DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 66 <-- 66 --> PDF |
O principu prebornog gospodarenja Iako je spoznaja o prebornom načinu gospodarenja razmjerno stara, ona je neprestano nova, i to napose zato što su preborne sastojine vrlo različita oblika i sastava i; što na njihov razvoj vrlo mnogo utječu subjektivna gledišta uzgajača, uređdvača i eksploatatora. Stoga primjena pojedinih metoda i smjernica o uzgajanju prebomih šuma mnogo ovisi o spremi i savjesnosti stručnog osoblja te o mogućnostima za sistematski rad u terenu. Literarni prilozi o gospodarenju u prebomim šumama omogućuju, da se stekne veća sigurnost u rješavanju pojedinih problema, U tome može pomoći i rad poznatog stručnjaka za preborne šume Dr, D. Dannecke r a: Da Plenterprinzip in Südwestdeutschland (Schweiz. Z. f. F. 9/1949.), pa ćemo iznijeti osnovne navode toga članka. Smatra se dokazanom činjenica, da na ukupan prirast u nekoj ophodnji neznatno utječu pojedini načini prorjeđivajna. U višespratnoj šumi (u kojoj gornji sloj sačinjavaju listače a donji sloj vrste sjena) drvna masa po količini i kakvoći veća je nego u jednodobnoj. Stoga se može naslućivati, da je u prebornoj šumi proizvodnja drvne mase veća negoli u jednodobnoj. Potrajnost proizvodnje najznačajnija je karakteristika šume gospodarene prebornim načinom. Preborna šuma je otpornija olujama, mrazu i suši, u njoj je štetno strujanje vjetrova slabije, a potrebna vlaga obilnija. Autor razlikuje tri tipa prebornih šuma: a) preborne sastojine vertikalnog sklopa; ako u njima nema bukve treba je unijeti, b) sastojine prebornog oblika, u kojima naročito treba pomoći razvoj upotrebivih podstojmh i srednjestojnih oblika stabala sječom nadstojni hstabala, c) jednostojne čiste sastojine jele ili smreke, u kojima napose treba pomoći razvoj potrebne smjese podstojnog sloja i rubnog pojasa u svrhu sprečavanja jakog strujanja vjetrova pri tlu i u sastojini. ´Bonitiranje vrši se na stablima debljine preko 50 cm. Razvoj sastojine može se pratiti pomoću kontrolne metode. Etat se određuje na osnovu boniteta staništa, količine i strukture stvarne drvne zalihe i one kojoj treba tražiti. . U pitanju tehnike uzgajanja autor na osnovu vlastitih iskustva navodi ovo: što je oblik šume bliži prebornom, to se prirodna jelova šuma može bolje održati trajno na visokom stupnju. Nikakva šablona ili strogo postavljeni ideal preborne šume ne smije biti uzorom, već sve nastojanje uzgajača treba da je usmjereno podizanju prirasta. Budući da je svako stablo dio drvne zalihe te je nosilac prirasta i u skladu sa svojom okolinom nosilac dinamike razvoja šume, mora- se svako stablo smatrati kao najmanja jedinica gospodarenja. Pri vađenju zrelog stabla pažnja se ne koncentrira na pomlađivanje već na energiju prirašćivanja preostalih stabala, i istovremeno se treba brinuti i za novi naraštaj. Mjesto da se pomlađivanje pomaže počevši od najgornjeg sloja neposredno do tla, ono se treba pomagati od srednjih slojeva. Novi natraštaj razvija se prirodno ili se umjetno s odgovarajućim vrstama stvara odnosno upotpunjuje. Ne smije se težiti, određenom obliku sastojine, jer se gospodarenjem s pojedinim stablom postepeno stvara preborni oblik sastojine i biološka potrajnost. I Šafar 340 |