DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 35 <-- 35 --> PDF |
gdje se rad obavlja, to će se mijenjati najpovoljniji broj radnika kod poje dinog posla od slučaja do slučaja. Prema navedenom postoje tri mogućnosti ovisnosti »k« od »n« te kad pristupimo nekom poslu moramo najprije naći tu ovisnost, te nakon što je ustanovljen najpovoljniji »kn« uvrstimo ga u formulu (6). Tada se može smatrati »k« u toj formuli stalnom veličinom (barem u pojedinim odsjecima vremena), koja zajedno sa ^ određuje prosječni učinak cjelo kupnog posla fan). Pomoću tako određenog prosječnog dnevnog učinka cjelokupnog posla fan) pristupamo organizaciji posla obzirom na vremenski slijed radnih operacija. Cilj je organizacije po vremenu, da se u što kraćem roku obavi što više posla. Na osnovu izloženog dobivamo: A = K t (8) Uz pretpostavku jednolikog napredovanja posla predočili smo ga na itaj način s linearnom funkcijom. Prikažemo li grafički ovu funkcijsku zavisnost posla (A) i vremena (t) u jednolikom napredovanju (gibanju), to dobivamo pravac kome je gradient iv Pravac je strmiji s porastom prosječnog učinka fan), a položitiji s njenim padom. (Vidi sliku 1). Ako obustavimo posao, to je taj prestanak prikazan u grafikonu dužinom usporednom s vremenskom osi, jer izvršeni posao ostaje isti uz promjenu vremena. Napominjemo, da željezničke uprave izrađuju grafičke vozne redove po istom principu. Mjesto izraza (8) možemo imati: A = Ao + !An t (9) gdje je A„ do tada izvršeni posao, t. j. do momenta od kojega počinjemo krojiti vrijeme. Naprijed, opisani i grafički prikazani posao (si. 1) predočit će se ponovno uz pretpostavku, da imamo potreban broj radnika na raspolaganju, kako bi se mogao uposliti optimalan broj radnika u pojedinim radnim operacijama (a, b, c, . . ,.) )i da vremenski dovršimo što prije (si. 4). Iz prikaza je vidljiva ovisnost dovršetka prve faze rada od napredovanja pojedinačne radne operacije (a) i mogućnost organizacije na dva načina (1. i 2.). Prvi način organizacije (1) prve faze izvršen je tako, da se sastavni dio radne operacije (c) obavi s jednom stankom (n), dočim prema (2) s nizom prekida (c), t. j. p"ösao c se prekida kako napreduje operacija (b). Kod´prvog načina, posao je dovršen u dužem roku, nego li kod drugog (Tt > T´t). Koji će se način stvarno upotrebiti ovisi o prilikama, jer prekidom radne operacije (c) za vrijeme (n) postoji mogućnost uposlenja radne snage na druge poslove. Ovakav način organizacije posla posljedica je pretpostavke, da jedna radna operacija uvjetuje drugu, koja iza nje slijedi, t. j. nemoguće je promjeniti slijed operacija i obavljati ih nezavisno jednu od druge. Grafički prikaz daje nam vrijeme, kad započinjemo s pojedinim radnim operacijama, odnosno završavamo. Nadalje na pr. radnici po završetku radne operacije (e) mogu biti uposleni za vrijeme »p« na operaciji (f). Uslijed povećanja broja radnika na operaciji (f) nastaje promjena učinka, t. j . 373 |