DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 39     <-- 39 -->        PDF

den. Gerbstoff der Edel-Kastanie und Sumachs, »Collegium«, Darmstadt 1929. — Pont e
und Ca val 1 one: Der Säuregehalt phlanzlicher Gerbbrühen »Collegium«, Darmstadt
1337 — S m e t k i n-J akimoff : Fabriksversuche zur Herstellung von veredeltem
Gerbextrakt aus Badan nach der Methode von Smetkin-Jakimoff, »Collegium«, Darmstadt
1937. — Ugrenović : Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Zagreb
1949. — Nemec : Versuche mit einigen einheimischen (Tschechoslowakischen) Gerbmaterialien,
»Collegium«, Darmstadt 1937, — Po l lak: Beiträge zur Gerbstoffversorgung,
Wien 1929. — Polanski : Pestoväni rostlin trislovinnych, Teh. hl. kož., Brno
1937. — Belavsk i und Slana : Sumach und seine Züchtung für Gerbereizwecke,
»Collegium«, Darmstadt 1939. — Freudenberg : Tannin-Cellulose-Lignin, Berlin
1933.


»Collegium« = Zeitschrift des internationalen Vereins der Lederindustriechemiker
Darmstadt,


lng. Ivan Soljanik (Beograd):


O SAKUPLJANJU I JESENJOJ SETVI ŠUMSKOG SEMENA


I NJEGOVOJ PRIPREMI ZA PROLETNJU SETVU


Priblem proizvodnje šumskih sadnica kao i problem veštačkog pošumljavanja
nije kod nas ni iz daleka rešen na zadovoljavajući način. Njegovom
rešavanju mora se posvetiti velika pažnja i naročita briga, imajući
pri tome stalno u vidu, da u svim krajevima naše zemlje ima prostranih
površina neobraslih šumskih zemljišta.


Veštačko pošumljavanije neobraslih apsolutno-šumskih zemljišta kao
i podizanje poljozaštitnih i zaštitnih šumskih pojaseva, na relativnom, pa
čak i na ziratnom zemljištu, možemo izvesti na nekoliko načina. Možemo
veštačku šumu podizati putem sađenja sadnica proizvedenih u šumskim
rasadnicima, zatim i direktnom setvom semena i najzad kombinovano t. j .
i sadnjom sadnica i setvom šumskog isemena u isto vreme i na istom
objektu. Kod svih ovih načina veštačkog pošumljavnja šumsko seme je
osnovna biološka baza za stvaranje budućih šuma, pa prema tome, pitanju
semenarske službe t. j. pitanju sakupljanja, pripreme za setvu i samoj setvi
semena, treba posvetiti mnogo truda i znanja jer je semenka u svojoj suštini
već mala biljčica, koja ima sva tri glavna organa: koren, stabaoce i
klicine listiće. Sem toga semenka je nosilac roditeljskih osobina — nasleda,
pa prema tome i pitanju odabiranja stabala-semenjaka, sa kojih će se izvršiti
sakupljanje semena, moramo posvetiti posebnu pažnju. Treba naglasiti
da je ovom važnom pitanju selekcije i odabiranju semenjaka u poljoprivredi
posvećeno mnogo truda. Na tom polju poljoprivreda već ima
mnogo dobrih rezultata, dok šumarstvo pred sobom u toj oblasti ima još
ogroman rad.


U želi da stečena iskustva u stranim zemljama sa naprednim šumarstvom,
a delimično i kod nas, prenesemo u našu praksu, cilj je ovog članka
da ukratko prikaže sve glavne faze manipulacija sa šumskim semenom,
počev od njegovog sakupljanja «pa do setve kako je to u naslovu članka
i istaknuto.


313




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 40     <-- 40 -->        PDF

O sakupljanju šumskog semena


Seme, raznih vrsta šumskog drveća i džbunja, sazreva u različito
vreme tokom ćele godine. Vreme sazrevanja semena jedne te iste vrste
nije svuda podjednako — istovremeno i zavisi od klimatskih uslova, kako
u horizontalnom tako i u vertikalnom pravcu. Seme jedne te iste vrste
ranije sazreva u dolinama ili na ravnici, a docnije u brdima. Ista pojava js
i u pogledu geografskih širina, nadmorskih visina i ekspozicija t. j. na jugu,
na manjoj nadmorskoj visini i na južnim ekspozicijama seme sazreva ranije.
Prema tome, tačnog vremenskog termina, kao pokazatelja sazrevanja pojedinih
vrsta, nema, pajprema tome sazrevanje uvek treba pratiti tokom ćele
godine,


Vreme sazrevanja i sakupljanja šumskog semena traje preko csle godine,
pa ga delimo na četiri vremenska razdoblja (perioda): proleće, leto,
jesen i zima.


