DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 50     <-- 50 -->        PDF

**


Ing. Roko Benić (Zagreb):


SKIDERI U EKSPLOATACIJI SUMA


Uvod


Prenos drvnog materijala od mjesta izrade (panja) do pomoćnih
šumskih skladišta čini prvu fazu šumskog transporta. Izvoz sa pomoćnih
šumskih skladišta do otpremnih željezničkih stanica normalnog kolos jeka
(glavna skladišta) ili direktno do mjesta prerade (pilane) čini drugu fazu
transporta. Prva faza transporta je često usko grlo šumske proizvodnje
jer je upućena na upotrebu manje mehaniziranih transportnih sredstava
Kod nas se obično vrši snagom životinje (vučai, prevoz kolima ili saonama)
ili čovjeka (ručno sanjkanje), a manje upotrebom mehanizama (traktorska
vuča, razne vrste žičara i skidera). 0 izvršenju plana prve faze transporta
ovisi i cjelokupno izvršenje plana eksploatacije šuma. Radi toga se danas
u svijetu poklanja naročita pažnja mehanizaciji ove faze transporta. U
tehnički razvijenim zemljama kao jedan od najvažnijih mehanizama ove
faze transporta smatraju se, uz traktorsku vuču, naročito skideri. U ovom
ćemo prikazu nastojati u kratkim crtama opisati neke tipove skidera, koji
bi se, eventualno modificirani, mogli primijeniti i kod nas u odgovarajućim
terenskim prilikama.


Općenito o skiderima


Pod nazivom ski der (engleski: skidder, ruski: lebedka) podrazumijeva
se postrojenje za vuču sortimenata pomoću užeta. On se sastoji od vitla
sa jednim ili više bubnjeva te žičnih čeličnih užeta montiranih preko
jarbola tako da je omogućeno jednostavno rukovanje vučom.


Prema tome glavni dijelovi skidera su: 1. pogonski stroj sa vitlovima
i bubnjevima, 2. čelična užeta, i 3. ostali sastavni i pomoćni dijelovi
(jarboli, kolica, kolioturi, omče, kuke i t. d,).


Konstrukcija skidera je jednostavna. Oni se mogu vrlo lako i brzo
montirati i demontirati te prinijieti na drugo mjesto. Za razliku od žičara,
teret koji se prenosi njima putuje jednim dijelom po zemlji (vuče se) ih
samo djelomično putuje u zraku na užetu nosaču. Karakteristika je žičara
da se teret prenosi zrakom. Inače na užetu nosaču nekih drugih bitnih
razlika uopće nema, te su neke vrste žičara vrlo bliske skiderima (Wyssen,
Laso-Kabel).


Skideri imaju pogon bilo pomoću motora sa unutarnjim sagorevanjem
bilo pomoću elektro motora. Prvi su više u upotrebi kod američkih skidera,
a drugi u SSSR-u. Snaga motora ovisi o teretu koji se prenosi. Američki
skideri imaju motore snage od 30 KS na više, dok u SSSR-u rade elektromotorima
snage od oko 20 KW.


Skideri služe za vuču trupaca odnosno debala na kraće udaljenosti,
pa makar to ne bila samo vuča po tlu nego i prenošenje na užetu nosaču
u zraku .


Sa šumsko-uzgojnog gledišta skideri nisu najidealniji mehanizam, jer
oštećuju tlo. Ipak ima uvijek dosta prilika gdje su te štete neznatne i mogu


388




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 51     <-- 51 -->        PDF

npp


se zanemariti obzirom na pojeftinjenje transporta. On ipak manje oštećuje
tlo nego neuređena konjska vuča. Kod tipova skidera gdje se teret
kreće po zraku to oštećivanje svedeno je na najmanju mjeru ili uopće
uklonjeno.


Sa šumsko eksplotacionog gledišta skideri pojeftinjuju transport,
ubrzavaju privoz, koji obično čini usko grlo šumske proizvodnje i smanjuju
samo oštećivanje trupaca kod vuče. Ovo oštećivanje trupaca je
naročito znatno kod konjske ili traktorske vuče po zemlji na kamenitom
terenu, gdje trupac bude pun kamenja pa treba naročitu pažnju obratiti
kod prerade na pilani.


