DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Polimerizati se rijetko upotrebljavaju kod drveta, jer su razmjerno jako skup!. Kemijski su rezistentni, brzo se suše, elastični su i prozirni. — Asfalt i bitumen se upotrebljavaju u impregnaciji drveta, ali mogu doći u obzir i kao temeljna boja za dalje bojenje i lakiranje. Na kraju ovog prikaza treba napomenuti, da će knjižica vrlo dobro poslužiti svojoj svrsi. I naša praksa bi trebala jedan ovakav prikaz, koji bi u kratko iznio najnovije tekovine zaštite drveta. Ovo tim više jer je knjiga prof. Ugrenovića, Kemijsko iskorišćavanje drveta, koja obrađuje sredstva zaštite drveta danas rasprodana. R. Benić Mičurineka nauka — jedan od temelja naučnog uzgajanja šuma Poznati istra?ivač-praktičar Mičurin sažeo je ideju-vođilju svojih istraživanja u ovim izjavama: »Čovjek može i mora raditi bolje nego priroda«, »Ne imožemo čekati na milost prirode; naš je zadatak da.od nje otimamo«, — ali pri tome se volja čovjeka ne smije prirodi silovito nametnuti, već treba proučiti svojstva pojedinih organizama i njihov prošli razvitak, jer ta svojstva rezultat su historijskog razvoja organizama i odnosa prema životnoj okolini; ona u sebi nose duboko ukorijen*na obilježja toga razvoja. Stoga se u mladoj biljci, u koje su nasljedna svojstva još neustaljena i koje još nemaju jake navike, hibridaoijoni i daljnjim postepenim »odgajanjem« pod novim okolnostima mogu otkrivati i stvarati nova svojstva, koja ona u sadašnjem historijskom stadiju nema a keja su privredi potrebna. Kad se ponavljaju novi uvjeti, koji djeluju na promjenu svojstava nekog organizma, oni postaju neophodni za život potomaka. Da bi se u biljci mogla otkrivati njena nasljednja svojstva i da bi joj se pri njenim razlabavljenim svojstvima mogla ustaliti određena svojstva, potrebna je prije svega duboka i vješta biološka analiza. Ideje o promjeni nasljednih svojstava biljaka, napose o razvoju određenih dobrih svojstava (prirast po kvantitetu i kvalitetu, otpornost i prilagodljivost i dr.) sve se više proširuju i u šumarstvu. Smjer kretanja te ideje u našoj struci donekle će nam otkriti i članak ruskog šumarskog stručnjaka A. I. Savčenka : Učenie Mičurina — osnova naučnogo ljesovodstva (Ljesnoje hozjajstvo 6/H9Q9.). ^. Prema učenju Mičurina i Lisenka individualan razvitak stabla može se razčlaniti u tri stadija: 1. klijanje sjemena, razvoj biljke u stablo do kulminacije visinskog prirašćivanja i početak donošenja ploda; 2. potpuna zrelost stabla, u kojem se razdoblju razvija intenzivno donošenje ploda, a tokom izvjesnog vremena nastaje stabilizacija nasljednih svojstava; 3. silazni tok u razvoju stabla, označen ugibanjem grana te konačno ugibanjem stabla. Nerazvijeni organizmi koji još nisu prešli stadij potpune zrelosti, kalemljenjem mogu izmijeniti svoj razvitak. Pri tome stvara se novi organizam: pomoću kalema, dobivenih od stabala sa ustaljenim naslednim sVojstvima, na mlade individue prenose se ona svojstva, koja ti individui, nemaju. — Istraživanja na vrstama šumskog drveća također su pokazala, da je u mladih biljaka bolja elastičnost za primanje i daljnji razvoj nasljednih svojstava. U svakom stadiju razvitka biljka drukčije reagira na vanjske životne uvjete, a prijašnja njena svojstva ne ponavljaju se u daljnjem razdoblju razvitka; na pr. mnoge vrste šumskog drveća u prvoj godini života trebaju zasjenu, koje svojstvo se postepeno gubi pa te biljke kasnije trebaju više svijetla. Budući da sve ovisi o stvarnim uvjetima života i o nasljednim osobinama drveća, razdoblje razvitka i fiziološka mogućnost donošenja ploda ne može se identificirati, jer neko stablo »lože intenzivnije rasti i mnogo još vremena prođe da donese plod, i obratno; na pr. istovrsna stabla ranije rađaju sjemenom na čistini nego u sklopljenoj sastojim; slično je i sa stablima iste starosti u sastojini: nadstojna stabla rađaju sjemenom ranije nego podstojna. Na osnovu pokusa i istraživanja utvrđeno je, da sjeme treba sabirati sa stabala s velikom proizvodnosti, koja su dostigla fizičku zrelost i u kojih se osnova nasljednih svojstava ustalila. Mičurin je na osnovu svojih radova pokazao, da se drveće posve razvije i zatim stabilizira nasljedna svojstva tokom 5—10 godina poslije početka rađanja sjemena, Šafar 339 |