DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 39 <-- 39 --> PDF |
den. Gerbstoff der Edel-Kastanie und Sumachs, »Collegium«, Darmstadt 1929. — Pont e und Ca val 1 one: Der Säuregehalt phlanzlicher Gerbbrühen »Collegium«, Darmstadt 1337 — S m e t k i n-J akimoff : Fabriksversuche zur Herstellung von veredeltem Gerbextrakt aus Badan nach der Methode von Smetkin-Jakimoff, »Collegium«, Darmstadt 1937. — Ugrenović : Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Zagreb 1949. — Nemec : Versuche mit einigen einheimischen (Tschechoslowakischen) Gerbmaterialien, »Collegium«, Darmstadt 1937, — Po l lak: Beiträge zur Gerbstoffversorgung, Wien 1929. — Polanski : Pestoväni rostlin trislovinnych, Teh. hl. kož., Brno 1937. — Belavsk i und Slana : Sumach und seine Züchtung für Gerbereizwecke, »Collegium«, Darmstadt 1939. — Freudenberg : Tannin-Cellulose-Lignin, Berlin 1933. »Collegium« = Zeitschrift des internationalen Vereins der Lederindustriechemiker Darmstadt, lng. Ivan Soljanik (Beograd): O SAKUPLJANJU I JESENJOJ SETVI ŠUMSKOG SEMENA I NJEGOVOJ PRIPREMI ZA PROLETNJU SETVU Priblem proizvodnje šumskih sadnica kao i problem veštačkog pošumljavanja nije kod nas ni iz daleka rešen na zadovoljavajući način. Njegovom rešavanju mora se posvetiti velika pažnja i naročita briga, imajući pri tome stalno u vidu, da u svim krajevima naše zemlje ima prostranih površina neobraslih šumskih zemljišta. Veštačko pošumljavanije neobraslih apsolutno-šumskih zemljišta kao i podizanje poljozaštitnih i zaštitnih šumskih pojaseva, na relativnom, pa čak i na ziratnom zemljištu, možemo izvesti na nekoliko načina. Možemo veštačku šumu podizati putem sađenja sadnica proizvedenih u šumskim rasadnicima, zatim i direktnom setvom semena i najzad kombinovano t. j . i sadnjom sadnica i setvom šumskog isemena u isto vreme i na istom objektu. Kod svih ovih načina veštačkog pošumljavnja šumsko seme je osnovna biološka baza za stvaranje budućih šuma, pa prema tome, pitanju semenarske službe t. j. pitanju sakupljanja, pripreme za setvu i samoj setvi semena, treba posvetiti mnogo truda i znanja jer je semenka u svojoj suštini već mala biljčica, koja ima sva tri glavna organa: koren, stabaoce i klicine listiće. Sem toga semenka je nosilac roditeljskih osobina — nasleda, pa prema tome i pitanju odabiranja stabala-semenjaka, sa kojih će se izvršiti sakupljanje semena, moramo posvetiti posebnu pažnju. Treba naglasiti da je ovom važnom pitanju selekcije i odabiranju semenjaka u poljoprivredi posvećeno mnogo truda. Na tom polju poljoprivreda već ima mnogo dobrih rezultata, dok šumarstvo pred sobom u toj oblasti ima još ogroman rad. U želi da stečena iskustva u stranim zemljama sa naprednim šumarstvom, a delimično i kod nas, prenesemo u našu praksu, cilj je ovog članka da ukratko prikaže sve glavne faze manipulacija sa šumskim semenom, počev od njegovog sakupljanja «pa do setve kako je to u naslovu članka i istaknuto. 313 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 40 <-- 40 --> PDF |
O sakupljanju šumskog semena Seme, raznih vrsta šumskog drveća i džbunja, sazreva u različito vreme tokom ćele godine. Vreme sazrevanja semena jedne te iste vrste nije svuda podjednako — istovremeno i zavisi od klimatskih uslova, kako u horizontalnom tako i u vertikalnom pravcu. Seme jedne te iste vrste ranije sazreva u dolinama ili na ravnici, a docnije u brdima. Ista pojava js i u pogledu geografskih širina, nadmorskih visina i ekspozicija t. j. na jugu, na manjoj nadmorskoj visini i na južnim ekspozicijama seme sazreva ranije. Prema tome, tačnog vremenskog termina, kao pokazatelja sazrevanja pojedinih vrsta, nema, pajprema tome sazrevanje uvek treba pratiti tokom ćele godine, Vreme