SI. 1. Američko vitlo »Skagit« SI. 2. Američko vitlo Washington
model B-20 Iron Works model 91 Yarder


Obzirom na način kako je motiran pogonski stroj sa bubnjevima,
skideri mogu biti manje ili više pokretni;. Naročito su pokretni skideri gdje
je pogonski dio montiran na traktoru puzavcu, koji se lagano kreće po
terenu. Obično je pogonski dio montiran na saonicama, koje se mogu vući
po terenu ili prevoziti kamionima. Radi lakšeg prenošenja pogonski dio se
može često razmontirati u pojedine sastavne dijelove i na taj način je
omogućeno lakše prenošenje po terenu. Težine pojedinih pogonskih
dijelova vidljive su iz tabele 1. SI. 1. i 2. prikazuju tipove američkih vitlova,
koji se upotrebljavaju kod skidera. Obično su to vitla sa tri bubnja sljedećih
kapaciteta. (Vidi tabelu 1)


Model skidera, koji se upotrebljava u danim prilikama, ovisi o dimenzijama
sortimenata koji se prenose. Naravna stvar da o dimenzijama
sortimenata ovisi i debljina užeta koja se upotrebljavaju u danim prilikama.


Za pogon skidera u SSSR-u se obično upotrebljavaju elektrovitla i to
u novije doba samo elektrovitla sa tri bubnja modela TL-3. Ova vitla imaju
pogon elektromotorom snage 20 KW. Potrebnu električnu energiju za ove
elektromotore, kao i za druge strojeve koji se upotrebljavaju kod mehanizacije
eksplotacije šuma, daju pokretne električne centrale. Ove centrale
rade pomoću generatorskih motora na pogon sa drvnim otpacima sa
sječine.


Skideri obično rade na kraće udaljenosti. Udaljenost vuče rijetko
prelazi 250 m. Radi toga primjena skidera traži takovu organizaciju sje


389




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 52     <-- 52 -->        PDF

390




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 53     <-- 53 -->        PDF

čine da se izbjegne dalja vuča. Doduše iz prikaza pojedinih konstrukcija
skidera vidjet ćemo da se oni mogu upotrijebiti i kod vuče na dužim
udaljenostima ali tada se obično, bar na jednom dijelu puta, trupac potpuno
vuče po tlu.


Neki tipovi skidera


S obzirom na način kako su montirana užeta, skidere možemo podijeliti
u dvije glavne grupe. To su: 1.) Ski deri sa jednim jarb olo m
i 2.) s k i d e ri sa dva jarbola´.


I


Skideri sa jednim jarbolom


Najjednostavniji skider prikazan je na si. 3, Vučno uže kreće se u
smjeru vuče pomoću bubnja na kojem je namotano. Vraćanje užeta do
trupca kojeg namjeravamo vući vrši s konjem. Pošto se trupac pričvrsti
na vučno uže, .na znak radnika, koji vrši pričvršćivanje trupaca, rukovodilac
vitla ukopča pomoću spojke bubanj j vrši. vuču. Ovaj način vuče


r~ \uzc dizaltce. (Si 4o/o/uri
tuvcbo vie (ft sie/rtna t/ze/ci


SI. 3. Jednostavni skider sa konjem (Po Braunschi mu)


upotrebljavao se u USA kod vuče u ravnici. Sa jednog jarbola može se
istovremeno vršiti vuča iz dva smjera ako vitlo raspolaže sa dva vučna
bubnja. Ovim načinom vuče nije se potpuno zamijenila upotreba konjske
snage nego je jedino rad konja olakšan. Obzirom da se ovdje zapravo radi
samo o polumehaniziranom načinu vuče, on se danas gotovo ne upotrebljava,
i T´ifilf


U pacifičkom sjeverozapadu USA najčešće se upotrebljava t. zv.
visok a vu č a (Highlead Yarding). Konstrukcija ovakovog skidera prikazana
je na si. 4. Udaljenost vuče zavisi od visine na kojoj je obješeno


