DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 20 <-- 20 --> PDF |
fiziološku zrelost već po izmaku prvog decenija svoga života, onda se razlika koja minimalno iznosi 4 godine, a pod manje povoljnim uslovima može biti i znatno veća (10 do 12 g.) ne smije ni u kom slučaju zanemariti. Nie zanemaruju je ni francuski podaci. Na žalost ti podaci često nisu brojčano iskazani u francuskim udžbenicima i priručnicima, nego se zadovoljava sa skalama: tres precoce, precoce, assez precoce, assez tard, tard, tres tard. Za crni bor Fron navodi podatak »assez precoce«, za bijeli bor »precoce«, za primorski bor kao i za kleku »tres precoce«. Pošto kod nekih vrsta uz oznaku »tres precoce« stoji brojka »15 g.«, a uz «assez precoce« brojka »30 g.«, može se u granicama dopustivih greški a s obzirom na stanišne prilike Francuske pretpostaviti da za njihove šume važe: 12 do 15 godina kao donja granica zrelosti primorskog bora (u sklopu), 20 do 25 za bijeli bor, a 25 do 30 god. za crni. U šumi »Babin Do« sreza jajčkog analizirao sam nekoliko crnoborovih stabala sa strmih vapnenastih obronaka južne ekspozicije i u nadmorskoj visini od 1050 m. Šuma je čista crnoborova sa primjesom bijelog bora i javora (A. obtusatum), sa grupimičnim rasporedom dobnih razreda. Iako je starost barova varirala od 15 do 130 godina, opšti karakter šume nije odavao dojam šume prebornog tipa jer su stogodišnji orijaši rasuti rijetko po cijeloj površini, a ostali debljinski razredi formirali su se grupimično a negdje izrazito stepeničasto. Stoga skoro nije bilo potištenih stabala i bilo je moguće operisati sa faktičnim starostima fedinki pošto su se te starosti podudarale i sa stadijnim i sa gospodarskim. Analize su pokazale donje granice fiziološke zrelosti crnog bora »prave« zrelosti t. j . sa sjemenom čija je klijavost ispitana sa pozitivnim rezultatima (od 17 godina za rubna stabla i od 24 godina za stabla u sklopu. Interesantno da razlika u nadmorskoj visini za skoro 1000 m spram vještačko podignutoj kulturi u Trapistima nije se mnogo odrazila na plodonosnosti crnoga bora. Pogovor Svjestan sam da nisam u ovom članku (kao što nisam ni u onom iz prošle godine) pružio čitaocima novi »kanon« mjesto staroga koji treba ukinuti. Ali snaga jednog istraživača — ma i najdosljednijeg, najupornijeg — nikad nije dovoljna za definitivno prečišćavanje sličnih problema. U prvom redu svaki individualni rad — htjeli mi to ili ne htjeli — nosi pečat subjektivizma. Možda se autoru i čini da njegov rad ne boluje od toga, možda je on sa svoje strane sve učinio da se tog subjektivizma oslobodi, ali da li mu je to uspjelo — o tome će drugi donijeti sud. Da je već krajnje vrijeme da pristupimo izradi naših vlastitih podataka, tabela i si. u tome se svi slažemo, jer kad neosporno postoje tolike razlike između njemačkih i jugoslavenskih ili između ruskih i jugoslavenskih prilika, ne mogu biti identični ni podaci. Ali da su te razlike tolike i toliko upadljive kako to iz ovog prikaza izilazi — s tim se neki ne slažu. Biću zahvalan svakome ko će unijeti što više i što temeljitije korekcije mojih brojki. Ali pošto su one rezultat dugogodišnjih opažanja i ogleda — dajem ih javnosti. Ponovno ovdje u pogovoru ovog članka još jednom donosim sve te brojke — sređene i zaokružene. To su brojke koje smatram tačnim za 358 |