge i statstičare, str. 303). Bolji je naravno ilogaTitmar, .. on je skup ako ga se uopće može nabaviti. Zbog ´toga, ako piraksi nešto preporućamo-, moramo se rukovodit; realnim kriterijem., pa birati ono što postoji i što se može dobiti. Pomoću Tiorndgrajma dobijoi se savršeno brzo i dovolj´no točni rezultati dijeljenja^ ako se namjesto ravnala koirisfci čioda sa crnim koncem. Da aikratko opišemo ovaj nom, ogram: Nacrtajmo pravokutnik vertikalne stranice kmčei od horizontalnih^ jer ukoliko su horizonta´lne stranice duže utoliko je blaži kut i veća točnost. Na krajnje vertikalne stranice nanesirao logaritamsücu skalu sa jednog dovoljno velikog ilogaritmara i to što preciznije od 1 do 10, Na simetrali je polovica mjerila. Prva skala s lijeva (A) označoije kolidaik dvaja apsolutnih brojeva, kojd ^. stavljaju u odnos (p^rocenat, pokazatdlj). Srednja skaU (.) pretstavlja dividend (forojnik), a desna skala (C) pretstav´lja divi^or (naizivnik). Prema tome imamo . : C — A Praktična upotreba koJica i čiode: Na čiodu^ pričvrstimo konae, čija dužina prelay:i vehčinai dijagonale pravokutnika. Glavicu čix)de fiksno namjestimo na onu tooku skale C, koju zahtijeva divizor (norma, plan), i u tom položajui držimo čiodu desnom rukom, 414 |