DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 50 <-- 50 --> PDF |
** Ing. Roko Benić (Zagreb): SKIDERI U EKSPLOATACIJI SUMA Uvod Prenos drvnog materijala od mjesta izrade (panja) do pomoćnih šumskih skladišta čini prvu fazu šumskog transporta. Izvoz sa pomoćnih šumskih skladišta do otpremnih željezničkih stanica normalnog kolos jeka (glavna skladišta) ili direktno do mjesta prerade (pilane) čini drugu fazu transporta. Prva faza transporta je često usko grlo šumske proizvodnje jer je upućena na upotrebu manje mehaniziranih transportnih sredstava Kod nas se obično vrši snagom životinje (vučai, prevoz kolima ili saonama) ili čovjeka (ručno sanjkanje), a manje upotrebom mehanizama (traktorska vuča, razne vrste žičara i skidera). 0 izvršenju plana prve faze transporta ovisi i cjelokupno izvršenje plana eksploatacije šuma. Radi toga se danas u svijetu poklanja naročita pažnja mehanizaciji ove faze transporta. U tehnički razvijenim zemljama kao jedan od najvažnijih mehanizama ove faze transporta smatraju se, uz traktorsku vuču, naročito skideri. U ovom ćemo prikazu nastojati u kratkim crtama opisati neke tipove skidera, koji bi se, eventualno modificirani, mogli primijeniti i kod nas u odgovarajućim terenskim prilikama. Općenito o skiderima Pod nazivom ski der (engleski: skidder, ruski: lebedka) podrazumijeva se postrojenje za vuču sortimenata pomoću užeta. On se sastoji od vitla sa jednim ili više bubnjeva te žičnih čeličnih užeta montiranih preko jarbola tako da je omogućeno jednostavno rukovanje vučom. Prema tome glavni dijelovi skidera su: 1. pogonski stroj sa vitlovima i bubnjevima, 2. čelična užeta, i 3. ostali sastavni i pomoćni dijelovi (jarboli, kolica, kolioturi, omče, kuke i t. d,). Konstrukcija skidera je jednostavna. Oni se mogu vrlo lako i brzo montirati i demontirati te prinijieti na drugo mjesto. Za razliku od žičara, teret koji se prenosi njima putuje jednim dijelom po zemlji (vuče se) ih samo djelomično putuje u zraku na užetu nosaču. Karakteristika je žičara da se teret prenosi zrakom. Inače na užetu nosaču nekih drugih bitnih razlika uopće nema, te su neke vrste žičara vrlo bliske skiderima (Wyssen, Laso-Kabel). Skideri imaju pogon bilo pomoću motora sa unutarnjim sagorevanjem bilo pomoću elektro motora. Prvi su više u upotrebi kod američkih skidera, a drugi u SSSR-u. Snaga motora ovisi o teretu koji se prenosi. Američki skideri imaju motore snage od 30 KS na više, dok u SSSR-u rade elektromotorima snage od oko 20 KW. Skideri služe za vuču trupaca odnosno debala na kraće udaljenosti, pa makar to ne bila samo vuča po tlu nego i prenošenje na užetu nosaču u zraku . Sa šumsko-uzgojnog gledišta skideri nisu najidealniji mehanizam, jer oštećuju tlo. Ipak ima uvijek dosta prilika gdje su te štete neznatne i mogu 388 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 51 <-- 51 --> PDF |
npp se zanemariti obzirom na pojeftinjenje transporta. On ipak manje oštećuje tlo nego neuređena konjska vuča. Kod tipova skidera gdje se teret kreće po zraku to oštećivanje svedeno je na najmanju mjeru ili uopće uklonjeno. Sa šumsko eksplotacionog gledišta skideri pojeftinjuju transport, ubrzavaju privoz, koji obično čini usko grlo šumske proizvodnje i smanjuju samo oštećivanje trupaca kod vuče. Ovo oštećivanje trupaca je naročito znatno kod konjske ili traktorske vuče po zemlji na kamenitom terenu, gdje trupac bude pun kamenja pa