U proleće (kraj aprila, maj i prva polovina juna) kod nas sazrevaju
topola, vrba, brest, vez i srebrnasti javor (Acer dasvcarpum).
Za vreme leta (druga polovina juna, juli i avgust) sazrevaju: žuti bagrem
(Caragana arborescens), dud, breza, lipa u drvoredima, bajmutov bor



svileni bor (Pinus strobus), sremza, čalija, ruj i dr.
U jesen (septembar, oktobar i novembar) sazreva većina šumskih
vrsta lišćara, a u početku sezone, od četinara, jela, ariš i tuje.
Preko zime (decembar i docnije) dozreva i bere se crni i beli bor,
smrča, bagrem, sofora, gledičija, močvarni čempres (Taksodium distiehum)
i dr.


Najbolje je sakupljanje većine semena ako se seme skida sa drveća
odmah po sazrevanju i to pomoću raznih naprava ili rukama. Ako se sakupljanje
ostavi za docnije onda znatan deo semena pada na zemlju odakle
ga je posle teško sakupljati. Sa zemlje se sakuplja samo krupno iseme
takvih vrsta kao što su: hrast, bukva, orasi, kesten i drugo krupno seme.


O jesenjoj sefvi semena


Eksperimentima je ustanovljeno, da seme jednih vrsta šumskog drveća,
posle dozrevanja, dosta brzo gube svoju klijavost, dok seme drugih vrsta
zadržava klijavost i za duže vremena, U red vrsta koje brže gube klijavost
spadaju topole, hrast, bukva, orasi, kesten (pitomi i divlji), breza, brest i
srebrnasti javor, čije se čuvanje može preporučiti samo preko zime t. j .
od sakupljanja do proletnje setve. ,


U red semena koja duže zadržavaju dobru klijavost spadaju: jasenovi,
klen i javori, izuzev srebrnastog, ali ne više od godinu dana. Lipa zadržava
dobru klijavost do dve godine. U toku tri i više godina zadržavaju klijavost
borovo i smrčevo seme, dok krupno sem,e četinara kao limba, pinjol i si.
gube svoju klijavost dosta brzo. Klijavost se zadržava najduže kod bagrema,
gledičije, sofore i dr. mahunastih vrsta. Treba naglasiti da ovi rokovi
nisu stalni i da zavise iod načina čuvanja» t. j . od prostorija gde se seme
čuva, sudova, temperature — toplote, svetlosti i t. d. S obzirom na sve te


314




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 41     <-- 41 -->        PDF

uslovne osobine šumskog semena, pokusima u zemljama sa naprednim šumarstvom,
a delimično i kod nas, ustanovljeno je, da je većinu vrsta semena
lišćara bolje sejati u jesen dok je seme još sveže. Ovo zbog toga, što su
takve vršite semena kao lipa, jasenovi (sem američkog), javori (sem negundo
i sirebrnastog) i sve koštičavo seme, prilikom sušenja za čuvanje, znatno
produžuju svoju klijavost. Seme sa sporom klijavošću kao lipa, beli i crni
jasen, mleč, javor, grab, orasi i svo koštičavo seme (koprivić, sremza, glog,
dren i dr.) u praksi se obično stratificira i seje narednog proleća. Ako se
poseje na proleće nestratificirano, ono će klijati tek posle godinu dana.


Tab. br. 1.


O vremenu cvetanja, sazrevanja i sakupljanja glavnih vrsta šumskog drveća


Koliko


Vrst šum, drveća Kada
cveta
Kada
sazreva
Kada se
sakuplja
semenki
ima u
1 kgr.
Hrast kada i
lista IX—X u X 300—350
Bukva ti If II 4000-4500
Grab tf If II 25.000
Breza u V VII—VIII II—III 1.350.000
Javor IV—V IX—X X—XI 8.000
Jasen američki III—IV X X—XII 28.00
Pitomi kesten IV X X—XI 160—200
Divlji kesten IV X X 110—130
Brest pre listanja
III IV—V IV—V 120—150.000
Bagrem V X—XI XI—II 50.000
Gledičija V—VI X—XI XI—II 6000
Lipa V—VI VIII—IX IX—X 10—15.000
Kiselo drvo-pajasen V IX—X X—XII 75—80.000
Dud V—VI VI—VII VI—VII 650.00
Mleč IV
IX—X . IX—XI 8.000
Klen IV—V IX—X X—XII 13.00
Zešlja IV IX—X IX—X 15—17.000
Srebrnasti javor III—IV IV—V IV—V 4.000
Orah crni III—IV IX—X X 30—40
Crni bor
SmrÖÄ
V
IV—V
XII
drug. god.
XI
XII—.
XII—II
50.000
165.000
Jela IV—V IX—X VIII—IX 20.000
Vajmutov bor V VIII
druge god. VIII 55.000
Tuja istočna IV—V X—XI X-X I 60.000
Sofora japonska VII—VIII: X—XI XI 7500


