DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 47 <-- 47 --> PDF |
SaafteenfCL O količini proizvedenih biljaka iz sjemena Prigodom planiranja proizvodnje šumskih sadnica u rasadnicima važno nam je da znamo, koliku količinu sjemena moramo utrošiti i na kolikoj površini šumskog rasadnika, da bismo dobili potreban broj biljaka. Pri tome služili smo se raznim priručnicima, koji za pojedine vrste drveća sadrže različite podatke. Praktičan šumarski stručnjak, nakon dužeg rada u rasadniku, stvorio si je sa msvoje empirijske podatke, kojih se je u većini slučajeva i držao, premda gdjekad pri primjeni nije dobio očekivane rezultate. Posljedica je to bila i suviše velikog prakticizma. bolje reći premalo naučnog prilaženja tomu poslu. Da dobijemo očekivani broj biljaka iz određene količine sjemena, neophodno je nužno znati postotak klijavosti toga sjemena. A koliko je šumara u praksi, koji prije sjetve ispituju, makar i najprimitivnijim klijalom, kvalitet odnosno klijavost sjemena?! Sjeme, bilo da se sakupi na vlastitom području ili se nabavi izvana, sije se nasumce u kolčinama prema podacima iz raznih priručnika ili iz vlastitog iskustva, rezultat se često uvelike razlikuje od plana. Ako se jedne godine uspije iz 1 kg bagremovog sjemena dobiti 7.000 biljaka, a to se ponovilo i druge, a i treće godine, onda se logički može smatrati da se četvrte godine može uvrstiti u plan za proizvodnju 140.000 bagremovih sadnica potrebu od 20 kg sjemena. Međutim događa se, da se umjesto očekivanih 140.000 dobije samo 100.000. Naravno, dok je postotak klijavosti u prve tri godine bio otprilike jednak, četvrte je godine bio gotovo za 30% manji. Pošto sjeme prije sjetve nije ispitivano, događa se, da realiziranje plana podbaci. Iz ovoga se vidi, kako je za postizavanje željenog broja sadnica neophodno nužno znati postotak klijavosti sjemena. Privremene norme, koje su izašle prošle godine, daju nam normative, po kojima možemo uz određeni postotak klijavosti očekivati izvjesnu količinu sadnica. Prema razmaku redova (brazda) i količini sjemena, koja se po 1 aru utroši, izračunamo koliko biljaka dobijemo iz 1 kg sjemena. Na pr. za smču (smreku) kod prosječne klijavosti 70% i uz razmak redova 10—12 cm troši se, po normama, na 1 ar 1,5 kg sjemena i proizvede 45.000 jednogodišnjih sadnica. To znači, da se iz 1 kg sjemena može dobiti 30.000 smrekovih jednogodišnjih sadnica. Do istog rezultata trebali bismo´doći i. ovim putem: Znade se, koliko sjemenaka ima u 1 kg. Uz određen postotak klijavosti može se izračunati, koliko će sjemenaka proklijati iz 1 kg. Taj bi nam broj trebao dati ujedno i broj jednogodišnjih sadnica, uzevši dakako u obzir otpadak zbog raznih vanjskih faktora (miševi, ptice, loše zemljište, mraz, suša i dr.). Ali kojeg li iznenađenja kada rezultat, dobiven ovim putem, usporedimo sa normama! Uzmimo za primjer opet smreku. Šumarski priručnik (I. dio strana 714) navodi, da u 1 kg smrekovog sjemena ima 135,000 zrnaca. Uz isti po 321 |