DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 30 <-- 30 --> PDF |
2) La cotisation obtenue dans la production du bäume par la methode de filtration dans le laboratoire est 24°/o´. Ce pour cent est raoindre que celui des donnees obtenues dans les laboratoires pour le pin noir et le pin macedonien, Mais en considerant que les pins d´Alep donnent une meilleure recolte durant le ^emmage et en considerant qu´on pourrait, en se servant de la methode de filtration sur le terrain, obtenir un meil leur resultat, c´est -ä-dire 300 grammes de bäume par care, ce qui est de 50%´ de plus de ce qu´on a obtenu dt differents arbres resinaux eleves dans ce but (Pinus nigra, silvestris, pinea, leucodermis, Larix europea, Abies balsamea et autres). 3) II suffit de faire une seule filtration sur le terrain ensoleille en se servant d´une simple toile blanche depuis le mois d´avril jusqu´en se servant d´une simple toile blanche depuis le mois d´avril jusqu´en octobre. 4) Le bäume´du pin d´Alep est d´une consistance jaune clair (egal ä l´huile d´Aix), d´une odeur agreable, d´un pöids specifique de 0.980 et d´une refraction de 1.517 (ä la temperature de 20°C aen se servant du refractometre Fisher). 5) L´essence dela terebenthine de pin d´Alep a une odeur tout aussi agreable et aromatique et son poids specifique est de 0.858 et sa refraction est de 1,468 (ä la tempe rature de 20°C). D´apres nos recherches faites jusqu´ä present le pin d´Alep s´approche dans le groupe des baumes des pins le plus du bäume du pin, macedonien dans son application dans la technique microscopique et optique, de sorte qu´il peut remplacer avec succes le fameux bourne du Canada. Les derives de la gemme du pin d´Alep (le colophane et l´essence de terebenthine) sont considered comme meilleurs quant ä la qualite et, ont un grand nombre d´avantages sur des pareils derives des autres gemmes des pins. Ing. Ivan Opačić (Zagreb): EKSTRAKCIJA RUJEVOG LIŠĆA Od malog broja domaćih sirovina za prozivodnju štavila, naročito obzirom na kvalitet štavila, najveću važnost imaju razne vrste rujevog lišća. S druge strane, sve veće poteškoće na hrastovom a osobito na kestenom ekstraktu daju rujevom lišću još veće gospodarsko značenje, tako da će ono u skoroj budućnosti biti uz smrekovu koru naša dva najvažnija štavila. Ekstrakti dobiveni iz rujevog lišća specijalno se iskorišćavaju u kozarstvu, te služe za izradu finih koža (maroquin, korduan, saffian), koje se upotrebljavaju za postave, za uvez knjiga, za galanteriju, dakle svagdje gdje se traži svijetla i mekana koža. Najvažnije svojstvo kože učinjene sa rujevim ekstraktom je njegova postojanost boje na svijetlu. Za tehnološku preradbu zasada kod nas mogu doći u obzir tri vrste rujevog lišća i to: Domaći ruj — Rhus cotinus, koji je od svih vrsta ruja najrašireniji u našim krajevima. Najviše je rasprostranjen u Istri, Hrvatskom Primorju, Sjevernoj Dalmaciji i Velebitu, te u Makedoniji i Oblasti Kosmet. Kiseli raj — Rhus typhina koji je uzgojen na plantažama u okolici Belišća i Voćina, a prenesen je iz Ćehoslovačke i Francuske, te se uglavnom dobro održao u našim krajevima. Sicilijanski ruj -— Rhus coriaria, važan je utoliko, što se prije rata uvozio, ite su na osnovu njegove kvalitete i zadržana u kozarstvu najbolja mišljenja o odličnoj kvaliteti rujevog ekstrakta. 