315




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 46     <-- 46 -->        PDF

zdravih stabala, treba sakupljati ma gde se one nadu t. j. u drvoredima,
parkovima, baštama, na grobljima i t. d.


Radi preglednosti o vremenu cvetanja, sazrevanja i branja najglavnijih
naših vrsta šumskog drveća, i nekih ekzota, daje se tab. br. 1. Tabela je
sastavljena prema stručnoj literaturi sa korekcijom pojedinih vrsta u pogledu
vremena njihovog sazrevanja i broja semenki u jednom kilogramu
prema našim zapažanjima.


PROŠIRIMO SARADNJU U NAŠEM LISTU!


Tokom svoje prakse svi stručnjaci u području šumarstva i drvne
industrije stječu znatna iskustva. Ali ona većinom neznatno prelaze granice
šumskih gospodarstava odnosno drvno-industrijskih poduzeća, te se
zato vrlo malo mogu proširiti na veći krug stručnjaka.


Da takva iskustva dobiju širi publicitet i primjenu, potrebno je da
se objave putem stručnih listova. Novi saradnici će to najbolje učiniti
kraćim prikazima u rubrici »Saopćenja«.


Uredništvo Šumarskog lista apelira na sve stručnjake šumarstva i
drvne industrije, da svoja iskustva iznesu pred stručnu javnost i da se tako
pridruže sve širem krugu saradnika našeg stručnog glasila.


320




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Proces stratifikacije semena nije tako jednostavan i jevtin. Često puta
se ovaj proces ne izvrši na vreme ili se obavi nepravilno usled nedostatka
potrebnog materijala i prostorija, te usled toga i ne daje željene rezultate.
Da bi se izbegli svi ti nedostaci i teškoće u pogledu stratifikacije, kao i
gubitak ili usporavanje klijavosti mnogih vrsta šumskog semena, mnogo je
praktičnije i ekonomski jevtinije izvršiti jesenju setvu. Jesenj u setv u
semena svih lišćara, s e m bagrema, kako u šumskim
rasadnicima tako i na terenu, u svrhu p o š u m lj a v a n j a
goleti, treba po pravilu obavljati još dok je seme sveže
— nepre sušeno, a najdalje do kraja me sec a novembra.


Setvu semena onih vrsta koje sazrevaju u proleće kao: brest, srebrnasti
javor, dud i dr. treba razume se, u proleće, odmah posle sakupljanja
i posejati u šumskim rasadnicima i na terenu u svrhu pošumljavanja neposrednom
setvom semena. Ovo zbo*g toga, što većina vrsta šumskog semena
(sem negundo, amer. jasena, vrsta koje sazrevaju u proleće, i bagrema)
posle stratifikacije proklijava tek kroz 100—200 dana, a jesenja setva i
jeste stvarno jedna vrsta stratifikacije t. j . zamenjuje stratifikaciju.


Na proleće ostaviti samo setvu četinara, a od lišćara bagrem, gledičiju
i dud.


Jesenju setvu semena u šumskim rasadnicima treba obavljati jednovremeno
sa vađenjem sadnica iz rastila. U tu svrhu vađenje sadnica iz leja
treba što pravilnije obaviti, kako bi ta radnja ujedno poslužila i kao gruba
obrada zemljišta. Iza toga na prekopanim lejama izvršiti finu obradu
zemljišta i odmah posejati seme lišćara od čijih vrsta nameravamo da proizvedemo
sadnice.


Direktnu setvu semena, radi pošumljavanja neobraslih šumskih površina
(koja se u poslednje vreme primenjuje u drugim zemljama, a delimično
i kod nas već je dala dobre rezultate) treba obaviti isto tako u jesen, dakle
odmah posle sakupljanja semena, ne dopuštajući da se ono presuši. U tu
svrhu sa obradom zemljišta može se otpočeti rano u jesen, odmah posle
prvih jesenjih, kiša, jer u to vreme zemljište postaje meko i lako obradivo.


