DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 35     <-- 35 -->        PDF

gdje se rad obavlja, to će se mijenjati najpovoljniji broj radnika kod poje


dinog posla od slučaja do slučaja.


Prema navedenom postoje tri mogućnosti ovisnosti »k« od »n« te


kad pristupimo nekom poslu moramo najprije naći tu ovisnost, te nakon


što je ustanovljen najpovoljniji »kn« uvrstimo ga u formulu (6). Tada se


može smatrati »k« u toj formuli stalnom veličinom (barem u pojedinim


odsjecima vremena), koja zajedno sa ^ određuje prosječni učinak cjelo


kupnog posla fan).


Pomoću tako određenog prosječnog dnevnog učinka cjelokupnog
posla fan) pristupamo organizaciji posla obzirom na vremenski slijed
radnih operacija. Cilj je organizacije po vremenu, da se u što kraćem roku
obavi što više posla.


Na osnovu izloženog dobivamo:


A = K t (8)


Uz pretpostavku jednolikog napredovanja posla predočili smo ga na
itaj način s linearnom funkcijom.
Prikažemo li grafički ovu funkcijsku zavisnost posla (A) i vremena


(t) u jednolikom napredovanju (gibanju), to dobivamo pravac kome je
gradient iv Pravac je strmiji s porastom prosječnog učinka fan), a položitiji
s njenim padom. (Vidi sliku 1). Ako obustavimo posao, to je taj
prestanak prikazan u grafikonu dužinom usporednom s vremenskom osi,
jer izvršeni posao ostaje isti uz promjenu vremena.
Napominjemo, da željezničke uprave izrađuju grafičke vozne redove
po istom principu. Mjesto izraza (8) možemo imati:
A = Ao + !An t (9)


gdje je A„ do tada izvršeni posao, t. j. do momenta od kojega počinjemo
krojiti vrijeme.


Naprijed, opisani i grafički prikazani posao (si. 1) predočit će se
ponovno uz pretpostavku, da imamo potreban broj radnika na raspolaganju,
kako bi se mogao uposliti optimalan broj radnika u pojedinim
radnim operacijama (a, b, c, . . ,.) )i da vremenski dovršimo što prije (si. 4).


Iz prikaza je vidljiva ovisnost dovršetka prve faze rada od napredovanja
pojedinačne radne operacije (a) i mogućnost organizacije na dva
načina (1. i 2.). Prvi način organizacije (1) prve faze izvršen je tako, da
se sastavni dio radne operacije (c) obavi s jednom stankom (n), dočim
prema (2) s nizom prekida (c), t. j. p"ösao c se prekida kako napreduje
operacija (b). Kod´prvog načina, posao je dovršen u dužem roku, nego li
kod drugog (Tt > T´t). Koji će se način stvarno upotrebiti ovisi o prilikama,
jer prekidom radne operacije (c) za vrijeme (n) postoji mogućnost uposlenja
radne snage na druge poslove.


Ovakav način organizacije posla posljedica je pretpostavke, da jedna
radna operacija uvjetuje drugu, koja iza nje slijedi, t. j. nemoguće je promjeniti
slijed operacija i obavljati ih nezavisno jednu od druge. Grafički
prikaz daje nam vrijeme, kad započinjemo s pojedinim radnim operacijama,
odnosno završavamo. Nadalje na pr. radnici po završetku radne
operacije (e) mogu biti uposleni za vrijeme »p« na operaciji (f). Uslijed
povećanja broja radnika na operaciji (f) nastaje promjena učinka, t. j .


373