304 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Domaći ruj Od navedenih triju vrsta za nas ima najvažnije značenje domaći ruj. On dolazi u tvornice kao tučeni list, kao prašina ili u čitavim listovima najčešće sa odrvenjelim grančicama. Sadržaj tanina u takovom lišću smanjuje se sadržajem drvnih dijelova biljke koji su siromašni na taninu. Od ostalih primjesa koje se nalaze u lišću a koje mu smanjuju vrijednost jesu: pijesak, zemlja, slama, perje i slično, no najveće su smefaije ako lišće sadrži željeznih djelova koji naročito štetno djeluje na kvalitet odnosno boju lišća i ekstrakta Kao što je spomenuto, rujevo lišće često dolazi u tvornice i u obliku prašine. Ruj u takvom stanju´nije dobar za industrijsku preradbu u ekstrakt, jer čini smeitnje u ekstrakciji, a osim toga teško je u tom slučaju ustanoviti primjese drugog stranog manje vrijednog lišća, koje se nalazi među rujevinom slučajno ili namjerno. Sadržaj stranih predmeta u lišću ruja koje dolazi u tvornice kao sirovina iznesen je u pril. tabeli. domaći ruj domaći ruj -domaći ruj kiseli ruj Istra i Makedo Albanija Belišće Primorje nija zemlja, pijesak, slama i dr, 1— 2%´ 5— 6% 2— 3°/(i li— 2% N grančice odrvenjele 18—30% 5— 8% li—15%´ 5.~ 8% strano lišće 5—40% 3-5 % 1— 2% 3— 5% rujevo lišće 70—80% 87—90% 82—88% 85—WVc Prema kvaliteti najbolje lišće domaćeg ruja je iz Istre i Hrvatskog Primorja, a najlošije iz Makedonije. Ovo proizlazi iz toga što su u primorskim krajevima narod i sakupljači upoznati sa načinom berbe i manipulacijom lišća, dok se u Makedoniji prije ralta rujevo lišće skupljalo samo za kožare, koji su ga direktno upotrebljavali za štavljenje. Pri tome nije se polagala važnost na kvalitet; osim toga prigodom izravne upotrebe lišća u kozarstvu, naročito u obrtnoj i kućnoj preradi koža, bolje je odgovarao ruj sa grančicama, jer su one onemogućile da se pod djelovanjem vode lišće sabije u štavnim jamama ili kacama kožara, pa je lišće u štavi bilo rahlo i tako se bolje izluživalo, Jasno je da ovi potrošači rujevog lišća nisu znali da u tim drvnim djelovima nema tanina i da se time smanjuje količina štavila u lišću. Zbog takovog shvaćanja i rada makedonski domaći ruj je manje vrijedan, te se mora rešetati i ventilirati da se popravi kvalitet, odno-. sno da se poveća sadržaj na taninu i tako što bolje osposobi za industrijsku preradu. No pri tome treba istaknuti, da rujevo lišće iz Makedonije ima 305 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 32 <-- 32 --> PDF |
vrlo lijepu svijedo-žutu boju i ugodan biljni miris, što nam jasno pokazuje da je berba izvršena u pravo vrijeme, a sušenje izvršeno pravilno, Lišće domaćeg ruja iz Istre i Hrvatskog Primorja je tamno zelene boje, te su i ekstrakti tamniji. Po kvaliteti to je naše najbolje rujevo lišće. Lišće koje smo dobivali iz Albanije, odgovaralo je po boji istarskom, a prema izgledu i načinu branja makedonskom. Ovo lišće dolazilo je većinom u obliku praha, sitno tučeno, budući da se u Albaniji najviše upotrebljava za izravno štavljenje, te je kao prah za ove svrhe najprikladnije. Da bi se popravio kvaliitet rujevog lišća, izrađena su posebna rešetka u kojima se lišće poslije sušenja rešeta na terenu i tako odijele sve bezvrijedne primjese. Ukoliko se ovo ne izvrši na terenu, lišće treba u tvornici prorešetati na mehaničkim rešetima, koja izlučuju sve nepoželjne primjese. Prigodom