treba naročitu pažnju obratiti kod prerade na pilani. SI. 1. Američko vitlo »Skagit« SI. 2. Američko vitlo Washington model B-20 Iron Works model 91 Yarder Obzirom na način kako je motiran pogonski stroj sa bubnjevima, skideri mogu biti manje ili više pokretni;. Naročito su pokretni skideri gdje je pogonski dio montiran na traktoru puzavcu, koji se lagano kreće po terenu. Obično je pogonski dio montiran na saonicama, koje se mogu vući po terenu ili prevoziti kamionima. Radi lakšeg prenošenja pogonski dio se može često razmontirati u pojedine sastavne dijelove i na taj način je omogućeno lakše prenošenje po terenu. Težine pojedinih pogonskih dijelova vidljive su iz tabele 1. SI. 1. i 2. prikazuju tipove američkih vitlova, koji se upotrebljavaju kod skidera. Obično su to vitla sa tri bubnja sljedećih kapaciteta. (Vidi tabelu 1) Model skidera, koji se upotrebljava u danim prilikama, ovisi o dimenzijama sortimenata koji se prenose. Naravna stvar da o dimenzijama sortimenata ovisi i debljina užeta koja se upotrebljavaju u danim prilikama. Za pogon skidera u SSSR-u se obično upotrebljavaju elektrovitla i to u novije doba samo elektrovitla sa tri bubnja modela TL-3. Ova vitla imaju pogon elektromotorom snage 20 KW. Potrebnu električnu energiju za ove elektromotore, kao i za druge strojeve koji se upotrebljavaju kod mehanizacije eksplotacije šuma, daju pokretne električne centrale. Ove centrale rade pomoću generatorskih motora na pogon sa drvnim otpacima sa sječine. Skideri obično rade na kraće udaljenosti. Udaljenost vuče rijetko prelazi 250 m. Radi toga primjena skidera traži takovu organizaciju sje 389 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 52 <-- 52 --> PDF |
390 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 53 <-- 53 --> PDF |
čine da se izbjegne dalja vuča. Doduše iz prikaza pojedinih konstrukcija skidera vidjet ćemo da se oni mogu upotrijebiti i kod vuče na dužim udaljenostima ali tada se obično, bar na jednom dijelu puta, trupac potpuno vuče po tlu. Neki tipovi skidera S obzirom na način kako su montirana užeta, skidere možemo podijeliti u dvije glavne grupe. To su: 1.) Ski deri sa jednim jarb olo m i 2.) s k i d e ri sa dva jarbola´. I Skideri sa jednim jarbolom Najjednostavniji skider prikazan je na si. 3, Vučno uže kreće se u smjeru vuče pomoću bubnja na kojem je namotano. Vraćanje užeta do trupca kojeg namjeravamo vući vrši s konjem. Pošto se trupac pričvrsti na vučno uže, .na znak radnika, koji vrši pričvršćivanje trupaca, rukovodilac vitla ukopča pomoću spojke bubanj j vrši. vuču. Ovaj način vuče r~ \uzc dizaltce. (Si 4o/o/uri tuvcbo vie (ft sie/rtna t/ze/ci SI. 3. Jednostavni skider sa konjem (Po Braunschi mu) upotrebljavao se u USA kod vuče u ravnici. Sa jednog jarbola može se istovremeno vršiti vuča iz dva smjera ako vitlo raspolaže sa dva vučna bubnja. Ovim načinom vuče nije se potpuno zamijenila upotreba konjske snage nego je jedino rad konja olakšan. Obzirom da se ovdje zapravo radi samo o polumehaniziranom načinu vuče, on se danas gotovo ne upotrebljava, i T´ifilf U pacifičkom sjeverozapadu USA najčešće se upotrebljava t. zv. visok a vu č a (Highlead Yarding). Konstrukcija ovakovog skidera prikazana je na si. 4. Udaljenost vuče zavisi od visine na kojoj je obješeno 391 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 54 <-- 54 --> PDF |