391




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 54     <-- 54 -->        PDF

vučno uže na jarbolu (visina jarbola), te o tome da li se ista vrši uz ili niz
stranu. Najekonomičnija udaljenost vuče ovim skiderom iznosi 250 do 300


m. Kod jedne postave skidera mogu se pobrati izrađeni trupci sa površine
od oko 16 ha i to samo premještanjem užeta u polukrugu oko jarbola.
Skider bolje radi uz brdo nego niz brdo, jer kod vuče uz brdo rjeđe dolazi
do zapinjanja trupaca o panjeve { druge predmete na terenu. Kao jarbol
SI. 4. Visoka vuča (Highlead yarding) (Skagit)


ovdje, kao i u naprijed opisanom skideru, može se upotrijebiti dubeće
okresano deblo, koje se može učvrstiti posebnim sidrenim uzetom da bude
stabilnije.


Tehnika rada sastoji se u slijedećem: Trupac se najprije prikopča o
vučno uže, Na znak radnika koji vrši prikapčanje trupaca, rukovalac vitla
ukopča vučni bubanj i dovlači trupac do jarbola gdje se vrši otkapčanje.
Na znak radnika, koji vrši otkopčavanje tereta, rukovalac vitla otpušta uže
i spušta teret na rampu. Pošto je teret odvezan rukovalac vitla potezanjem
povratnog užeta preko povratnog bubnja vraća vučno uže na utovarno
mjesto. Rad se ovako neprestano nastavlja.


Da bi se omogućila vuča na veće udaljenosti u SSSR-u je primijenjena
shema prikazana si. 5.
Vučno uže sastoji se ovdje iz dva dijela. Prvi dio je uže debljine 15,5


.min i dužine 270 m, a drugi dio je iste debljine i dužine 240 m. Oba ova
dijela spojena su međusobno karikama 15 na slici). Povratno uže debljine
9,2 mm i dužine 850 m spojeno je također karikom sa drugim dijelom
vučnog užeta (5 na slici). Sa udaljenosti do 250 m od jarbola vrši se
direktna vuča tako da se trupci odnosno debla ili njihovi svežnjevi
pomoću pribora za prikapčanje kopčaju na kariku 5. Sa udaljenosti preko
250 m, pa sve do 500 m, vrši se vuča u dva maha. Trupci ili debla (18 na
si.) vežu se priborom za vezanje 8 i okače na kariku 5. Ukapčanjem
glavnog bubnja teret se privlači na udaljenost 250 m od jarbola. Ovdje se
teret skine sa karike 5´ i povratnim bubnjem vučno se uže povrati u


592




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 55     <-- 55 -->        PDF

početni položaj. Sada se isti svežanij trupaca prekopča na kariku 5, a «
istom momentu se na utovarnom mjestu na kariku 5´ prikapča dragi teret.
Namatanjem vučnog užeta na glavni bubanj se sada privlači prvi teret
do skladišta a drugi do pretovarnog mjesta. Rad se ovako dalje nastavlja.


Za neprekidan rad su potrebna 4 pribora za vezanje trupaca, koji su
tako raspoređeni da se prazni pribor uvijek vraća na utovarno mjesto.


®©©(B pribor za prikapčan/e tropaca. igiff» c/f&a prikačena xa rcsr´u


SL 5. Vuča iz dvostruke udaljenosti (Miller d Rešeto.v)


Kod rada ,´e potrebno 6 radnika, kako se to vidi i iz slike. To su: rukovodilac
vitla, jedan radnik za otkapčanje tereta te jedan za sortiranje na
skladištu, jedan radnik za prekapčanje tereta na pretovarnom mjestu i
dva radnika za sabiranje i vezanje tereta na utovarnom mjestu.


Ovakav način vuče.ispitan je u Timirijazevskom šumsko-industri;?kom
poduzeću trusta Tomles te se za vrijeme od 12 dana rada zimi 1949/50
kod temperature —32 do —35°C na sječini mase 220 m3 borovine, kod
snijega dubine 50—60 cm, pokazao prosječni učinak od 6,7 m! po zaposlenom
radniku.


Ovakav skider može sabirati debla na polukrugu 500 m radiusa od


jarbola bez premještajapovršine od cea 40 ha.
vitla, Prema tome može izvršiti privlačenje sa
Skideri sa dva jarbola


Skider sa olabavljenim uzetom. Na si. 6 prikazan ;´e tkzv
američki skider sa olabavljenim uzetom (Slack line system).