sazrevanja i sakupljanja šumskog semena traje preko csle godine, pa ga delimo na četiri vremenska razdoblja (perioda): proleće, leto, jesen i zima. U proleće (kraj aprila, maj i prva polovina juna) kod nas sazrevaju topola, vrba, brest, vez i srebrnasti javor (Acer dasvcarpum). Za vreme leta (druga polovina juna, juli i avgust) sazrevaju: žuti bagrem (Caragana arborescens), dud, breza, lipa u drvoredima, bajmutov bor — svileni bor (Pinus strobus), sremza, čalija, ruj i dr. U jesen (septembar, oktobar i novembar) sazreva većina šumskih vrsta lišćara, a u početku sezone, od četinara, jela, ariš i tuje. Preko zime (decembar i docnije) dozreva i bere se crni i beli bor, smrča, bagrem, sofora, gledičija, močvarni čempres (Taksodium distiehum) i dr. Najbolje je sakupljanje većine semena ako se seme skida sa drveća odmah po sazrevanju i to pomoću raznih naprava ili rukama. Ako se sakupljanje ostavi za docnije onda znatan deo semena pada na zemlju odakle ga je posle teško sakupljati. Sa zemlje se sakuplja samo krupno iseme takvih vrsta kao što su: hrast, bukva, orasi, kesten i drugo krupno seme. O jesenjoj sefvi semena Eksperimentima je ustanovljeno, da seme jednih vrsta šumskog drveća, posle dozrevanja, dosta brzo gube svoju klijavost, dok seme drugih vrsta zadržava klijavost i za duže vremena, U red vrsta koje brže gube klijavost spadaju topole, hrast, bukva, orasi, kesten (pitomi i divlji), breza, brest i srebrnasti javor, čije se čuvanje može preporučiti samo preko zime t. j . od sakupljanja do proletnje setve. , U red semena koja duže zadržavaju dobru klijavost spadaju: jasenovi, klen i javori, izuzev srebrnastog, ali ne više od godinu dana. Lipa zadržava dobru klijavost do dve godine. U toku tri i više godina zadržavaju klijavost borovo i smrčevo seme, dok krupno sem,e četinara kao limba, pinjol i si. gube svoju klijavost dosta brzo. Klijavost se zadržava najduže kod bagrema, gledičije, sofore i dr. mahunastih vrsta. Treba naglasiti da ovi rokovi nisu stalni i da zavise iod načina čuvanja» t. j . od prostorija gde se seme čuva, sudova, temperature — toplote, svetlosti i t. d. S obzirom na sve te 314 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 41 <-- 41 --> PDF |
uslovne osobine šumskog semena, pokusima u zemljama sa naprednim šumarstvom, a delimično i kod nas, ustanovljeno je, da je većinu vrsta semena lišćara bolje sejati u jesen dok je seme još sveže. Ovo zbog toga, što su takve vršite semena kao lipa, jasenovi (sem američkog), javori (sem negundo i sirebrnastog) i sve koštičavo seme, prilikom sušenja za čuvanje, znatno produžuju svoju klijavost. Seme sa sporom klijavošću kao lipa, beli i crni jasen, mleč, javor, grab, orasi i svo koštičavo seme (koprivić, sremza, glog, dren i dr.) u praksi se obično stratificira i seje narednog proleća. Ako se poseje na proleće nestratificirano, ono će klijati tek posle godinu dana. Tab. br. 1. O vremenu cvetanja, sazrevanja i sakupljanja glavnih vrsta šumskog drveća Koliko Vrst šum, drveća Kada cveta Kada sazreva Kada se sakuplja semenki ima u 1 kgr. Hrast kada i lista IX—X u X 300—350 Bukva ti If II 4000-4500 Grab tf If II 25.000 Breza u V VII—VIII II—III 1.350.000 Javor IV—V IX—X X—XI 8.000 Jasen američki III—IV X X—XII 28.00 Pitomi kesten IV X X—XI 160—200 Divlji kesten IV X X 110—130 Brest pre listanja III IV—V IV—V 120—150.000 Bagrem V X—XI XI—II 50.000 Gledičija V—VI X—XI XI—II 6000 Lipa V—VI VIII—IX IX—X 10—15.000 Kiselo drvo-pajasen V IX—X X—XII 75—80.000 Dud V—VI VI—VII VI—VII 650.00 Mleč IV IX—X . IX—XI 8.000 Klen IV—V IX—X X—XII 13.00 Zešlja IV IX—X IX—X 15—17.000 Srebrnasti javor III—IV IV—V IV—V 4.000 Orah crni III—IV IX—X X 30—40 Crni bor SmrÖÄ V IV—V XII drug. god. XI XII—. XII—II 50.000 165.000 Jela IV—V IX—X VIII—IX 20.000 Vajmutov bor V VIII druge god. VIII 55.000 Tuja istočna IV—V X—XI X-X I 60.000 Sofora japonska VII—VIII: X—XI XI 7500 315 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 46 <-- 46 --> PDF |