vučno uže na jarbolu (visina jarbola), te o tome da li se ista vrši uz ili niz stranu. Najekonomičnija udaljenost vuče ovim skiderom iznosi 250 do 300 m. Kod jedne postave skidera mogu se pobrati izrađeni trupci sa površine od oko 16 ha i to samo premještanjem užeta u polukrugu oko jarbola. Skider bolje radi uz brdo nego niz brdo, jer kod vuče uz brdo rjeđe dolazi do zapinjanja trupaca o panjeve { druge predmete na terenu. Kao jarbol SI. 4. Visoka vuča (Highlead yarding) (Skagit) ovdje, kao i u naprijed opisanom skideru, može se upotrijebiti dubeće okresano deblo, koje se može učvrstiti posebnim sidrenim uzetom da bude stabilnije. Tehnika rada sastoji se u slijedećem: Trupac se najprije prikopča o vučno uže, Na znak radnika koji vrši prikapčanje trupaca, rukovalac vitla ukopča vučni bubanj i dovlači trupac do jarbola gdje se vrši otkapčanje. Na znak radnika, koji vrši otkopčavanje tereta, rukovalac vitla otpušta uže i spušta teret na rampu. Pošto je teret odvezan rukovalac vitla potezanjem povratnog užeta preko povratnog bubnja vraća vučno uže na utovarno mjesto. Rad se ovako neprestano nastavlja. Da bi se omogućila vuča na veće udaljenosti u SSSR-u je primijenjena shema prikazana si. 5. Vučno uže sastoji se ovdje iz dva dijela. Prvi dio je uže debljine 15,5 .min i dužine 270 m, a drugi dio je iste debljine i dužine 240 m. Oba ova dijela spojena su međusobno karikama 15 na slici). Povratno uže debljine 9,2 mm i dužine 850 m spojeno je također karikom sa drugim dijelom vučnog užeta (5 na slici). Sa udaljenosti do 250 m od jarbola vrši se direktna vuča tako da se trupci odnosno debla ili njihovi svežnjevi pomoću pribora za prikapčanje kopčaju na kariku 5. Sa udaljenosti preko 250 m, pa sve do 500 m, vrši se vuča u dva maha. Trupci ili debla (18 na si.) vežu se priborom za vezanje 8 i okače na kariku 5. Ukapčanjem glavnog bubnja teret se privlači na udaljenost 250 m od jarbola. Ovdje se teret skine sa karike 5´ i povratnim bubnjem vučno se uže povrati u 592 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 55 <-- 55 --> PDF |
početni položaj. Sada se isti svežanij trupaca prekopča na kariku 5, a « istom momentu se na utovarnom mjestu na kariku 5´ prikapča dragi teret. Namatanjem vučnog užeta na glavni bubanj se sada privlači prvi teret do skladišta a drugi do pretovarnog mjesta. Rad se ovako dalje nastavlja. Za neprekidan rad su potrebna 4 pribora za vezanje trupaca, koji su tako raspoređeni da se prazni pribor uvijek vraća na utovarno mjesto. ®©©(B pribor za prikapčan/e tropaca. igiff» c/f&a prikačena xa rcsr´u SL 5. Vuča iz dvostruke udaljenosti (Miller d Rešeto.v) Kod rada ,´e potrebno 6 radnika, kako se to vidi i iz slike. To su: rukovodilac vitla, jedan radnik za otkapčanje tereta te jedan za sortiranje na skladištu, jedan radnik za prekapčanje tereta na pretovarnom mjestu i dva radnika za sabiranje i vezanje tereta na utovarnom mjestu. Ovakav način vuče.ispitan je u Timirijazevskom šumsko-industri;?kom poduzeću trusta Tomles te se za vrijeme od 12 dana rada zimi 1949/50 kod temperature —32 do —35°C na sječini mase 220 m3 borovine, kod snijega dubine 50—60 cm, pokazao prosječni učinak od 6,7 m! po zaposlenom radniku. Ovakav skider može sabirati debla na polukrugu 500 m radiusa od jarbola bez premještajapovršine od cea 40 ha. vitla, Prema tome može izvršiti privlačenje sa Skideri sa dva jarbola Skider sa olabavljenim uzetom. Na si. 6 prikazan ;´e tkzv američki skider sa olabavljenim uzetom (Slack line system). Kod ovog sistema skidera teret se ne vuče potpuno po zemlji, kaoi što je to kod skidera sa jednim jarbolom, nego preko kolica visi na užetu nosaču (5 na slici}. Uže nosač po kojem se kreću kolica (7) napeto je preko jarbola tako da je na jednom kraju usidreno za neki panj ili si. a na 393 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 56 <-- 56 --> PDF |
