DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Proces stratifikacije semena nije tako jednostavan i jevtin. Često puta se ovaj proces ne izvrši na vreme ili se obavi nepravilno usled nedostatka potrebnog materijala i prostorija, te usled toga i ne daje željene rezultate. Da bi se izbegli svi ti nedostaci i teškoće u pogledu stratifikacije, kao i gubitak ili usporavanje klijavosti mnogih vrsta šumskog semena, mnogo je praktičnije i ekonomski jevtinije izvršiti jesenju setvu. Jesenj u setv u semena svih lišćara, s e m bagrema, kako u šumskim rasadnicima tako i na terenu, u svrhu p o š u m lj a v a n j a goleti, treba po pravilu obavljati još dok je seme sveže — nepre sušeno, a najdalje do kraja me sec a novembra. Setvu semena onih vrsta koje sazrevaju u proleće kao: brest, srebrnasti javor, dud i dr. treba razume se, u proleće, odmah posle sakupljanja i posejati u šumskim rasadnicima i na terenu u svrhu pošumljavanja neposrednom setvom semena. Ovo zbo*g toga, što većina vrsta šumskog semena (sem negundo, amer. jasena, vrsta koje sazrevaju u proleće, i bagrema) posle stratifikacije proklijava tek kroz 100—200 dana, a jesenja setva i jeste stvarno jedna vrsta stratifikacije t. j . zamenjuje stratifikaciju. Na proleće ostaviti samo setvu četinara, a od lišćara bagrem, gledičiju i dud. Jesenju setvu semena u šumskim rasadnicima treba obavljati jednovremeno sa vađenjem sadnica iz rastila. U tu svrhu vađenje sadnica iz leja treba što pravilnije obaviti, kako bi ta radnja ujedno poslužila i kao gruba obrada zemljišta. Iza toga na prekopanim lejama izvršiti finu obradu zemljišta i odmah posejati seme lišćara od čijih vrsta nameravamo da proizvedemo sadnice. Direktnu setvu semena, radi pošumljavanja neobraslih šumskih površina (koja se u poslednje vreme primenjuje u drugim zemljama, a delimično i kod nas već je dala dobre rezultate) treba obaviti isto tako u jesen, dakle odmah posle sakupljanja semena, ne dopuštajući da se ono presuši. U tu svrhu sa obradom zemljišta može se otpočeti rano u jesen, odmah posle prvih jesenjih, kiša, jer u to vreme zemljište postaje meko i lako obradivo. Priprema zemljišta za pošumljavanje neposrednom setvom semena obično se vrši na brazde — pruge, široke od 0,5 cm ili na parcelice (gnezdovna metoda po akad. Lisenko) površine od 0,5 —2 m. kv. Razmak između brazda ostavlja se od 1,5—2 m. Parcelice — krpe (odžaci) raspoređuju se po terenu kao na šahovskoj tabli, tako da razmak među parcelicama bude 1,5—2 m. Na dubokom zemljištu, u ravnici ili na blagom nagibu, obrada zemljišta može se izvršiti plugom što je znatno jevtinije od ručnoga rada. Na strmim terenima i na plitkom i kamenitom zemljištu, gde plug ne može da ore, pripremu — kopanje i brazda i parcelica najbolje je obaviti budakom, a gde je moguće i ašovom. Prilikom prekopavanja zemlja se ne odbacuje na stranu već ostaje u brazdi ili parcelici, te parcelice i brazde liče na male leje u šumskom rasadniku. Za ovaj način pošumljavanja dubina preoravanja zemljišta plugom, sa animalnom ili motornom snagom, kao i ručna obrada — dovoljna je 15—20 cm t. j. manja je nego kod obrade zemljišta za pošumljavanje sadnica gde dubina treba da bude 30—40 cm. 316 |