DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 34 <-- 34 --> PDF |
O odnosu koeficijenta »k« i »n« ovisiti će broj uposlenih radnika u pojedinom poslu. Taj odnos može biti različit, što ovisi o naravi samog posla. Pretpostavimo li da je linearna funkcionalna zavisnost koeficienta »k« i broja radnika »n«, dobili bi jednadžbu: K (7) an konstanta »a« poprima vrijednosti za k — n; a = tg 9 = 1 za k < n; a = tg f < 1 za k > n; a = tg 9 > 1 U koordinatnom sustavu predočeno dobivamo niz pravaca. Postoji li navedeni odnos bez obzira, kolikogod veliki bio odabrani »n«, onda će broj uposlenih radnika ovisiti kod pojedinog posla za k^ n o raspoloživoj radnoj snagi i vremenu kad želimo da završimo posao. Ako je k < n moramo uzeti u obzir osim navedenog i gubitke na utrošku radne snage. Zavisnost između »k« i »n« može biti u obliku bilo kakove funkcije k = f(n) koja ima svoj maksimum. U ovom slučaju povećavat ćemo broj uposlenih radnika kod pojedinog posla do postignuća maksimuma funkcije k = f (n) (si. 3). Slika 2. Slika 3. Iz slike (br. 3) vidljivo je, ako uposlimo veći broj radnika od onog broja, gdje je k maksimalno, možemo postići isti ili manji učinak u poredbi s onim kod manjeg broja radnika. Ako je odnos između »k« i »n« nepravilan, tada ćemo moći odabrati broj radnika u naprijed navedenom smislu pomoću grafičke predodžbe njihovog odnosa u koordinatnom sustavu. Za pojedine poslove redovno je poznat njihov učinak s najpovoljnijim brojem radnika, koje treba uposliti da bi mogli najuspješnije obaviti posao. .Pošto broj uposlenih radnika ovisi pored ostalih utjecaja i o prostoru, 372 |