prerade čitavog lista (folia) drveni dijelovi se ne odijeljuju, jer odrvenjele grančice utječu da se mokro lišće u difuzerima ne sablje i ugruda. Kao što je već ranije rečeno lišće koje sadrži odrvenjele grančice manje je vrijedno. Prilikom procjene kvalitete lišća veoma važno je ustanoviti da li je lišće pljesnivo, odnosno da li je proces fermentacije oštetio list. Ovo je naročito važno kod dobave lišća u obliku folia. Takovo lišće pozna se po mirisu, a i boja se mijenja odnosno postaje crno-zelena. Ukoliko je proces fermentacije u toku, lišće je vlažno i upaljeno, odnosno ukoliko je proces prošao ili je zaustavljen takovo lišće kod manipuliranja ispušta sitnu tamnu prašinu koja ima specifičan miris plijesni. Sadržaj vlage u suhom lišću domaćeg ruja treba da se kreće od 8—15% (svježi list sadrži oko 65%). Sadržaj tanina ovisan je o vremenu branja i porijeklu a u prosjeku je 18—22°/o (računano samo na čisto lišće). Sve je ovo ovisno o vrsti tla, dobi branja, klimi, načinu sušenja, starosti biljke i sličnim faktorima. Sa praktičnog gledišta, t. j , ako se rujev list promatra kao trgovačka roba, najveći sadržaj tanina ima istarski domaći ruj, te odgovara najbolje za industrijsku preradu. Analiza navedenih triju vrsta rujevog lišća raznog porijekla dala je u prosjeku slijedeće rezultate (podaci se odnose na lišće u dostavljenom sta nju, sa 15% vlage): Rhus cotinus Rhus typhina Rhus coriaria Istra´ Makedonija Belišće Voćin Sicilija tanin % 18—22 16—20 18—28 20—30 221-26 netanin "k 12—15 14—16 15—18 12—14 crvena boja 0,5— 1 0— 0,5 3— 6 2— 5 0 0,5 Sadržaj tanina u našem rujevom lišću ne zaostaje za inostranim, ako bi se ocjena vrijednosti vršila samo na temelju kemijske analize. Ima pre 306 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 33 <-- 33 --> PDF |
djela kod nas, gdje je sadržaj tanina u rujevom listu mnogo veći negoli je prosjek sadržaja tanina za sicilijanski ruj. Na primjer: kiseli ruj iz okolice Voćina često sadrži do 40% tanina, a što je osobito važno sadržaj netanina nije bio veći od 15—16%. No sa tehnološkog gledišta i kvalitete ekstrakta sicilijanski ruj je daleko bolji, a po sredini između njh je domaći ruj. Stoga bi trebalo pokušati prenositi ove vrste ruja u naše južne krajeve. Osim toga u ove radove treba unijeti više planskog rada Ite analitički i tehnološki pratiti razvoj pojedine kulture rujevog lišća iz raznih klimatskih područja. Prema istraživanjima Belavskog i Slane u Čehoslovačkoj na plantažama rujevog lišća u Mladkovima sadržaj tanina vrste Rhus coünus od lipnja do studenog bio je, kako je izneseno u pril, tabeli. Mjesec lipanj srpanj kolovoz listopad studeni svježe zelen u opis lista crvenkast crven žut u opadanju zelen cvatu tanin % 17,5 21,6 26,2 31,4 25,4 21,0 netanin % 14,9 13,6 .>4 12,2 14,0 10,4 Rezultati pokazuju da je najveći .sadržaj tanina u listopadu, ali tada je list potpuno crven i kvalitet ne odgovara dobrom lišću. Podaci ove tabele ne će odgovarati za staništa domaćeg ruja u južnim krajevima naše države, gdje se lišće duže održava u zelenilu, a osim toga postoji prelazna žuto zelena boja lista koja u tabeli nije naznačena. Kod nas u to vrijeme domaći ruj sadrži 20—25% tanina a kvalitet mu radi crvenila lista nije umanjen. Zbog specifičnih uvjeta za ovaj način ispitivanja sadržaja tanina nemamo pouzdane rezultate te se ovo nalazi u stanju