DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 33 <-- 33 --> PDF |
radnik obavlja sam jednu radnu operaciju, mogu dva, tri i više radnikarršiti jednu te istu radnu operaciju. Obavljaju li istodobno neku radnu operaciju dva radnika, to se očekuje, da će porasti njihov zajednički učinak rada bar na dvostruku veličinu, odnosno njihov zajednički prosječni dnevni učinak [x, iznosit: , Iznos !J4 je prosječni dnevni učinak ako je uposlen jedan radnik u radnoj operaciji. Koeficijenat uz prosječni dnevni učinak fij obilježit ćemo općenito sa »k« (u konkretnom slučaju formule (5) je k = 2). U glavnom se mijenja taj koeficijent »k« sa promjenom broja radnika »n« pa se može općenito napisati gdje je ništice (k > 0). Napominje se, da može biti takova vrst posla, gdje je k/n < 1, da se istodobnim sudjelovanjem u radu dvaju radnika postigne manji učinak rada od onog, kojeg ima pojedinac, kad sam obavlja rad- Sudjeluje li istodobno u nekom poslu »n« radnika, tada može biti k ^n. Pretpostavimo li da je k > n to slijedi iz formule (6) da je učinak rada pojedinca u zajedničkom radu veći nego li da svaki radnik obavlja taj posao sam, a osim toga je posao ranije dovršen. Prema tome potpuno je ekonomično uposliti istodobno u taj posao »n« radnika. Za k = n učinak pojedinca u zajedničkom radu jednak je onom, kojeg postigne pojedini radnik kad posao obavlja sam. Učinak grupe od »n« radnika jednak je sumi učinka pojedinaca, a s time je cjelokupni posao brže izvršen, uslijed istodobnog sudjelovanja na radu »n« radnika. Ovom organizacijom posla nismo ništa uštedili na radnoj snazi, nego samo na vremenu. Ako je k < n, tada je učinak pojedinca u zajedničkom radu manji od onoga što ga pojedinac postigne sam. Ovdje nastaje gubitak na radnoj snagi, a dobitak na vremenu u toliko, jer je cjelokupni posao obavljen ipak u kraćem vremenu. Vidimo, da pored ostalog vrijednost »k« ovisi o broju uposlenih radnika. Svakako je najpovoljnije, kad je k > n. Prema tome, moramo nastojati u prvom redu da bude broj radnika »n« zaposlenih u nekom poslu toliki, da je k > n. Neki su poslovi po svojoj naravi takovi, da je za njih nemoguće po stići k > n, nego možemo istodobno uposliti toliki broj radnika, da je kao najpovoljnije k = n. Cesto puta je važno obaviti vremenski izvjestan posao u što kraćem roku, tako da nam nije u pitanju utrošak radne snage. Tada uposlujemo onoliki broj radnika, koliki je potreban da bi pravovremeno izvršili posao. U ovom slučaju može da bude k < n, 371 |