Priprema zemljišta za pošumljavanje neposrednom setvom semena
obično se vrši na brazde — pruge, široke od 0,5 cm ili na parcelice
(gnezdovna metoda po akad. Lisenko) površine od 0,5 —2 m. kv. Razmak
između brazda ostavlja se od 1,5—2 m. Parcelice — krpe (odžaci) raspoređuju
se po terenu kao na šahovskoj tabli, tako da razmak među parcelicama
bude 1,5—2 m. Na dubokom zemljištu, u ravnici ili na blagom nagibu,
obrada zemljišta može se izvršiti plugom što je znatno jevtinije od ručnoga
rada. Na strmim terenima i na plitkom i kamenitom zemljištu, gde plug
ne može da ore, pripremu — kopanje i brazda i parcelica najbolje je obaviti
budakom, a gde je moguće i ašovom.


Prilikom prekopavanja zemlja se ne odbacuje na stranu već ostaje u
brazdi ili parcelici, te parcelice i brazde liče na male leje u šumskom
rasadniku. Za ovaj način pošumljavanja dubina preoravanja zemljišta plugom,
sa animalnom ili motornom snagom, kao i ručna obrada — dovoljna
je 15—20 cm t. j. manja je nego kod obrade zemljišta za pošumljavanje sadnica
gde dubina treba da bude 30—40 cm.


316




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Setvu semena u tako obrađeno zemljište možemo obaviti omaške ili
u brazdice. Ali, iskustvo je pokazalo, da bolje rezultate daje setva u rediće,
jer seme posejano omaške, posle grabuljanja ne pada na dovoljnu dubinu
i tokom zime bude delimično odneto vodom, a delitmično pojedeno od glodara.
Seme posejano u rediće, na dubinu od 4—6 cm takvih vrsta kao lipa,
jasen, javor i dr. srednje krupnoće, a žir i kesten na dubinu od 7—10 cm,
može biti preko zime oštećeno samo od miševa u neznatnoj meri. Sem
toga i radovi oko plevljenja i prašenja ponika u ovom slučaju mnogo su


lakši od radova na površinama gde je setva izvršena omaške.
Gustina setve zavisi od kakvoće semena i približno je jednaka onoj
gustini i količini po dužnom metru brazdice kao i kod setve u šumskim
rasadnicima,


U poslednje vreme, u zemljama sa modernim šumarstvom, za pošumljavanje
goleti vrši se t, zv. prethodna obrada zemljišta, U tim zemljama
(Švajcarska, SAD i SSSR) izdaju se čak i direktivni propisi da se za p r o1
e t n j e p o š u m 1 j a v a n j e zemlja obrađuje u jesen, a za
jesenje s prolerl. Na taj se način zemljištu unapred obrađenom i
od korova očišćenom otvara mogućnost da dobro promrzne i provetri
(aeriše), da postane rastresito, da konzerviše dovoljno vlage i time postane
povoljno za rad korisnih mikroorganizama. Drukčije rečeno, . zemljištu
sa prethodnom obradom stvaraju se uislovi za aktiviranje glavnih fizičkih
svojstava šumskog zemljišta kao: poroznosti, vlage, vazduha i toplote, a u
vezi s tim stvara se i baza za biološko svojstvo zemljišta t, j . stvara se
uslov za život i rad korisnih mikroorganizama (bakterija i gliva) i sitnih
životinja, kao i apsorbovanje uglendioksida neophodnog za porast biljke.


Obimnim naučnim ispitivanjem potpuno je dokazano (Viljams, Timirjazev,
Burger, Suškina, Vinogradski, Kostičev, Wehnt i dr.) da svih ovih
osobina u zbijenom — neprerađenom zemljištu nema, iako su ona i najplodnija
u pogledu mineralnih sastojaka, ili su pak sve te osobine izražene
u neznatnoj meri, Usled tih osobina šumskog zemljišta sadnja biljaka ili
setva semena, koja se vrši istovremeno sa obradom zemljišta, često daje
slabe rezultate. U ispravnost ovih navoda lako ćemo se uveriti ako analiziramo
rad i rezultate rada u šumskim rasadnicima sa prethodnom obradom
t. j. gde se vrši jesenja gruba obrada zemlje ili bez nje.


Kada se radi o jesenjoj setvi semena u cilju pošumljavanja goleti, onda
ponik koji izbija u proleće treba preko leta (u prvoj godini) pleviti i prašiti
u svemu kao i u šumskom rasadniku. Idućih godina brazde i parcelice, ti
mali »šumski rasadnici« postaće male šumice nalik na one prerasle sadnice
u napuštenim rasadnicima. One će se kroz izvesno vreme sklopiti i postaće
šumske sastojine sa svim elementima visoke šume.