daljnjeg ispitivanja. Prema istim češkim autorima provedena je i usporedba sadržaja tanina u lišću jednogodišnjeg i trogodišnjeg lista vrste cotinus, pa su dobiveni ovi rezultati: jednogodišnje sadnice 1.1,9% tanina i 17,6% netanina trogodišnja biljka 21,7% tanina i 14,8% metanima Sto je biljka starija povećava se sadržaj tanina a sadržaj netanina se smanjuje. Optimum je kod starosti 10—15 godina, kada se biljka počima degenerirati te se sadržaj netanina povećavaju a sadržaj tanina smanjuje. Ekstrakcija lišća domaćeg ruja vrši se bez poteškoća. To se izvodi u otvorenim bakrenim ili drvenim difuzerima sa dovodom vode sa donje strane. Tako se ekstrakcija vrši´mirnije, bez prskanja ekstrakcionog soka; svrha je tome postupku, da se tanin što manje izloži mogućnosti djelovanja kisika iz zraka koji utječe razorno na taninsku molekulu. Ovaj postupak 307 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 34 <-- 34 --> PDF |
proveden je tokom čitave prerade rujevog lišća na taninski ekstrakt. Da ne bi došlo do izdizanja lišća izvan difuzera, stavljena je odozgo perfori.... drvena ploča koja zadržava lišće te tako omogućuje prolaz vode kroz difuzer odnosno kroz lišće; Pogrešni su bili pokušaji ekstrakcije lišća u rotacionoj kaci, jer je ovim načinom rada nastao veliki gubitak na taninu zbog okludiranja zraka u ekstrakcione sokove. Temperatura vode pri ulazu u difuzer mora biti 60°C te se prolazeći kroz lišće ohlađuje i konačno izlužuje pri temperaturi od 35—40°C, što je ovisno o izolaciji. Ovo je najvažnije kod čitavog izluživanja, te je u tome i bitna razlika od ekstrakcije hrastovog i kestenovog drveta, kod koje se temperatura drži po mogućnosti na 95—100°C, Kad je prvi difuzer napunjen lišćem i vodom, puni se lišćem drugi i iz prvog difuzera ulijeva se voda (koja je djelomično ekstrahirala tanin) u drugi difuzer a prvi dobiva svježu vodu, i tako redom dok se ne napuni čitava baterija koja se sastoji od 8—10 difuzera. Konačno iz zadnjeg difuzera izlazi sok jačine 5—6° Be, koji ima do 6% tanina i do 2% šećernih tvari koje lako provriju. Da se spriječi vrijenje, stavlja se u difuzere 5% otopina natrijevog bisulfita, koji ujedno i pogoduje boljem izluživanju lišća. Rijetki sok isparava se .u .vakuumu u gusti tekući ekstrakt sa sadržajem tanina do 25% ili se prerađuje na prah sa sadržajem tanina do 56%. Na ovaj način lagano i dobro se izluži domaći ruj i sicilijanski ruj. Kiseli ruj na ovaj način ne može se izlužiti, te je za to potrebna viša temperatura i duže vrijeme ekstrakcije, što vrlo mnogo kvari kvalitet proizvedenog ekstrakta. Karakteristično je za rujevo štavilo u obliku lista i ekstrakta da sadrže do 3°/o šećernih tvari, koje mogu lagano provrijeti, sito na štavljenje koža povoljno utječe. Prerada lišća domaćeg ruja je jednostavna i moguće ga je izlužiti 92—93% od količine sadržanog tanina u listu. Dobiveni ekstrakt ima vrlo dobra svojstva, nema taloga i daje koži svijetlu postojanu boju. Kiseli ruj Kiseli ruj doprema se u tvornice tanina najčešće kao čitav list, neujednačene boje i Ito zeleno-crvene, žuto-crvene ili sasvim crvene boje. Radi toga i ekstrakti iz ovakovog lišća nemaju svijetlu boju, pa im je i upotreba u kozarstvu ograničena, jer crvena boja u učinjenoj koži nije poželjna, osobito za one svrhe gdje se upotrebljava koža učinjena sa rujevim ekstraktom. Obzirom na ovo