DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 17 <-- 17 --> PDF |
racije svega 12—20 godina«. Za muniku Müller veli da umjereno rodi sjemenom počevši od 20 do 25 godina. Podaci se odnose na fruktifikaciju u sklopu, onom normalnom planinskom tj. relativno rijetkom a ne na osamljena stabla. Narijetko rasuti prirodni ponik bora (bijeloga) prije no što bi počeo formirati sklop ponaša se kao i pojedinačno izrazla stabla: već u 8-oj, 9-oj godini javljaju se prve šišarice. Opet potsjećamo čitaoce da se radi o staništu iznad 1500 m nad morem. Prema novijim podacima maše literature pada početak fiziološke zrelosti bora u sastojim između 30 i 40 godina (Vajda) u 30-toj godini starosti (Zlatarić) zmedu 25- i 35 godina (ing. F, Arnautović) i u 15-toj godini (Dr. I. Horvat). U koliko bi se potonji ((Horvatovi) podaci odnosili na borove s a s t o j i n e, a ne na pojedinačna stabla, ti bi podaci približno odgovarali zaključcima do kojih sam došao prateći razvitak mladih borovih šumica bivšeg šumskog posjeda Trapiskog samostana Marija zvijezda. Opažanja koja sam vršio u tri borova područja Bos. Krajine dovela su me do zaključaka koje sam sredio u dvije tabele*i koje se svode uglavnom na ove tačke (vidi Godišnjak Biološkog instituta, Sarajevo 1948) 1) Svoju fiziološku zrelost postižu kod nas borovi (obje naše vrste) između 10 i 25 godine. 2) Iako veća nadmorska visina ustlovljuje kasnije nastupanje fiziološke zrelosti, ipak je ta razlika manja nego što bi se očekivalo s obzirom na smanjenje prosječnih temperatura**) (tab. A.) 3) Upliv sklopa svakako je najveći od svih faktora koji uslovljuju zakašnjenje prve spolne zrelosti kod bora (tab. B.). Pod »stablom u sklopu« podrazumjeva se u ovoj raspravi drveće koje sačinjava gornju etažu, ali se međusobno tijesno dodiruje granama. Ovamo svakako ne spadaju potištena stabla ijednodobne sastojine, a ni potstojna šuma raznodobnih sastojina. 4) Crni bor postiže svoju spolnu zrelost kasnije od bijelog i to ne samo na staništima koja mu manje odgovaraju (trapiska šuma), nego i u optimumu svog prirodnog rasprostranjenja gdje je inače jači i vitalniji od bijelog bora (Babin do). 5) Razlike između prividne i prave fiziološke zrelosti utvrđena je ogledima, iako nije velika, dosta je pravilna (vidi tab. B) i ne smije se zanemariti t. j . ne smje se po prvim cvjetovima zaključivati o urodu sjemena naredne godine. (Prividnom fiziološkom zrelošću smatrana (je prva godina cvjetanja bora, bez obzira da li se iz tih cvjetova razvijaju šišarice i da li je sjeme tih prvih šišarica plodno). Najmjerodavnije su za mene opažanja u Kecmanskoj kosi (srez bos. petrovački) gdje je bijeli bor u čistim, auhtohtonim, jednodobnim i lijepo omeđenim plohama i gdje sam mogao tačnije nego za ijednu drugu vrstu utvrditi prosječno doba prve fruktifikacije kontrolišući ujedno i klijavos´t tog prvog sjemena. *) »Godišnjak biološkog instituta« u Sarajevu — 1948. **) Šta više analiza Miilllerovih podataka sili nas da priznamo da kod pomicanja prema gore ni izdaleka ne Vladaju isti zakoni kao kod pomicanja prema sjeveru. Ovo je dokaz koliko: su griješili1 svi počev od šurniarskoig dogmaticara Mayera u svojim» nastojanjima pošto^poto utvrditi paralelizam izimeđu polaretuma i alpinetuma. 355 |