DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 6 <-- 6 --> PDF |
pokazatelj za iste vrste u stranoj literaturi znatno, a negde i drastično, otstupa od ovih podataka. Tako napr. prema američkim podacima, semena Fraxinus americana u kg ima 23,6 hiljada — kod nas 30,5; prema nemačkoj i ruskoj literaturi Acer dasycarpum ima 33 (!) ili 13 hiljada — kod nas svega 4—5 hiljada semenki u jednom kg; Abies pectinata 25 — kod nas 20,5 (Usora); Fraxinus ornus 15 — kod nas 35, i t. d. Iz ovoga se vidi da podaci iz stranih zemal[´a o broju semenki u kg u mnogim slučajevima nisu apsolutno prihvatljivi za naše prilike, što me je i potstaklo da sastavim ovu tabelu. Verovatno biće otstupanja od ove tabele za izvesne lokacije i u našoj zemlji, ali svakako ta otstupanja neće biti toliko velika kako je to izneto u gornjim primerima. Merenje težine semena i prebrojavanje semenki vršeno je posle običnog (gospodarskog) prosušivanja semena za čuvanje tokom zime. U pogledu gustine i dubine setve semena išlo se na razne dubine i sa raznim količinama semenki putem otbrojavanja i merenja te težine, pa u tabelu uneti su podaci koji su dali najbolje rezultate za racionalnu proizvodnju sadnica. Tako na pr. sitno seme (dud, jova, smrča, breza i si.) eejano na dubinu od 0,5 do 5 cm, a bor, jela, jasenovi i klenovi i si. na dubinu od 1 do 10 cm, pa su uzeti najpovoljniji rezultati. Pokusi su vršeni u oglednim šumskim rasadnicima u okolini Beograda, kod Peći, na Zlatiboru i kod Predejana u Grdeličkoj klisuri tokom god. 1947—1950. II Koristeći se podacima iz tabele, prikupljenima eksperimentalnim putem kod radova u oglednim šumskim rasadnicima, možemo sastaviti za obračunavanje potrebne nam količine šumskog semena jednostavn u formul u po ovom obrascu, za jedan kvadratni metar setvene površine: T _ AXB . T = gde je 1 N T — težina semena za setvu 1 m. kv. setvene površine; A — broj semenki po dužnom metru, uzima se iz tabele; B — broj redića na jednom kv. metru setvene površine, što zavisi od međusobne udaljenosti brazdica (tako na pr. ako je razmak brazdica 25 cm, onda je B ravno 4; ako je razmak 30 crtrj B iznosi 3 i t. d.); N — broj semenki odnosnog semena u 1 kg — uzima se iz tabele. Ovde treba istaknuti, da je broj semenki u jednom kilogramu čistog semena približno konstantan za svaku vrstu, i variranja u tom pogledu nemaju skoro nikakvog značaja kod obračunavanja potrebnih količina za setvu. Tako na pr. u kilogramu semena crnog bora može biti 50—52.000 semenki, kod bagremova isto tako, kod jasenova i javora otstupanja idu do 1000 semenki, a kod vrsta sa krupnijim semenom još i manje. Kako se u šumskim rasadnicima ne seje sva površina (t. j . na puteve i staze otpada obično oko 25%), to je stvarna setvena površina u rasadniku oko 7.500 m. kv. po 1 ha. Kod planiranja za setvu treba prema tome predvideti samo setvenu površinu, a ne celokupnu površinu rasadnika. Za obraču 344 |