mogućnost upotrebe kiselog ruja zaostaje za ekstraktom dobivenim iz zeleno-žutog lišća domaćeg ruja. Dok se berba domaćeg ruja obavlja u srpnju i kolovozu (t. j. kada je u listu najviše tanina, a list nije još pocrvenio -odnosno kada je kvalitet najbolji), berba kiselog ruja počinje u rujnu i listopadu, u vrijeme kad počima list rujiti a lišće dobiva prelaznu boju zelenu-žutu-crvenu u svima nijansama. Kao što je već spomenuto, prosječni sadržaj tanina u kiselom ruju je visok. U jednogodišnjim biljkama sadržaj tanina je nizak, netanina visok, 3Q8 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 35 <-- 35 --> PDF |
tako da je omjerni broj veoma nizak, te lišće ne odgovara za industrijsku preradu, Ovakav odnos je u lišću vrbe, hrasta, kestena, graba, kupine i drugih vrsta i kod starijih biljaka, te je jedan od razloga neiskorištavanju ovih sirovina za industriju tanina. U starijim biljkama kiselog ruja sadržaj tanina je viši, a sadržaj netanina razmjerno opada, tako´da je omjernj broj povoljan. (Omjerni broj pokazuje procentualni sadržaj u topivom dijelu ekstrakta. Netanini sadrže uglavnom sve ono što je topivo u vodi a nema svojsltva štavljenja; to su organske kiseline, anorganske soli, boje, škrobne tvari i dr., koje imaju određenu vrijednost prilikom štavljenja koža; najvrijednija osobina je mogućnost šećera da provrije do octeno kiselog vrijenja te na taj način djelovanjem stvorene kiseline koža nabubri i tako je omogućeno prodiranje taninskih čestica u kožu). Sadržaj tanina u kiselom raju raste od rujna prema listopadu, te u studenom, neposredno pred opadanje, ima maksimum; u istom omjeru povoljno raste i omjerni broj, ali crvena boja postaje sve izrazitija, odnosno kvalitet opada. rujan listopad studeni Boja lista tamno zelen žuto-zelen djelomično crven crven list sa stabla sa tanjih grana T% NT»/* 24,1 18,1 24,8 17,5 26,2 16,3 crvena boja 0,5 1,3 2,8 List sa stabla sa debljih grana T% NT»/«´ crvena boja 23,1 18,1 0,4 24,9 18,0 1,2 26,1 15,4 2,7 Sa starošću lista sadržaj netanina opada. Pod kraj mjeseca listopada boja lista naglo prelazi u crvenu, u nekim slučajevima dosegla je 4—5 jedinica po Lovibondu, što odgovara boji iz najgoreg hrastovog drveta. Pri, kraju vegetacije u rujevom lišću nastaje crvena boja zbog kemijske razgradnje molekule tanina, odnosno klorofila, U doba vegetacione periode lišće ima zelenu boju čemu je razlog klorofil, aktivni kemijski spoj, koji je katalizator za fotokemijsku sintezu jednostavnih anorganskih spojeva u visoko molekularne organske spojeve. U to vrijeme lišće prosječno sadrži; vlage oko 65 % šećera „ 3,7°/« PH „ 4,2»/o Kao prvi proizvod kondenzacije stvorenog formaldehida, prema Bayerovoj teoriji, nastane pored pentoza i heksoza i šesterovalentni hidroaromatski sekundarni alkohol inozit, koji ima istu molekularnu formulu kao i heksoze, pa je i slatkog okusa. Inozit je temeljna tvar iz koje su izgrađene molekule koje kondenzacijom sa heksozama daju 309 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 36 <-- 36 --> PDF |
