DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Domaći ruj


Od navedenih triju vrsta za nas ima najvažnije značenje domaći ruj.
On dolazi u tvornice kao tučeni list, kao prašina ili u čitavim listovima
najčešće sa odrvenjelim grančicama. Sadržaj tanina u takovom lišću smanjuje
se sadržajem drvnih dijelova biljke koji su siromašni na taninu. Od
ostalih primjesa koje se nalaze u lišću a koje mu smanjuju vrijednost jesu:
pijesak, zemlja, slama, perje i slično, no najveće su smefaije ako lišće sadrži
željeznih djelova koji naročito štetno djeluje na kvalitet odnosno boju lišća
i ekstrakta


Kao što je spomenuto, rujevo lišće često dolazi u tvornice i u obliku
prašine. Ruj u takvom stanju´nije dobar za industrijsku preradbu u ekstrakt,
jer čini smeitnje u ekstrakciji, a osim toga teško je u tom slučaju
ustanoviti primjese drugog stranog manje vrijednog lišća, koje se nalazi
među rujevinom slučajno ili namjerno.


Sadržaj stranih predmeta u lišću ruja koje dolazi u tvornice kao sirovina
iznesen je u pril. tabeli.


domaći ruj domaći ruj


-domaći ruj kiseli ruj


Istra i Makedo


Albanija Belišće


Primorje nija


zemlja, pijesak, slama i dr, 1— 2%´ 5— 6% 2— 3°/(i li— 2%


N


grančice odrvenjele 18—30% 5— 8% li—15%´


5.~ 8%


strano lišće 5—40% 3-5 % 1— 2%


3— 5%


rujevo lišće 70—80% 87—90% 82—88%


85—WVc


Prema kvaliteti najbolje lišće domaćeg ruja je iz Istre i Hrvatskog
Primorja, a najlošije iz Makedonije. Ovo proizlazi iz toga što su u primorskim
krajevima narod i sakupljači upoznati sa načinom berbe i manipulacijom
lišća, dok se u Makedoniji prije ralta rujevo lišće skupljalo samo za
kožare, koji su ga direktno upotrebljavali za štavljenje. Pri tome nije se
polagala važnost na kvalitet; osim toga prigodom izravne upotrebe lišća
u kozarstvu, naročito u obrtnoj i kućnoj preradi koža, bolje je odgovarao
ruj sa grančicama, jer su one onemogućile da se pod djelovanjem vode lišće
sabije u štavnim jamama ili kacama kožara, pa je lišće u štavi bilo rahlo
i tako se bolje izluživalo, Jasno je da ovi potrošači rujevog lišća nisu znali
da u tim drvnim djelovima nema tanina i da se time smanjuje količina štavila
u lišću. Zbog takovog shvaćanja i rada makedonski domaći ruj je manje
vrijedan, te se mora rešetati i ventilirati da se popravi kvalitet, odno-.
sno da se poveća sadržaj na taninu i tako što bolje osposobi za industrijsku
preradu. No pri tome treba istaknuti, da rujevo lišće iz Makedonije ima


305