Kod ovog sistema skidera teret se ne vuče potpuno po zemlji, kaoi što
je to kod skidera sa jednim jarbolom, nego preko kolica visi na užetu
nosaču (5 na slici}. Uže nosač po kojem se kreću kolica (7) napeto je preko
jarbola tako da je na jednom kraju usidreno za neki panj ili si. a na


393




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 56     <-- 56 -->        PDF

drugom je namotano na bubnju vitla. Kolica su spojena sa vučnim i povratnim
uzetom (2 i 3) te se mogu kretati u oba smjera.


Kod vješanja tereta o kolica pomoću pribora za vezanje, kolica se
labavljenjem užeta nosača 5 spuštaju do tla. Namatanjem užeta nosača na
bubanj teret se diže u vis i na taj način lakše prolazi preko raznih terensjkih
prepreka. Ovaj sistem je naročito podesan kod vuče niz brdo, jer se tada


j uže aosač 0 -montažni fa/gtur
0 vućao uš @ k9^uci fä /eža/ L. vžeia.
g-, porralaouže g) fa/´ca @_S^LLOä. c/že/a
0 /Goalaiao uže L*_ uj( 4 omeein


SI. 6. Ski´der sa oilab.avljen>iim uzetom (Skagit)


zatezanjem užeta nosača omogućava kretanje kolica gravitacijom i bez
neke naročite povlačne snage. Udaljenost vuče ovisi o terenskim prilikama
i iznosi do 425 m.


ff>Q sfa^Q © oc»aičoiJco/o/or Q zamire za rezaa/e /ere/g
Q vereng uzela (Q-LLŽL @ ÜTC?


Q Icnioiur Q%°7´iä @JaifiLl


SI. 7. Prenošenje trupaca oilalbavljeoim uzetom (Teterini)


Sličan ovom načinu vuče je i tako zvano »prenošenje trupaca
olabavljenim uzetom (»trelevka lesomaterialov gibkoi


394




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 57     <-- 57 -->        PDF

t


vetvju«). Ovaj način je primijenjen u Brodovskom mehaniziranom radilištu
(Molotovska oblast, SSSR) po prijedlogu V. A. Raskin-a. SI. 7 prikazuje
šemaitski ovaj način prenošenja materijala.


Između dva stojeća stabla (debla), koja služe kao jarboli napeto je uže
nosač. Uže je napeto preko kolotura pričvršćenih na stablima tako da se
na stablu koje služi kao jarbol na istovarnoj stanici skidera, kolutur
nalazi na visini h, a na drugom jarbolu na visini h´, gdje je h´ veće od h.
Na nižem kraju uže je vezano preko pomičnog kolotura 6 na bubanj 8,
a na drugom je kraju usidreno u tlo. Po užetu nosaču se kreću kolica 9.


Prilikom vezanja trupaca o kolica, uže nosač se spušta sve do tla.
Pomoćnim se hvataljkama 12 preko looloturai koji se može kretati po užetu
nosaču vežu trupci 13, koje treba sa strane privući do utovarenog mjesta
ispod užeta nosača. Zatezanjem užeta nosača postavlja se ono u kosi
položaj (crtkano na slici). Po ovoj kosini kreću se natovarena kolica
radi djelovanja sile teže. Brzina kretanja natovarenih kolica ovisi o
stupnju zategnutosti´užeta, o visinskoj razlici kolotura (h´—h), o težini
tereta Q i o trenju između Jkolica i užeta nosača. Natovarena kolica se *
giblju pod djelovanjem sile P koja iznosi