štavna svojstva koži; nalaze se u bojama cvijeća i lišća, a spadaju u organske spojeve izvedene od benzolove jezgre. Pri kraju vegetacije klorofil prestaje da vrši ulogu katalizatora, njegova molekula počima da se cijepa, lišće počima žutiti — stvaraju se biljne boje, najprije dolazi do izražaja klorofil ß, a zatim karotin i boje na bazi flavanola. U isto vrijeme nastaje i hidroliza taninske molekule. Prema istraživan jimu E. Fischera i Freudenberga tanin iz rujevog lišća po kemijskom sastavu je penta digaloil glukoza te je i sintetski uspjelo da ga se izgradi. Formula je CH.OR OH HC. OR -CO < > OHOH gain a kiselina RO. CH HC . OR ROH C-<—>O H OH HC. O 0— p~ < > 0 H kiselina I O O H .. . OR U Kod razgradnje molekule odvaja se posebno šećer, a posebno derivati benzolove jezgre, te čitava razorena molekula prelazi u netanine. Kod ove razgradnje često, naročito kod ekstrakta iz drveta, a osobito kod tanina iz grupe kondenzirajućih molekula, aromatski ostatak daje netopive tvari u obliku Hobafena, elago kiseline ili kojeg drugog kondenziranog spoja. Razgradnjom oslobođena galna i digalna kiselina mogu daljnjom kondenzacijom i oksidacijom stvoriti obojene spojeve, koji se kod rujevog lišća pojavljuju u crvenoj boji ,kod ekstrakta u smeđoj boji, kod raznih vrsta drveća dok je još tanin u stanicama u žutoj boji itd. Ista pojava događa se, ako se jabuka prereze i ostavi neko vrijeme na zraku, tada na površini iz istih razloga pojavi se smeđa boja koja s vremenom postaje sve tamnija. Nakon što je lišće pocrvenilo prosječni sadržaj je; vlage oko 60 °/o šećeru 3,0«/o PH ., 3,4»/o Značajno je, da PH postaje sve niži, a čemu je razlog s jedne strane octeno kiselo vrijenje slobodnog šećera (heksoze), a s druge strane stvorene organske kiseline galna i digalna. Hidroliza taninske molekule pospješena je djelovanjem fermenta ta-* naze, koji iskorištava dušik iz klorofila, te vrši razgradnju galoil-glukoze. Stvorena galna kiselina povećava aciditet pospješujući daljnju reakciju razgradnje molekule. Nemec je ustanovio da je lišće kiselog ruja, koje je u jesen otpalo sa grana i odležalo nekoliko dana na zemlji u vlagi, kod nižih temperatura zraka smanjilo sadržaj netanina i to za tri puta, tako da je u takovom listu koje je imalo crveno-smedu boju i miris po alkoholnom vrijenju ustanovljeno da sadrži: tanina 25,4°/q netanina 4,2% 310 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Istraživanja, izvedena da ovo ustanovimo, dala su rezultate, iznesene u pril. tabeli. °/oT »/(/NT Crvena boja %>´ Vlage u listu lišće otkinuto sa stabla .... . 27,3 16,1 2,6 61 drmanjem stabla lišće otpalo sa stabla isti dan branja kao gore ... . 27,1 16,3 2,6 60 lišće odležalo osam dana na kiši i suncu , , 25,2 13,3 ´2,9 54 Ušće odležalo dvadeset dana na zemlji, kiši i suncu 24,2 10,1 3,6 30 Rezultati ovih istraživanja razlikuju se od rezultata koje je dobio Nemec u Cehoslovačkoj, s razloga što su izvođeni pod drugim vremenskim prilikama. Što je jesen toplija, to će i sadržaj netankia biti niži, jer će proces alkoholnog vrijenja šećera biti veći. Ovi pokusi važni su sa praktičnog gledišta utoliko što dozvoljavaju sabiranje lista i sa zemlje, jer za vrijeme berbe mnogo lišća kiselog ruja otpane, a moguće je da se i ovo lišće sabere. Osim toga mnogo lišća ne može se odmah sabrati, jer u jesen česte kiše ometaju branje, a mrazevi prekinu vegetaciju i list počima naglo crveniti i sam opadati sa stabla. Prema tome moglo bi se sabirati posebno žutozeleno a posebno crveno-smeđe lišće, koje pretstavlja svakako lošiju sirovinu. Drvni dijelovi i kora kiselog ruja, kao´i kod domaćeg ruja, sadrže malo tanina (svega 3—4°/») a njihova prisutnost