drugom je namotano na bubnju vitla. Kolica su spojena sa vučnim i povratnim uzetom (2 i 3) te se mogu kretati u oba smjera. Kod vješanja tereta o kolica pomoću pribora za vezanje, kolica se labavljenjem užeta nosača 5 spuštaju do tla. Namatanjem užeta nosača na bubanj teret se diže u vis i na taj način lakše prolazi preko raznih terensjkih prepreka. Ovaj sistem je naročito podesan kod vuče niz brdo, jer se tada j uže aosač 0 -montažni fa/gtur 0 vućao uš @ k9^uci fä /eža/ L. vžeia. g-, porralaouže g) fa/´ca @_S^LLOä. c/že/a 0 /Goalaiao uže L*_ uj( 4 omeein SI. 6. Ski´der sa oilab.avljen>iim uzetom (Skagit) zatezanjem užeta nosača omogućava kretanje kolica gravitacijom i bez neke naročite povlačne snage. Udaljenost vuče ovisi o terenskim prilikama i iznosi do 425 m. ff>Q sfa^Q © oc»aičoiJco/o/or Q zamire za rezaa/e /ere/g Q vereng uzela (Q-LLŽL @ ÜTC? Q Icnioiur Q%°7´iä @JaifiLl SI. 7. Prenošenje trupaca oilalbavljeoim uzetom (Teterini) Sličan ovom načinu vuče je i tako zvano »prenošenje trupaca olabavljenim uzetom (»trelevka lesomaterialov gibkoi 394 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 57 <-- 57 --> PDF |
t vetvju«). Ovaj način je primijenjen u Brodovskom mehaniziranom radilištu (Molotovska oblast, SSSR) po prijedlogu V. A. Raskin-a. SI. 7 prikazuje šemaitski ovaj način prenošenja materijala. Između dva stojeća stabla (debla), koja služe kao jarboli napeto je uže nosač. Uže je napeto preko kolotura pričvršćenih na stablima tako da se na stablu koje služi kao jarbol na istovarnoj stanici skidera, kolutur nalazi na visini h, a na drugom jarbolu na visini h´, gdje je h´ veće od h. Na nižem kraju uže je vezano preko pomičnog kolotura 6 na bubanj 8, a na drugom je kraju usidreno u tlo. Po užetu nosaču se kreću kolica 9. Prilikom vezanja trupaca o kolica, uže nosač se spušta sve do tla. Pomoćnim se hvataljkama 12 preko looloturai koji se može kretati po užetu nosaču vežu trupci 13, koje treba sa strane privući do utovarenog mjesta ispod užeta nosača. Zatezanjem užeta nosača postavlja se ono u kosi položaj (crtkano na slici). Po ovoj kosini kreću se natovarena kolica radi djelovanja sile teže. Brzina kretanja natovarenih kolica ovisi o stupnju zategnutosti´užeta, o visinskoj razlici kolotura (h´—h), o težini tereta Q i o trenju između Jkolica i užeta nosača. Natovarena kolica se * giblju pod djelovanjem sile P koja iznosi P = Q (sin a — \i. cos a) gdje je Q = težina tereta, a = kut nagiba i n = koeficienat trenja. Veličina sile, P mijenja se od položaja do položaja tereta na užetu nosaču, jer se kut a stalno mijenja. Koeficient trenja ovisi o svim faktorima koji utiču na trenje. Zatezanje užeta nosača vrši se elektrovitlom sa jednim bubnjem. Upotrebljeni elektromotor ima snagu 4,5 KW. Težina cijelog vitla zajedno sa motorom iznosi samo 200 kg, pa se može lako prenositi. Da se spriječi njegovo klizanje ono je usidreno. Rad se vrši na slijedeći način: Dva radnika pripremaju teret i vežu ga o kolica. Čim je teret vezan na dani znak rukovalac