P = Q (sin a — \i. cos a)


gdje je Q = težina tereta, a = kut nagiba i n = koeficienat trenja.
Veličina sile, P mijenja se od položaja do položaja tereta na užetu nosaču,
jer se kut a stalno mijenja. Koeficient trenja ovisi o svim faktorima
koji utiču na trenje.
Zatezanje užeta nosača vrši se elektrovitlom sa jednim bubnjem. Upotrebljeni
elektromotor ima snagu 4,5 KW. Težina cijelog vitla zajedno sa
motorom iznosi samo 200 kg, pa se može lako prenositi. Da se spriječi njegovo
klizanje ono je usidreno.
Rad se vrši na slijedeći način: Dva radnika pripremaju teret i vežu ga


o kolica. Čim je teret vezan na dani znak rukovalac vitla zateže uže nosač.
Kod zatezanja užeta nosača pomoćnim uzetima 12 privlače se trupci
13 do utovarnog mjesta, a kolica se počinju kretati po nastaloj kosini. Utovarena
kolica se kreću brzinom do 8 m/sek. Pazeći na brzinu kretanja
natovarenih kolica, radnik koji se nalazi na istovarnoj površini kod
jarbola 1 pravovremeno daje znak rukovaocu vitla na otpusti uže. Kad je
uže otpušteno, djelovanjem težine tereta, kolica se spuštaju do tla i ovdje
razvezuju. Po razriješenju kolica zatezanjem užeta 12 nastaje kosina u
obratnom smjeru i prazna kolica se vraćaju do utovarenog mjesta. Rad se
ovako nastavlja. Trupci i debla kao i drugi sortimenti oblovine mogu se
sabirati sa pojasa širine 50 m duž užeta nosača (25—30 m na jednu i drugu
stranu).
Montaža postrojenja je vrlo jednostavna. Udaljenost prenosa iznosi
120—140 m, ali postavljanjem cijelog niza naprava tako da slijedi jedna
drugu može se organizirati prenošenje i sa većih udaljenosti (»štafetni način
prenošenja«). Kod toga je potrebno vršiti premještanje tereta sa jedne
linije na drugu. Na svakom pretovarnom mjestu potreban je samo jedan
radnik. Za rad na jednoj liniji potrebna su svega 4 radnika uključivši


395




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 58     <-- 58 -->        PDF

rukovaoca vitla. Dnevni učinak naprave iznosio je kod pokusa 35 do
55 m3 ili 8,75 do 13,75 m3 po zaposlenom radniku.


Skid eri sa čvrsto usidrenim uzetom nosačem. SI.
8 i 9 prikazuju sistem skidera sa napetim (usidrenim) uzetom nosačem.
Prvi je poznat u USA kao »North bend system«, a drugi je njegova modifikacija
(»Modified north bend system«). Karakteristika ovog načina mon-


Sl. 8. Skider sa usidrenim uzetom nosačem (Skagit)


tiranija užeta je u tome da je uže nosač na jednoj i drugoj strani usidreno,.
a preko ležaja 9 napeto je između jarbola. Težina tereta podijeljena je između
užeta nosača i vučnog užeta. Kolica se kreću po užetu nosaču pomoću
vučnog užeta 2. Ovaj način montiranja užeta ima prednost da omogućava
dizanje tereta te ne dolazi do zapinjanja o panjeve i druge terera-


Sl. 9. Skider sa usidrenim uzetom nosačem (pronos uz brdo) (Skagit)


396




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 59     <-- 59 -->        PDF




ske zapreke. Može se upotrebiti za prenos uz brdo, niz brdo i u ravnici.
Obični i modificirani način se razlikuju u vezanju vučnog i povratnog užeta
© kolica i pomični kolotur što se vidi iz slika 8 i 9. Sistem omogućava prenošenje
tereta na udaljenost do 425! m,.


Sistem sličan ovome sistemu montiranja užadi je upotrebljen u Nadvornjanskom
šumsko-industrijskom poduzeeću trusta Stanislavlesprom u
Karpatima (Ukrajina) za prenošenje debala preko rijeke Bistrice (v. si. 10).


SI. 1(0. Skider sa usidreaiim uzetom nosačem (Ogui)