zdravih stabala, treba sakupljati ma gde se one nadu t. j. u drvoredima, parkovima, baštama, na grobljima i t. d. Radi preglednosti o vremenu cvetanja, sazrevanja i branja najglavnijih naših vrsta šumskog drveća, i nekih ekzota, daje se tab. br. 1. Tabela je sastavljena prema stručnoj literaturi sa korekcijom pojedinih vrsta u pogledu vremena njihovog sazrevanja i broja semenki u jednom kilogramu prema našim zapažanjima. PROŠIRIMO SARADNJU U NAŠEM LISTU! Tokom svoje prakse svi stručnjaci u području šumarstva i drvne industrije stječu znatna iskustva. Ali ona većinom neznatno prelaze granice šumskih gospodarstava odnosno drvno-industrijskih poduzeća, te se zato vrlo malo mogu proširiti na veći krug stručnjaka. Da takva iskustva dobiju širi publicitet i primjenu, potrebno je da se objave putem stručnih listova. Novi saradnici će to najbolje učiniti kraćim prikazima u rubrici »Saopćenja«. Uredništvo Šumarskog lista apelira na sve stručnjake šumarstva i drvne industrije, da svoja iskustva iznesu pred stručnu javnost i da se tako pridruže sve širem krugu saradnika našeg stručnog glasila. 320 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Proces stratifikacije semena nije tako jednostavan i jevtin. Često puta se ovaj proces ne izvrši na vreme ili se obavi nepravilno usled nedostatka potrebnog materijala i prostorija, te usled toga i ne daje željene rezultate. Da bi se izbegli svi ti nedostaci i teškoće u pogledu stratifikacije, kao i gubitak ili usporavanje klijavosti mnogih vrsta šumskog semena, mnogo je praktičnije i ekonomski jevtinije izvršiti jesenju setvu. Jesenj u setv u semena svih lišćara, s e m bagrema, kako u šumskim rasadnicima tako i na terenu, u svrhu p o š u m lj a v a n j a goleti, treba po pravilu obavljati još dok je seme sveže — nepre sušeno, a najdalje do kraja me sec a novembra. Setvu semena onih vrsta koje sazrevaju u proleće kao: brest, srebrnasti javor, dud i dr. treba razume se, u proleće, odmah posle sakupljanja i posejati u šumskim rasadnicima i na terenu u svrhu pošumljavanja neposrednom setvom semena. Ovo zbo*g toga, što većina vrsta šumskog semena (sem negundo, amer. jasena, vrsta koje sazrevaju u proleće, i bagrema) posle stratifikacije proklijava tek kroz 100—200 dana, a jesenja setva i jeste stvarno jedna vrsta stratifikacije t. j . zamenjuje stratifikaciju. Na proleće ostaviti samo setvu četinara, a od lišćara bagrem, gledičiju i dud. Jesenju setvu semena u šumskim rasadnicima treba obavljati jednovremeno sa vađenjem sadnica iz rastila. U tu svrhu vađenje sadnica iz leja treba što pravilnije obaviti, kako bi ta radnja ujedno poslužila i kao gruba obrada zemljišta. Iza toga na prekopanim lejama izvršiti finu obradu zemljišta i odmah posejati seme lišćara od čijih vrsta nameravamo da proizvedemo sadnice. Direktnu setvu semena, radi pošumljavanja neobraslih šumskih površina (koja se u poslednje vreme primenjuje u drugim zemljama, a delimično i kod nas već je dala dobre rezultate) treba obaviti isto tako u jesen, dakle odmah posle sakupljanja semena, ne dopuštajući da se ono presuši. U tu svrhu sa obradom zemljišta može se otpočeti rano u jesen, odmah posle prvih jesenjih, kiša, jer u to vreme zemljište postaje meko i lako obradivo. Priprema zemljišta za pošumljavanje neposrednom setvom semena obično se vrši na brazde — pruge, široke od 0,5 cm ili na parcelice (gnezdovna metoda po akad. Lisenko) površine od 0,5 —2 m. kv. Razmak između brazda ostavlja