vitla zateže uže nosač. Kod zatezanja užeta nosača pomoćnim uzetima 12 privlače se trupci 13 do utovarnog mjesta, a kolica se počinju kretati po nastaloj kosini. Utovarena kolica se kreću brzinom do 8 m/sek. Pazeći na brzinu kretanja natovarenih kolica, radnik koji se nalazi na istovarnoj površini kod jarbola 1 pravovremeno daje znak rukovaocu vitla na otpusti uže. Kad je uže otpušteno, djelovanjem težine tereta, kolica se spuštaju do tla i ovdje razvezuju. Po razriješenju kolica zatezanjem užeta 12 nastaje kosina u obratnom smjeru i prazna kolica se vraćaju do utovarenog mjesta. Rad se ovako nastavlja. Trupci i debla kao i drugi sortimenti oblovine mogu se sabirati sa pojasa širine 50 m duž užeta nosača (25—30 m na jednu i drugu stranu). Montaža postrojenja je vrlo jednostavna. Udaljenost prenosa iznosi 120—140 m, ali postavljanjem cijelog niza naprava tako da slijedi jedna drugu može se organizirati prenošenje i sa većih udaljenosti (»štafetni način prenošenja«). Kod toga je potrebno vršiti premještanje tereta sa jedne linije na drugu. Na svakom pretovarnom mjestu potreban je samo jedan radnik. Za rad na jednoj liniji potrebna su svega 4 radnika uključivši 395 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 58 <-- 58 --> PDF |
rukovaoca vitla. Dnevni učinak naprave iznosio je kod pokusa 35 do 55 m3 ili 8,75 do 13,75 m3 po zaposlenom radniku. Skid eri sa čvrsto usidrenim uzetom nosačem. SI. 8 i 9 prikazuju sistem skidera sa napetim (usidrenim) uzetom nosačem. Prvi je poznat u USA kao »North bend system«, a drugi je njegova modifikacija (»Modified north bend system«). Karakteristika ovog načina mon- Sl. 8. Skider sa usidrenim uzetom nosačem (Skagit) tiranija užeta je u tome da je uže nosač na jednoj i drugoj strani usidreno,. a preko ležaja 9 napeto je između jarbola. Težina tereta podijeljena je između užeta nosača i vučnog užeta. Kolica se kreću po užetu nosaču pomoću vučnog užeta 2. Ovaj način montiranja užeta ima prednost da omogućava dizanje tereta te ne dolazi do zapinjanja o panjeve i druge terera- Sl. 9. Skider sa usidrenim uzetom nosačem (pronos uz brdo) (Skagit) 396 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 59 <-- 59 --> PDF |
*» ske zapreke. Može se upotrebiti za prenos uz brdo, niz brdo i u ravnici. Obični i modificirani način se razlikuju u vezanju vučnog i povratnog užeta © kolica i pomični kolotur što se vidi iz slika 8 i 9. Sistem omogućava prenošenje tereta na udaljenost do 425! m,. Sistem sličan ovome sistemu montiranja užadi je upotrebljen u Nadvornjanskom šumsko-industrijskom poduzeeću trusta Stanislavlesprom u Karpatima (Ukrajina) za prenošenje debala preko rijeke Bistrice (v. si. 10). SI. 1(0. Skider sa usidreaiim uzetom nosačem (Ogui) Montiranjem skidera otpala je u ovom slučaju potreba za podizanjem Miosta. Daljina prenosa izomsila je 200 m. Kao jarbol na utovarnoj postaji upotrebljeno je dubeće stablo smreke prsnog promjera 65 cm. Uže nosač 3 usidreno je i napetao preko ležaja na jarbolima. Debljina uže|a nosača iznosila je 28 mm, a dužina 250 m. Visina glavnog jarbola iznosila je 15 m. Sagrađen je iz tri debla dužine 16 m i promjera na tanjem kraju 18 cm. Jarbol je 0,5 m duboko usađen u tlo. Ležište užeta nosača na utovarnoj postaji nalazi se na visini od 12 m. Jarboli su učvršćeni sidrenim uzetima. Vučno uže 6 pričvršćeno |je za kolica te prolazi oko pomičnog kalotura 12, Debljina mu