Priprema semena za proletnju setvu


I pored toga, što je jesenja setva šumskog semena, kako je to napred
izloženo, efikasnija od proletnje, dugo će se još u praksi upotrebljavati
proletnja setva, i to kako u šumskim rasadnicima, tako i neposredna setva
na terenu radi pošumljavanja.


317




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 44     <-- 44 -->        PDF

318




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 45     <-- 45 -->        PDF

U tu svrhu sakupljeno seme treba preko zime sačuvati i pripremiti za
proletnju setvu t. j . stratificirati. Gore je istaknuto, zbog čega kod nas u
praksi često stratifikacija ne uspeva. Da bi se sve te smetnje kod stratifikacije
semena izbegle, autor članka je vršio uporedo stratifikaciju semena
sa sporom klijavošću na nekoliko načina kako je to izneto u tabeli br. 2.
Dobijem rezultati pokazali su da se pravilna stratifikacija i sa dobrim
rezultatima može postići i bez sanduka, podruma i peska. Stratifikaciju
semena za proletnju setvu treba izvršiti na sledeći način.


Na ocednom terenu, na ravnici ili na. blagom nagibu, u blizini rasadnika
ili terena za pošumljavanje, treba iskopati šančeve dubine 0,50—0,70
m, široke 0,50 m, a dužine prema količini semena. U takve šančeve staviti
odmah posle sakupljanja još neprosušeno seme. Ovo seme treba smestiti
u slojevima debelim 10—15 cm. Medu slojeve staviti sitan rečni pesak
debline 5 cm, a u nedostatku peska isti se uspešno zamenjuje šušnjem iz
obližnje šume ili nekog parka, u slojevima od 10 cm. Posljednji sloj u šancu
treba da bude od šušnja ili mahovine. Tako napunjen šanac pokriva se
slojem zemlje iskopane iz šanca debline 15—20 cm s tim, da površina šanca
bude malo ispupčena — obla, radi oticanja vode. Preko zime za vreme
otapanja snega treba šančeve pregledati da nema kakvog oštećenja. Treba
imati u vidu da miševi napadaju u samcu seme lipe, javora i mleča, pa kad
se to opazi preduzeti potrebne mere. U proleće, već početkom marta,
svakih 10 dana pregledati sadržinu šanca i ako se pokaže da neko seme
(to će biti najpre javor i mleč) počne da klija, a još nije vreme za setvu,
onda treba na šanas nabacati dosta snega ili deblji sloj zemlje, kako bi se
usporilo klijanje odnosnog semena. Obrnuto, ako se u martu zapazi da
sadržina u šancu još ne klija, a vreme setve se približava, onda treba šanac
otvoriti t. j. skinuti gornji sloj zemlje do sušnja radi prodiranja toplog
vazduha i seme će brže proklijati.


U tabeli br. 2 pokazano je koja vrsta semena stratificirana na ovaj
način klija, kao i koja je stratificirana u sanduku u podrumu i kroz koliko
dana. Prema tome i prema mesnim prilikama za setvu treba podešavati
samu stratifikaciju odnosnog semena. U istoj tabeli uporedo su izneti i podaci
izbijanja ponika posle setve stratificiranog i ne stratificiranog semena.


Napred je naglašeno da je svaka semenka nosilac roditeljskih osobina
(nasleda) i da pitanju odabiranja semenjaka treba posvetiti veliku pažnju.
U tu svrhu u zemljama sa razvijenim šumarstvom postoje naročito odnegovane
šumske sastojine — rezervati. No kako kod nas to pitanje još nije
konačno rešeno, to kod sakupljanja šumskog semena treba se držati opštih
bioloških principa razmnožavanja pojedinih vrsta. U tom pogledu treba se
pridržavati opšteg načela: da seme treba sakupljati u područjima koja su
po svojim prirodnim uslovima slična područjima, gde će se pošumljavanje
vršiti kako direktnom setvom tako i sadnicama proizvedenim od sakupljenog
semena.


Neke strane brzorastuće vrste kod nas već sada su već zauzele široki
areal rasprostranjenja (bagrem, gledičija, američki jasen, negundo, srebrnasti
javor, amorfa, sofora, beli dud, crveni hrast, crni orah, svileni bor —
Strobus, Douglazija i dr.) i takoreći udomaćili se. Seme takvih vrsta, sa


319