Montiranjem skidera otpala je u ovom slučaju potreba za podizanjem
Miosta. Daljina prenosa izomsila je 200 m. Kao jarbol na utovarnoj postaji
upotrebljeno je dubeće stablo smreke prsnog promjera 65 cm. Uže nosač 3
usidreno je i napetao preko ležaja na jarbolima. Debljina uže|a nosača
iznosila je 28 mm, a dužina 250 m. Visina glavnog jarbola iznosila je 15
m. Sagrađen je iz tri debla dužine 16 m i promjera na tanjem kraju 18
cm. Jarbol je 0,5 m duboko usađen u tlo. Ležište užeta nosača na utovarnoj
postaji nalazi se na visini od 12 m. Jarboli su učvršćeni sidrenim
uzetima. Vučno uže 6 pričvršćeno |je za kolica te prolazi oko pomičnog
kalotura 12, Debljina mu izoinsi 17. mm a dužina 250 m. Povratno uže 7
im! adebljinu 9,2 mm i dužinu 600 m, a pomoćno uže 8 istu debljinu i dužinu
300 m. Povratno uže montirano je sa strane da prilikom preriošenja
trupci ne zapinju o njega. Otpuštanjem vučnog užeta 6 i namatanjem o
bubanj povratnog užeta 7 spušta se pomični kolotur 12 o kojeg se veže
teret. Čim je teret vezan, namatanjem vučnog užeta teret (trupci) se podiže
u vis, a zatim se kolica kreću po užetu nosaču do glavnog jarbola. Ovdje
se opuštanjem vučnog «zeta teret spušta do tla, tamo se odriješi sa kolica
i prazna kolica povratnim uzetom vraćaju na utovar. Na Bistrici su bile
postavljene dvije ovakove linije za prenos trupaca i debala a obje su polazile
od jedne utovarne postaje sa jednim deblom kao jarbolom. Za vuču
je upotrijebljeno vitlo TL-3 sa tri bubnja i elektromotorom snage 20 KW.


Jedan teret imao je 2 do 3 m3 čamovih trupaca. Prenos jednog tereta
počevši od vezanja trupaca u svežanj [ utovara na kolica pa do istovara,
trajao je 10 do 20 minuta. Srednji dnevni učinak jedne linije je iznosio 30
vožnji. U praksi je srednji dnevni učinak sa dva vitla sa iste utovarne
postaje iznosio 100 ms.


397




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 60     <-- 60 -->        PDF

\


Pri istovremenom radu dvaju vitlova bili su zaposleni 21 radnik (2
rukovaoca vitlova, 4 radnika na natovaru i privlačenju trupaca i debala.
2 radnika na odvezivanju tereta sa kolica, 2 radnika na trupljenju debala
:na rampi, 10 radnika na utovaru u vagonete, 1 radnik na signalizaciji, te


SI, li!;. »Tyler« sistem skidera (prenošenje uz. tvrdo!)´


mehaničar sa pomoćnikom kod pokretne elektrostanice PES-50, koja je
davala struju za vitla i eletkrolančanicu na trupljenju).


Komtjeksni dnevni učinak počevši od utovara na kolica pa do utovara
gotovih sortimenata odnosno debala na vagonete iznosi je 5 m3 po
jednom zaposlenom radniku. ´


SI. 12. »Tyler« sistem skidera (prenošenje niz brdo) (Skagit)


398




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Poseban način montaže užeta nalazimo kod tzv. »Tyler system-a«
prikazaog na slikama Il i 12. Kod ovog načina montaže užeta, uže nosač
je napeto između dva jarbola i usidreno na oba kraja. Osim glavnog užeta
nosača postoji i posebno uže za dizanje tereta (3 na slikama 11 i 12). Ono
je na jednom kraju usidreno, a na drugom namotano o bubanj. Ovo uže
prolazi kroz kolica i oko pomičnog kolotura f8 na si. 12 odnosno 9 na si.
11). O kolotur sei vješa teret koje se prenosi. Ako se vrši prenos tereta uz
br,do kao na si. 11 tada se puna kolica kreću pomoću vučnog užeta 4, a
prazna se vraćaju povratnim uzetom 5, Ovaj način montiranja užeta omogućava
potpuno zračno prenošenje tereta naročito kad prenošenje treba
vršiti preko dubokih jaraka. Ne oštećuje se niti tlo niti trupci, jer ne
drljaju po zemlji.


Na si. 12 prikazan je ovaj način montiranja užeta u slučaju spuštanja
tereta niz stranu. Vučno uže u ovom slučaju nije potrebno, jer se kolica
kreću po kosini radi djelovanja gravitacije. Povratnim uzetom 4 se vrši
reguliranje brzine kolica i vraćaju prazna kolica na utovarnu postaju. Daljina
prenošenja i ovdje iznosi do 425 m.