izoinsi 17. mm a dužina 250 m. Povratno uže 7 im! adebljinu 9,2 mm i dužinu 600 m, a pomoćno uže 8 istu debljinu i dužinu 300 m. Povratno uže montirano je sa strane da prilikom preriošenja trupci ne zapinju o njega. Otpuštanjem vučnog užeta 6 i namatanjem o bubanj povratnog užeta 7 spušta se pomični kolotur 12 o kojeg se veže teret. Čim je teret vezan, namatanjem vučnog užeta teret (trupci) se podiže u vis, a zatim se kolica kreću po užetu nosaču do glavnog jarbola. Ovdje se opuštanjem vučnog «zeta teret spušta do tla, tamo se odriješi sa kolica i prazna kolica povratnim uzetom vraćaju na utovar. Na Bistrici su bile postavljene dvije ovakove linije za prenos trupaca i debala a obje su polazile od jedne utovarne postaje sa jednim deblom kao jarbolom. Za vuču je upotrijebljeno vitlo TL-3 sa tri bubnja i elektromotorom snage 20 KW. Jedan teret imao je 2 do 3 m3 čamovih trupaca. Prenos jednog tereta počevši od vezanja trupaca u svežanj [ utovara na kolica pa do istovara, trajao je 10 do 20 minuta. Srednji dnevni učinak jedne linije je iznosio 30 vožnji. U praksi je srednji dnevni učinak sa dva vitla sa iste utovarne postaje iznosio 100 ms. 397 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 60 <-- 60 --> PDF |
\ Pri istovremenom radu dvaju vitlova bili su zaposleni 21 radnik (2 rukovaoca vitlova, 4 radnika na natovaru i privlačenju trupaca i debala. 2 radnika na odvezivanju tereta sa kolica, 2 radnika na trupljenju debala :na rampi, 10 radnika na utovaru u vagonete, 1 radnik na signalizaciji, te SI, li!;. »Tyler« sistem skidera (prenošenje uz. tvrdo!)´ mehaničar sa pomoćnikom kod pokretne elektrostanice PES-50, koja je davala struju za vitla i eletkrolančanicu na trupljenju). Komtjeksni dnevni učinak počevši od utovara na kolica pa do utovara gotovih sortimenata odnosno debala na vagonete iznosi je 5 m3 po jednom zaposlenom radniku. ´ SI. 12. »Tyler« sistem skidera (prenošenje niz brdo) (Skagit) 398 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Poseban način montaže užeta nalazimo kod tzv. »Tyler system-a« prikazaog na slikama Il i 12. Kod ovog načina montaže užeta, uže nosač je napeto između dva jarbola i usidreno na oba kraja. Osim glavnog užeta nosača postoji i posebno uže za dizanje tereta (3 na slikama 11 i 12). Ono je na jednom kraju usidreno, a na drugom namotano o bubanj. Ovo uže prolazi kroz kolica i oko pomičnog kolotura f8 na si. 12 odnosno 9 na si. 11). O kolotur sei vješa teret koje se prenosi. Ako se vrši prenos tereta uz br,do kao na si. 11 tada se puna kolica kreću pomoću vučnog užeta 4, a prazna se vraćaju povratnim uzetom 5, Ovaj način montiranja užeta omogućava potpuno zračno prenošenje tereta naročito kad prenošenje treba vršiti preko dubokih jaraka. Ne oštećuje se niti tlo niti trupci, jer ne drljaju po zemlji. Na si. 12 prikazan je ovaj način montiranja užeta u slučaju spuštanja tereta niz stranu. Vučno uže u ovom slučaju nije potrebno, jer se kolica kreću po kosini radi djelovanja gravitacije. Povratnim uzetom 4 se vrši reguliranje brzine kolica i vraćaju prazna kolica na utovarnu postaju. Daljina prenošenja i ovdje iznosi do 425 m. * Osim ovdje iznešenih načina montiranja skidera ima i drugih. Način montiranja mora se xivijek prilagoditi terenskim prilikama. Za pokretanje skidera mogu se upotrijebiti sve vrste vitlova, a često se upotrebljavaju i vitla montirana na traktorima puzavcima. U tome slučaju