DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 32 <-- 32 --> PDF |
vrlo lijepu svijedo-žutu boju i ugodan biljni miris, što nam jasno pokazuje da je berba izvršena u pravo vrijeme, a sušenje izvršeno pravilno, Lišće domaćeg ruja iz Istre i Hrvatskog Primorja je tamno zelene boje, te su i ekstrakti tamniji. Po kvaliteti to je naše najbolje rujevo lišće. Lišće koje smo dobivali iz Albanije, odgovaralo je po boji istarskom, a prema izgledu i načinu branja makedonskom. Ovo lišće dolazilo je većinom u obliku praha, sitno tučeno, budući da se u Albaniji najviše upotrebljava za izravno štavljenje, te je kao prah za ove svrhe najprikladnije. Da bi se popravio kvaliitet rujevog lišća, izrađena su posebna rešetka u kojima se lišće poslije sušenja rešeta na terenu i tako odijele sve bezvrijedne primjese. Ukoliko se ovo ne izvrši na terenu, lišće treba u tvornici prorešetati na mehaničkim rešetima, koja izlučuju sve nepoželjne primjese. Prigodom prerade čitavog lista (folia) drveni dijelovi se ne odijeljuju, jer odrvenjele grančice utječu da se mokro lišće u difuzerima ne sablje i ugruda. Kao što je već ranije rečeno lišće koje sadrži odrvenjele grančice manje je vrijedno. Prilikom procjene kvalitete lišća veoma važno je ustanoviti da li je lišće pljesnivo, odnosno da li je proces fermentacije oštetio list. Ovo je naročito važno kod dobave lišća u obliku folia. Takovo lišće pozna se po mirisu, a i boja se mijenja odnosno postaje crno-zelena. Ukoliko je proces fermentacije u toku, lišće je vlažno i upaljeno, odnosno ukoliko je proces prošao ili je zaustavljen takovo lišće kod manipuliranja ispušta sitnu tamnu prašinu koja ima specifičan miris plijesni. Sadržaj vlage u suhom lišću domaćeg ruja treba da se kreće od 8—15% (svježi list sadrži oko 65%). Sadržaj tanina ovisan je o vremenu branja i porijeklu a u prosjeku je 18—22°/o (računano samo na čisto lišće). Sve je ovo ovisno o vrsti tla, dobi branja, klimi, načinu sušenja, starosti biljke i sličnim faktorima. Sa praktičnog gledišta, t. j , ako se rujev list promatra kao trgovačka roba, najveći sadržaj tanina ima istarski domaći ruj, te odgovara najbolje za industrijsku preradu. Analiza navedenih triju vrsta rujevog lišća raznog porijekla dala je u prosjeku slijedeće rezultate (podaci se odnose na lišće u dostavljenom sta nju, sa 15% vlage): Rhus cotinus Rhus typhina Rhus coriaria Istra´ Makedonija Belišće Voćin Sicilija tanin % 18—22 16—20 18—28 20—30 221-26 netanin "k 12—15 14—16 15—18 12—14 crvena boja 0,5— 1 0— 0,5 3— 6 2— 5 0 0,5 Sadržaj tanina u našem rujevom lišću ne zaostaje za inostranim, ako bi se ocjena vrijednosti vršila samo na temelju kemijske analize. Ima pre 306 |