DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 36     <-- 36 -->        PDF

štavna svojstva koži; nalaze se u bojama cvijeća i lišća, a spadaju u organske spojeve
izvedene od benzolove jezgre.


Pri kraju vegetacije klorofil prestaje da vrši ulogu katalizatora, njegova molekula
počima da se cijepa, lišće počima žutiti — stvaraju se biljne boje, najprije dolazi do
izražaja klorofil ß, a zatim karotin i boje na bazi flavanola.


U isto vrijeme nastaje i hidroliza taninske molekule. Prema istraživan jimu E.
Fischera i Freudenberga tanin iz rujevog lišća po kemijskom sastavu je penta digaloil
glukoza te je i sintetski uspjelo da ga se izgradi. Formula je


CH.OR OH
HC. OR -CO
< > OHOH
gain a kiselina
RO. CH
HC . OR ROH
C-<—>O H OH
HC. O 0— p~ < > 0 H kiselina
I O O H
.. . OR U


Kod razgradnje molekule odvaja se posebno šećer, a posebno derivati benzolove
jezgre, te čitava razorena molekula prelazi u netanine. Kod ove razgradnje često,
naročito kod ekstrakta iz drveta, a osobito kod tanina iz grupe kondenzirajućih molekula,
aromatski ostatak daje netopive tvari u obliku Hobafena, elago kiseline ili kojeg
drugog kondenziranog spoja.


Razgradnjom oslobođena galna i digalna kiselina mogu daljnjom kondenzacijom
i oksidacijom stvoriti obojene spojeve, koji se kod rujevog lišća pojavljuju u crvenoj
boji ,kod ekstrakta u smeđoj boji, kod raznih vrsta drveća dok je još tanin u stanicama
u žutoj boji itd. Ista pojava događa se, ako se jabuka prereze i ostavi neko
vrijeme na zraku, tada na površini iz istih razloga pojavi se smeđa boja koja s vremenom
postaje sve tamnija.


Nakon što je lišće pocrvenilo prosječni sadržaj je;


vlage oko 60 °/o
šećeru 3,0«/o
PH ., 3,4»/o


Značajno je, da PH postaje sve niži, a čemu je razlog s jedne strane
octeno kiselo vrijenje slobodnog šećera (heksoze), a s druge strane stvorene
organske kiseline galna i digalna.


Hidroliza taninske molekule pospješena je djelovanjem fermenta ta-*
naze, koji iskorištava dušik iz klorofila, te vrši razgradnju galoil-glukoze.
Stvorena galna kiselina povećava aciditet pospješujući daljnju reakciju
razgradnje molekule.


Nemec je ustanovio da je lišće kiselog ruja, koje je u jesen otpalo sa
grana i odležalo nekoliko dana na zemlji u vlagi, kod nižih temperatura
zraka smanjilo sadržaj netanina i to za tri puta, tako da je u takovom listu
koje je imalo crveno-smedu boju i miris po alkoholnom vrijenju ustanovljeno
da sadrži:


tanina 25,4°/q
netanina 4,2%


310