se od 1,5—2 m. Parcelice — krpe (odžaci) raspoređuju se po terenu kao na šahovskoj tabli, tako da razmak među parcelicama bude 1,5—2 m. Na dubokom zemljištu, u ravnici ili na blagom nagibu, obrada zemljišta može se izvršiti plugom što je znatno jevtinije od ručnoga rada. Na strmim terenima i na plitkom i kamenitom zemljištu, gde plug ne može da ore, pripremu — kopanje i brazda i parcelica najbolje je obaviti budakom, a gde je moguće i ašovom. Prilikom prekopavanja zemlja se ne odbacuje na stranu već ostaje u brazdi ili parcelici, te parcelice i brazde liče na male leje u šumskom rasadniku. Za ovaj način pošumljavanja dubina preoravanja zemljišta plugom, sa animalnom ili motornom snagom, kao i ručna obrada — dovoljna je 15—20 cm t. j. manja je nego kod obrade zemljišta za pošumljavanje sadnica gde dubina treba da bude 30—40 cm. 316 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Setvu semena u tako obrađeno zemljište možemo obaviti omaške ili u brazdice. Ali, iskustvo je pokazalo, da bolje rezultate daje setva u rediće, jer seme posejano omaške, posle grabuljanja ne pada na dovoljnu dubinu i tokom zime bude delimično odneto vodom, a delitmično pojedeno od glodara. Seme posejano u rediće, na dubinu od 4—6 cm takvih vrsta kao lipa, jasen, javor i dr. srednje krupnoće, a žir i kesten na dubinu od 7—10 cm, može biti preko zime oštećeno samo od miševa u neznatnoj meri. Sem toga i radovi oko plevljenja i prašenja ponika u ovom slučaju mnogo su lakši od radova na površinama gde je setva izvršena omaške. Gustina setve zavisi od kakvoće semena i približno je jednaka onoj gustini i količini po dužnom metru brazdice kao i kod setve u šumskim rasadnicima, U poslednje vreme, u zemljama sa modernim šumarstvom, za pošumljavanje goleti vrši se t, zv. prethodna obrada zemljišta, U tim zemljama (Švajcarska, SAD i SSSR) izdaju se čak i direktivni propisi da se za p r o1 e t n j e p o š u m 1 j a v a n j e zemlja obrađuje u jesen, a za jesenje s prolerl. Na taj se način zemljištu unapred obrađenom i od korova očišćenom otvara mogućnost da dobro promrzne i provetri (aeriše), da postane rastresito, da konzerviše dovoljno vlage i time postane povoljno za rad korisnih mikroorganizama. Drukčije rečeno, . zemljištu sa prethodnom obradom stvaraju se uislovi za aktiviranje glavnih fizičkih svojstava šumskog zemljišta kao: poroznosti, vlage, vazduha i toplote, a u vezi s tim stvara se i baza za biološko svojstvo zemljišta t, j . stvara se uslov za život i rad korisnih mikroorganizama (bakterija i gliva) i sitnih životinja, kao i apsorbovanje uglendioksida neophodnog za porast biljke. Obimnim naučnim ispitivanjem potpuno je dokazano (Viljams, Timirjazev, Burger, Suškina, Vinogradski, Kostičev, Wehnt i dr.) da svih ovih osobina u zbijenom — neprerađenom zemljištu nema, iako su ona i najplodnija u pogledu mineralnih sastojaka, ili su pak sve te osobine izražene u neznatnoj meri, Usled tih osobina šumskog zemljišta sadnja biljaka ili setva semena, koja se vrši istovremeno sa obradom zemljišta, često daje slabe rezultate. U ispravnost ovih navoda lako ćemo se uveriti ako analiziramo rad i rezultate rada u šumskim rasadnicima sa prethodnom obradom t. j. gde se vrši jesenja gruba obrada zemlje ili bez nje. Kada se radi o jesenjoj setvi semena u cilju pošumljavanja goleti, onda ponik koji izbija u proleće treba preko leta (u prvoj godini) pleviti i prašiti u svemu kao i u šumskom rasadniku. Idućih godina brazde i parcelice, ti mali »šumski rasadnici« postaće male šumice nalik na one prerasle sadnice u napuštenim rasadnicima. One će se kroz izvesno vreme sklopiti i postaće šumske sastojine sa svim elementima visoke šume. Priprema semena za proletnju setvu I pored toga, što je jesenja setva šumskog semena, kako je to napred izloženo, efikasnija od proletnje, dugo će se još u praksi upotrebljavati proletnja setva, i to kako u šumskim rasadnicima, tako i neposredna setva na terenu radi pošumljavanja. 317 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 44 <-- 44 --> PDF |