*


Osim ovdje iznešenih načina montiranja skidera ima i drugih. Način
montiranja mora se xivijek prilagoditi terenskim prilikama. Za pokretanje
skidera mogu se upotrijebiti sve vrste vitlova, a često se upotrebljavaju
i vitla montirana na traktorima puzavcima. U tome slučaju cijela naprava
ima još pokretljiviji karakter.


U svojoj biti skiderima je slična i žičara »Wyssen« sa razlikom da dna
radi na veće udaljenosti i traži više posla kod montiranja. No pitanje rada
i montaže žičara nije bio predmet ovog prikaza.


Zaklutčak


Na ovaj prikaz ponukao nas je sve veći interes za skidere u našoj
stručnoj javnosti i eventualna mogućnost primjene nekih njihovih modificiranih
sistema u našim prilikama. Napominjemo da se skideri u inozemstvu
upotrebljavaju gotovo redovno samo kod česte sječe na velikim
površinama. Mogućnost njihove primjene kod oplodne sječe i kod
sječa na manjim površinama u našim terenskim i sastojinskim uslovima
treba da bude predmet ispitivanja i proučavanja. Naročito bi važno bilo
proučiti mogućnost primjene skidera u gorskim predjelima Gorskog Kotara
i Bosne. U koliko kod nas dođe do upotrebe skidera smatramo da
treba forsirati one tipove i sisteme kod kojih se trupci kreću po zraku
nal užetu nosaču, kako bi se oštećivanje tla svelo na najmanju mjeru.


Bez svake je sumnje da skideri manje uništavaju tlo nego nepravilna
i neuređena konjska vuča. Njihova montaža je razmjerno jednostavnabrza, efekat rada im je prilično visok i primjena nekih modificiranih sistema
značila bi korak naprijed u mehanizaciji eksploatacije šuma. Kod toga
treba imati na umu da se sistemi, primijenjivani u USA i SSSR-u, ne mogu
jednostavno prenijeti u naše ustave.


399




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Primjena skidera tražit će i izvjesne promjene u organizaciji sječine..
U stručnoj štampi drugih zemalja (SSSR) se mnogo raspravlja o raznim
shemama podjele sječine na linije kao i o organizaciji rada na linijama u
vezi sa upotrebom skidera. Jednom drugom prilikom osvrnut ćemo se i na.
to pitanje.


Upotrebi jena literatura:


l1. Miller M. S. — Rešetov A. V.r Trelevka lesa lebedkamd TL-3 s rasstojanija di;
300 «i; Les. prom. br. 4/1950.


2. Teterim B. A., Trelevka lesoimaterialov »gibkoi vetvju«: Les. prom .br. 12/1949.
3. Ogui M. S., Rabota treilevocnyh lebedoik TL-3 v gornyh ´uslovijah Karpat; Les.
prom. br. 11/1949.
4. Kiščenlko- T. I., Potocnyj metod trelevki i pogruzki lesa lebedikod; Les. prom.
br. 12/1949.
5. Brown N. C, Logging — principles and practices in the USA and Canada.
New York, 1944.
6. Gayer—Fahriciius, Die Forstbeniutzunig, Berlin 1935.
7. Skagit Steel and Iron Works — prospekt.
8. Washingtom Iron Works — prospekti.
Napomena : Sistemi montaže užeta ´američkih skidera uzeti su iz Skagit prospekta
gdje su načinjeni po direktivama J. Keneth Pearce, profesora eksploatacije
šuma na College of Forestry univerziteta u Washingtonü.


The use of skidders in logging


In this article author discusses about the possibility to employ the skidders im
the logging operations in Yougoslavia. The skidders and the methods of skidding and
yarding in USA and SSSR are described in this article.


´ The skidders can be employed only when clear cuttings of great forest area aire
made. In the mountain areas with selective cuttings, the skidders can be employed,
but it is not possible to copy the methods of skidding in USSR and USA, because the
stands and soil — differences which exists between the occasion in these countries and
Yougoslavia. The dotty of Yougoslav specialists in the forest exploatation and logging,
is to invent new methods of skidding, which oould be employed in mountain regions of
Yougoslavia.


400