umanjuje vrijednost lišća za industrijsku preradu. Dok je sa glelišta sabiranja i načina sušenja riješeno pitanje iskorišćavanja kiselog ruja, dotle je slabije ispitano sa tehnološke strane. Razlog ovome leži u dosada malo sabranim količinama lišća; one nisu bile dovoljne da se tehnološki proces prerade izvodi duže vremena, da se mogu mijenjati uvjeti rada, da se rujevina može dobro izlužiti, da se pronađu najbolje temperature i ostali važni faktori ekstrakcije. Kod izlučivanja kiselog ruja pokazalo se, da je postotak izluženja veoma nizak kod nižih temperatura izluživanja, koje se upotrebljavaju kod domaćeg ruja, i zato je potrebno raditi sa temperaturom izluživanja 90—95°.. Iako se radi sa ovako visokom temperaturom, ne nastupa razgradnja taninske molekule, što je sa tehnološke strane povoljno te se po ovome bitno razlikuje od domaćeg ruja. No ovakovim načinom izluživanja dobiju se vrlo tamni ekstrakti, koji se dadu dekolorirati sa olovnim solima ali pri tome nastanu gubici na taninu oko 35—40°/e od ukupnog izluženog tanina. Da bi se popravio klaviitet ekstrakta, a lišće dobro izlužilo, izvršeni su pokusi frakcionirane ekstrakcije prema principu rada po Jakimoffu, a koji se primjenjuje kod sirovina koje imadu odnos tanina prema netaninu 1 : 2 to jest koje imadu mali omjerni broj kao na primjer kod prerade badana. 311 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Ovim načinom rada najprije se izvrši ekstrakcija kod nižih temperatura (5—20°C), pri tome se izluži najviše netanina i što je niža temperatura izluživanja više se izluži netanina. Nakon toga izlužuje se sa toplom vodom, te je sadržaj tanina daleko veći, a netanini su niski jer su se u prvoj frak ciji izlužili. Ovakav način rada nailazi u pogonu na poteškoće, s jedne strane što hladno izluženi sokovi sadrže visoki procenat šećernih tvari koje lagano mogu provrijeti, a s druge strane z;gušćivanje ovih sokova zadaje poteškoće, jer ekstrakt koji je iz njih dobiven ima malo tanina { pretstavlja malo vri jednu robu. Jakimoff je predložio, da se prva frakcija hladnog izluživanja ne upotrebi za taninske ekstrakte, već da se pusti alkoholnom vrijenju preradi na alkohol. Pokusi frakcionirane ekstrakcije kiselog ruja dali su rezultate, izne sene u pril. tabeli. , List izlužen frakcionirano List List kod izlužen izlužen kod 50°C kod 95°C 20°C 50C° 95°C Be 3,5 4,8 1,5 3,2 1,2 20,4 29,2 4,6 18,2 5,1 NT% 14,6 15,8 12,2 4,3 3,2 crvena boja 2,8 3,4 2,2 1,1 2,5 ´/ U ovim pokusima način Jakimoff a izmijenjen je utoliko što je frakcioniranje izvršeno u tri stepena radi što boljeg iskorištenja. Vrijeme izluživanja bilo je kao što odgovara vremenu tokom tehnološkog procesa, t. j . za prvu i drugu kolonu po 24 sata a ostale po osam sati. Iz rezultata toga pokusa vidi se, da je izluženje postignuto sa 92%> kod jednostepenog izluženja, a 96% kod frakcioniranog rada. Ovi rezultati bili bi svakako niži kod kontinuiranog rada na bateriji difuzera, jer tehnički nije moguće postići uvjete rada kao kod navedenih pokusa, Rezultati bi bili za oko 10°/o niži, što još uvijek pretstavlja dobro izluženje. Svakako je važno da se na ovaj način uspjelo održati nisku crvenu boju ekstrakta. Sadržaj netanina je smanjen i uglavnom izluženi su prigodom hladnog izluživanja. Djelovanjem topline došlo je do djelomične hidrolize taninske molekule, na račun čega se povećao ukupni Sadržaj netanina, postotak tanina se smanjio, a crvena boja se povećala. Potrebno je da se daljnjim pokusima ustanovi najbolji način izluživanja kiselog ruja, budući da je ova vrsta ruja sa uzgojne strane dobro uspjela u našim krajevima. LITERATURA: Gordon Parker und Giman: Der Einfluss der Temperatur auf den Gerbstoffgehalt von Pyrogallolgerbstoffen, »Collegium«, Darmstadt 1928. — Münz: Über 312 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 39 <-- 39 --> PDF |
