DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Proces stratifikacije semena nije tako jednostavan i jevtin. Često puta
se ovaj proces ne izvrši na vreme ili se obavi nepravilno usled nedostatka
potrebnog materijala i prostorija, te usled toga i ne daje željene rezultate.
Da bi se izbegli svi ti nedostaci i teškoće u pogledu stratifikacije, kao i
gubitak ili usporavanje klijavosti mnogih vrsta šumskog semena, mnogo je
praktičnije i ekonomski jevtinije izvršiti jesenju setvu. Jesenj u setv u
semena svih lišćara, s e m bagrema, kako u šumskim
rasadnicima tako i na terenu, u svrhu p o š u m lj a v a n j a
goleti, treba po pravilu obavljati još dok je seme sveže
— nepre sušeno, a najdalje do kraja me sec a novembra.


Setvu semena onih vrsta koje sazrevaju u proleće kao: brest, srebrnasti
javor, dud i dr. treba razume se, u proleće, odmah posle sakupljanja
i posejati u šumskim rasadnicima i na terenu u svrhu pošumljavanja neposrednom
setvom semena. Ovo zbo*g toga, što većina vrsta šumskog semena
(sem negundo, amer. jasena, vrsta koje sazrevaju u proleće, i bagrema)
posle stratifikacije proklijava tek kroz 100—200 dana, a jesenja setva i
jeste stvarno jedna vrsta stratifikacije t. j . zamenjuje stratifikaciju.


Na proleće ostaviti samo setvu četinara, a od lišćara bagrem, gledičiju
i dud.


Jesenju setvu semena u šumskim rasadnicima treba obavljati jednovremeno
sa vađenjem sadnica iz rastila. U tu svrhu vađenje sadnica iz leja
treba što pravilnije obaviti, kako bi ta radnja ujedno poslužila i kao gruba
obrada zemljišta. Iza toga na prekopanim lejama izvršiti finu obradu
zemljišta i odmah posejati seme lišćara od čijih vrsta nameravamo da proizvedemo
sadnice.


Direktnu setvu semena, radi pošumljavanja neobraslih šumskih površina
(koja se u poslednje vreme primenjuje u drugim zemljama, a delimično
i kod nas već je dala dobre rezultate) treba obaviti isto tako u jesen, dakle
odmah posle sakupljanja semena, ne dopuštajući da se ono presuši. U tu
svrhu sa obradom zemljišta može se otpočeti rano u jesen, odmah posle
prvih jesenjih, kiša, jer u to vreme zemljište postaje meko i lako obradivo.


Priprema zemljišta za pošumljavanje neposrednom setvom semena
obično se vrši na brazde — pruge, široke od 0,5 cm ili na parcelice
(gnezdovna metoda po akad. Lisenko) površine od 0,5 —2 m. kv. Razmak
između brazda ostavlja se od 1,5—2 m. Parcelice — krpe (odžaci) raspoređuju
se po terenu kao na šahovskoj tabli, tako da razmak među parcelicama
bude 1,5—2 m. Na dubokom zemljištu, u ravnici ili na blagom nagibu,
obrada zemljišta može se izvršiti plugom što je znatno jevtinije od ručnoga
rada. Na strmim terenima i na plitkom i kamenitom zemljištu, gde plug
ne može da ore, pripremu — kopanje i brazda i parcelica najbolje je obaviti
budakom, a gde je moguće i ašovom.


Prilikom prekopavanja zemlja se ne odbacuje na stranu već ostaje u
brazdi ili parcelici, te parcelice i brazde liče na male leje u šumskom
rasadniku. Za ovaj način pošumljavanja dubina preoravanja zemljišta plugom,
sa animalnom ili motornom snagom, kao i ručna obrada — dovoljna
je 15—20 cm t. j. manja je nego kod obrade zemljišta za pošumljavanje sadnica
gde dubina treba da bude 30—40 cm.


316