DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1950 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ruskog šumara V. Ogijevskog koja su »dokazala da drveće u sklopljenoj šumi ako je iza toga naglo oslobođeno, ne povećava svoju plodnost odmah, nego mu je za to potrebno izvjesno vrijeme na pr. za bijeli bor obično oko 4 godine.«* Kao što sam već spomenuo, oslobođenje mladika uslijedilo je tek prije 2—2K godine. Moja opažanja vršena u istoj šumi godina 1936—1940 uvjerila su me da ovakve zastarčene smrče počinju fruktificirati 5—6 godina poslije svoga oslobođenja. God. 1939. zabilježio sam nekoliko takvih slučajeva: početak rađanja u 55-toj god., 50-toj, 49-toj (tri slučaja), 48-oj (dva slučaja) i uvijek sam mogao analizom stabala utvrditi da su se dotična stabla prvih 20—25 godina svoga života gušila pod najgušćim sklopom starog drveća i nisu mogla postići debljinu ni 10—15 mm. Daljnjih svojih 20—25 godina drveće je — iako oslobođeno — životarilo kao subdominantna klasa takmičeći se sa svojim vršnjacima a još uvijek robujući superdominantnim orijašima nad njima. Stoga ni tih 20—25 godina prirast nije bio normalan nego znatno smanjen. Na poprečnom presjeku debla vidjelo se je kako se je nadovezivao na onih unutarnjih dvadesetak godova jedan plašt od daljih 20—25 godova ukupne širine od 4—6 cm. Ali daljih 6 godina (konkretno od 1933—4939) prirast je bio vrlo velik: po 7—10 mm godišnje sa svake strane tj. ukupno po 10—11 cm pa i više. Preračunavši na gospodarsku starost tj. upoređenjem debljine tih (potpuno tek u 45 godini oslobođenih) smrča sa istim debljinama dvaput mlađih stabala izračunao sam da ta gospodarska starost jedva iznosi 20 god. tj. svakako ispod doba početne fiziološke zrelosti. Nije stoga nikakvo čudo što su takva stabla počela rađati tek u svojoj 45 + 6 = 51 godini što odgovara 20 + 6 = 26-toj gospodarskoj godini starosti. I zaista meni je uspjelo da nađem nekoliko komada u sklopu uzraslih, a ipak rodnih, smrča manje od 30 g. starih i jedna je imala baš 26 godina. Osim toga analizirao sam veći broj smrča sa rubova šume. Za analizu sam uzimao isključivo primjerke za koje se moglo tvrditi da se rub šume nije odmicao posljednjih 20 godina. Ti su primjerci uzimani sa razlienih nadmorskih visina i ekspozicija ali uglavnom između 950 i 1100 m. tj. u donjoj polovici visinskog pojasa mješovitih šuma jele-smrče-bukve kako ga je opisao za dotično područje Tregübov*. Na osnovu svih tih podataka izveo sam zaključak da smrča u zoni svoga prirodnog rasprostranjenja u Bos. Krajini počinje rađati plodom na osami ispod 25 godina svoje starosti i na rubu šume ispod 30 godina. U gornjem dijelu toga pojasa koji graniči sa pojasom planinske bukve fruktifikacija smrče, čini se, zakašnjava. Tačnijih podataka o tome, nažalost, nemam. Na kraju htio bih opravdati svoj postupak proraičunavanja faktične starosti u godine gospodarske starosti kada se je radilo o stablima u prebornoj šumi a unutar sklopa, (za osamljena i rubna stabla operisao sam uvijek sa faktičnom starošeu). Morozov u švoime djelu »YieHHe o jiece« spominje istraživanja Soboleva i Fomičeva izvedena u gospodarskoj jedinici »Ohta« blizu Lenjingrada. Ispitan je postotak *) MopoaoB: y^eHHe o Jiece. *) Tregubov.- »Les forets vierge momtagnards — Massif de Klekovača-Grmeč.« Kompleks »Dijelovi« nalazi se u sastavu istog masiva Klekovača svakako izvan prašumskog sklopa toga masiva. Prema Tregubovu smrča se nalazi u tom kompleksu u granicama več spomenutog mješovitog pojasa u prilično konstantnom omjeru smjeae i to 50—60f% jele, 30% smrče, i, lOj—20 bukve (str. 33). Takav se pojas prostire na JZ ekspozicijama od fOOO^lBOO ,m. a na SI od 900—MO0 m. 350 |