den. Gerbstoff der Edel-Kastanie und Sumachs, »Collegium«, Darmstadt 1929. — Pont e und Ca val 1 one: Der Säuregehalt phlanzlicher Gerbbrühen »Collegium«, Darmstadt 1337 — S m e t k i n-J akimoff : Fabriksversuche zur Herstellung von veredeltem Gerbextrakt aus Badan nach der Methode von Smetkin-Jakimoff, »Collegium«, Darmstadt 1937. — Ugrenović : Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Zagreb 1949. — Nemec : Versuche mit einigen einheimischen (Tschechoslowakischen) Gerbmaterialien, »Collegium«, Darmstadt 1937, — Po l lak: Beiträge zur Gerbstoffversorgung, Wien 1929. — Polanski : Pestoväni rostlin trislovinnych, Teh. hl. kož., Brno 1937. — Belavsk i und Slana : Sumach und seine Züchtung für Gerbereizwecke, »Collegium«, Darmstadt 1939. — Freudenberg : Tannin-Cellulose-Lignin, Berlin 1933. »Collegium« = Zeitschrift des internationalen Vereins der Lederindustriechemiker Darmstadt, lng. Ivan Soljanik (Beograd): O SAKUPLJANJU I JESENJOJ SETVI ŠUMSKOG SEMENA I NJEGOVOJ PRIPREMI ZA PROLETNJU SETVU Priblem proizvodnje šumskih sadnica kao i problem veštačkog pošumljavanja nije kod nas ni iz daleka rešen na zadovoljavajući način. Njegovom rešavanju mora se posvetiti velika pažnja i naročita briga, imajući pri tome stalno u vidu, da u svim krajevima naše zemlje ima prostranih površina neobraslih šumskih zemljišta. Veštačko pošumljavanije neobraslih apsolutno-šumskih zemljišta kao i podizanje poljozaštitnih i zaštitnih šumskih pojaseva, na relativnom, pa čak i na ziratnom zemljištu, možemo izvesti na nekoliko načina. Možemo veštačku šumu podizati putem sađenja sadnica proizvedenih u šumskim rasadnicima, zatim i direktnom setvom semena i najzad kombinovano t. j . i sadnjom sadnica i setvom šumskog isemena u isto vreme i na istom objektu. Kod svih ovih načina veštačkog pošumljavnja šumsko seme je osnovna biološka baza za stvaranje budućih šuma, pa prema tome, pitanju semenarske službe t. j. pitanju sakupljanja, pripreme za setvu i samoj setvi semena, treba posvetiti mnogo truda i znanja jer je semenka u svojoj suštini već mala biljčica, koja ima sva tri glavna organa: koren, stabaoce i klicine listiće. Sem toga semenka je nosilac roditeljskih osobina — nasleda, pa prema tome i pitanju odabiranja stabala-semenjaka, sa kojih će se izvršiti sakupljanje semena, moramo posvetiti posebnu pažnju. Treba naglasiti da je ovom važnom pitanju selekcije i odabiranju semenjaka u poljoprivredi posvećeno mnogo truda. Na tom polju poljoprivreda već ima mnogo dobrih rezultata, dok šumarstvo pred sobom u toj oblasti ima još ogroman rad. U želi da stečena iskustva u stranim zemljama sa naprednim šumarstvom, a delimično i kod nas, prenesemo u našu praksu, cilj je ovog članka da ukratko prikaže sve glavne faze manipulacija sa šumskim semenom, počev od njegovog sakupljanja «pa do setve kako je to u naslovu članka i istaknuto. 313 |