DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 13 <-- 13 --> PDF |
«a kojim participiraju u urodu sjemena snvrčeva stabla svih razreda (Kraftovih) i pronađemo je ovo-*. Ako uzimamo za urod sjemena stabla predominantne klase indeks = 100, onda već stabla dominantne klase (II klasa po Kraftu) iimaju urod 88, kodominantna 37, a potištena (IV klasa) svega 0„5% ili drugim riječima rečeno praktički uopšte ne dolazi do izražaja. Pošto se u pravoj prebornoj šuma kao i šumama karaktera prašume svako mlađe stablo nalazi u istom položaju u ikakvom su i potištena stabla jedmodoibnilh sastojina (IV i V Kraftovi razredi), to ne može biti uopće govora o utvrđivanju početne fiziološke zrelosti smrče u prebornoj šumi jer ta granica nije fiksna, ne ovisi o starosti drveta nogo o uslovima koji će mu omogućiti (ili naprotiv onemogućiti) da koristi minimum svjetla koji mu je neophodno potreban za plodonošenje. Sve dok ti uslovi ne nastupe ,osuđeno je mlado — i srednijodobn© — stablo´ na apsolutnu sterilnost ili u najboljem slučaju na participiranje u plođonošenju sa. 0,5 postotkom od -— X 100 = 0´,2%, što praktički znači — nulu! Dakle ne samo stabla oid 30 i öOgodina nego i stabla preko 1(00 godina stara ostaju u sklopu neradna, jer su i »stadijno« i »gospodarski« — mlada. Pošto jioš nemamo mogućnosti za korekcije s obzirom na prvi momenat (stadijnositi), uzimamo onaj drugi koji nam pokazuje da za fiziološku zrelost Smrče u sklopu u šumama karaktera prašume i u preboimim šumama isto važi starost od cea 30-35 godina kao i za rubna stabla ali da je to gospodarsk a starost a ne faktično njen«´ doba. Prema njemačkim podacima smrča ulazi u doba svoje fiziološke zrelosti na csami (im Freistand) u svojoj 30—40-toj godini (Dengler) a u sklopu u 50—60 -toj godini (Gayer, Hess, Wolf). Prema francuskim podacima — oke 50-te godine u sklopu. Prema podacima naših priručnika: »počinje rađati u sastojim u godini 50—60« (Dr. Z. Vajda), »prosječno dozrije .. . doseže plodnu zrelost... za 30-^40 godine« (I. Horvat) i »počinje rađati u 60 godini« (Ing. B. Zlatarić), »počinju rađati, donositi plod u 40—50 god.« (ing. F. Arnatautović*). II. Jela. Abies alba Mill. U šumi koju sam imao mogućnost kontinuirano posmatrati tokom čitavog decenija, t. j. u već spomenutoj šumi bivšeg Trapiskog samostana, nalazile su se svega dvije grupe jele u sklopu ostalog šumskog masiva. Prva je grupa već spomenuti »Paradis« sastavni dio otsjeka 3d kako je to već obrazloženo u prvom poglavlju. Starost tog drveća bila je u doba uređivanja (1933) 32 godine, obrast 1,0, sklop potpun, zapravo pregust, smjesa 0,5 jele, 0,5 smrče; pojedini ariš i bor na rubu otsjeka. Druga je grupa sa nešto oko 100 stabala u hrastovoj šumi, otsi´ek 3b, skoro na periferiji toga otsjeka ali ipak od sampg ruba dijeli ga dosta široki pojas stare hrastove šume. Ovo navodim da bi podvukao da u toj grupi nema ni jednog ni osamljenog ni rubnog stabla u strogom smislu te riječi. Starost je bila onda 29 godina, obrast 0,7—0,8, sklop skoro potpun; sastojina je čista jelova. U otsjeku 3d (»Paradis«) već god. 1933 rodilo je nekoliko jela. Od čuvarskog osoblja mogao sam saznati da je to prvi urod šišarica u »Paradisu « tj. nije do tada bilo uroda ni smrčevih ni jelovih šišarica, što je bilo razumljivo s obzirom na vanredno gusti obrast i sklop. Stvarno nije se mo *) Vidi tabelu prilog br. M - 12/11949. »Narodni šumar« 351 |