318 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 45 <-- 45 --> PDF |
U tu svrhu sakupljeno seme treba preko zime sačuvati i pripremiti za proletnju setvu t. j . stratificirati. Gore je istaknuto, zbog čega kod nas u praksi često stratifikacija ne uspeva. Da bi se sve te smetnje kod stratifikacije semena izbegle, autor članka je vršio uporedo stratifikaciju semena sa sporom klijavošću na nekoliko načina kako je to izneto u tabeli br. 2. Dobijem rezultati pokazali su da se pravilna stratifikacija i sa dobrim rezultatima može postići i bez sanduka, podruma i peska. Stratifikaciju semena za proletnju setvu treba izvršiti na sledeći način. Na ocednom terenu, na ravnici ili na. blagom nagibu, u blizini rasadnika ili terena za pošumljavanje, treba iskopati šančeve dubine 0,50—0,70 m, široke 0,50 m, a dužine prema količini semena. U takve šančeve staviti odmah posle sakupljanja još neprosušeno seme. Ovo seme treba smestiti u slojevima debelim 10—15 cm. Medu slojeve staviti sitan rečni pesak debline 5 cm, a u nedostatku peska isti se uspešno zamenjuje šušnjem iz obližnje šume ili nekog parka, u slojevima od 10 cm. Posljednji sloj u šancu treba da bude od šušnja ili mahovine. Tako napunjen šanac pokriva se slojem zemlje iskopane iz šanca debline 15—20 cm s tim, da površina šanca bude malo ispupčena — obla, radi oticanja vode. Preko zime za vreme otapanja snega treba šančeve pregledati da nema kakvog oštećenja. Treba imati u vidu da miševi napadaju u samcu seme lipe, javora i mleča, pa kad se to opazi preduzeti potrebne mere. U proleće, već početkom marta, svakih 10 dana pregledati sadržinu šanca i ako se pokaže da neko seme (to će biti najpre javor i mleč) počne da klija, a još nije vreme za setvu, onda treba na šanas nabacati dosta snega ili deblji sloj zemlje, kako bi se usporilo klijanje odnosnog semena. Obrnuto, ako se u martu zapazi da sadržina u šancu još ne klija, a vreme setve se približava, onda treba šanac otvoriti t. j. skinuti gornji sloj zemlje do sušnja radi prodiranja toplog vazduha i seme će brže proklijati. U tabeli br. 2 pokazano je koja vrsta semena stratificirana na ovaj način klija, kao i koja je stratificirana u sanduku u podrumu i kroz koliko dana. Prema tome i prema mesnim prilikama za setvu treba podešavati samu stratifikaciju odnosnog semena. U istoj tabeli uporedo su izneti i podaci izbijanja ponika posle setve stratificiranog i ne stratificiranog semena. Napred je naglašeno da je svaka semenka nosilac roditeljskih osobina (nasleda) i da pitanju odabiranja semenjaka treba posvetiti veliku pažnju. U tu svrhu u zemljama sa razvijenim šumarstvom postoje naročito odnegovane šumske sastojine — rezervati. No kako kod nas to pitanje još nije konačno rešeno, to kod sakupljanja šumskog semena treba se držati opštih bioloških principa razmnožavanja pojedinih vrsta. U tom pogledu treba se pridržavati opšteg načela: da seme treba sakupljati u područjima koja su po svojim prirodnim uslovima slična područjima, gde će se pošumljavanje vršiti kako direktnom setvom tako i sadnicama proizvedenim od sakupljenog semena. Neke strane brzorastuće vrste kod nas već sada su već zauzele široki areal rasprostranjenja (bagrem, gledičija, američki jasen, negundo, srebrnasti javor, amorfa, sofora, beli dud, crveni hrast, crni orah, svileni bor — Strobus, Douglazija i dr.) i takoreći udomaćili se. Seme takvih vrsta, sa 319 |