cijela naprava ima još pokretljiviji karakter. U svojoj biti skiderima je slična i žičara »Wyssen« sa razlikom da dna radi na veće udaljenosti i traži više posla kod montiranja. No pitanje rada i montaže žičara nije bio predmet ovog prikaza. Zaklutčak Na ovaj prikaz ponukao nas je sve veći interes za skidere u našoj stručnoj javnosti i eventualna mogućnost primjene nekih njihovih modificiranih sistema u našim prilikama. Napominjemo da se skideri u inozemstvu upotrebljavaju gotovo redovno samo kod česte sječe na velikim površinama. Mogućnost njihove primjene kod oplodne sječe i kod sječa na manjim površinama u našim terenskim i sastojinskim uslovima treba da bude predmet ispitivanja i proučavanja. Naročito bi važno bilo proučiti mogućnost primjene skidera u gorskim predjelima Gorskog Kotara i Bosne. U koliko kod nas dođe do upotrebe skidera smatramo da treba forsirati one tipove i sisteme kod kojih se trupci kreću po zraku nal užetu nosaču, kako bi se oštećivanje tla svelo na najmanju mjeru. Bez svake je sumnje da skideri manje uništavaju tlo nego nepravilna i neuređena konjska vuča. Njihova montaža je razmjerno jednostavnabrza, efekat rada im je prilično visok i primjena nekih modificiranih sistema značila bi korak naprijed u mehanizaciji eksploatacije šuma. Kod toga treba imati na umu da se sistemi, primijenjivani u USA i SSSR-u, ne mogu jednostavno prenijeti u naše ustave. 399 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Primjena skidera tražit će i izvjesne promjene u organizaciji sječine.. U stručnoj štampi drugih zemalja (SSSR) se mnogo raspravlja o raznim shemama podjele sječine na linije kao i o organizaciji rada na linijama u vezi sa upotrebom skidera. Jednom drugom prilikom osvrnut ćemo se i na. to pitanje. Upotrebi jena literatura: l1. Miller M. S. — Rešetov A. V.r Trelevka lesa lebedkamd TL-3 s rasstojanija di; 300 «i; Les. prom. br. 4/1950. 2. Teterim B. A., Trelevka lesoimaterialov »gibkoi vetvju«: Les. prom .br. 12/1949. 3. Ogui M. S., Rabota treilevocnyh lebedoik TL-3 v gornyh ´uslovijah Karpat; Les. prom. br. 11/1949. 4. Kiščenlko- T. I., Potocnyj metod trelevki i pogruzki lesa lebedikod; Les. prom. br. 12/1949. 5. Brown N. C, Logging — principles and practices in the USA and Canada. New York, 1944. 6. Gayer—Fahriciius, Die Forstbeniutzunig, Berlin 1935. 7. Skagit Steel and Iron Works — prospekt. 8. Washingtom Iron Works — prospekti. Napomena : Sistemi montaže užeta ´američkih skidera uzeti su iz Skagit prospekta gdje su načinjeni po direktivama J. Keneth Pearce, profesora eksploatacije šuma na College of Forestry univerziteta u Washingtonü. The use of skidders in logging In this article author discusses about the possibility to employ the skidders im the logging operations in Yougoslavia. The skidders and the methods of skidding and yarding in USA and SSSR are described in this article. ´ The skidders can be employed only when clear cuttings of great forest area aire made. In the mountain areas with selective cuttings, the skidders can be employed, but it is not possible to copy the methods of skidding in USSR and USA, because the stands and soil — differences which exists between the occasion in these countries and Yougoslavia. The dotty of Yougoslav specialists in the forest exploatation and logging, is to invent new methods of skidding, which oould be employed in mountain regions of Yougoslavia. 400 |