DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1950 str. 17 <-- 17 --> PDF |
slično. S druge strane briketi za izvjesne kemijske svrhe nesmiju sadržavati onakovo vezno sredstvo, koje bi stavljalo smetnje daljnjoj kemijskoj preradi i razgradnji briketa na pr. za celulozu, za drvni šećer, za drvno brašno. Od briketa traži se: 1. čvrsta povezanost; 2. da veličina i gustoća odgovara cilju upotrebe; 3, da su oblici za ručnu manipulaciju čvrsti sa bridovima, koji se ne krše. Polazeći od sirovine t. j . piljevine opaža se veća sposobnost vezanja kod četinjača nego u listača. Uzrok tome je sadržaj smole u četmjaša. Nadalje sposobnost boljeg vezanja ovisi i o veličini zrnaca i sastavu piljevine. Piljevina jednoličnih zrnaca, naročito drvno brašno, teže se veže, dok naprotiv piljevina sa zrncima razne veličine do 5 mm bolje i homogenije se veže. To zato, što kod jednoličnih zrnaca ostaje razmjerno više šupljina, a dodirna površina među česticama je manja. Kod mješovitih zrnaca upadaju manja zrnca u međuprostore većih i tako smanjuju šupljine, a povećavaju dodirnu površinu, te se tako bolje zgušćuju i vežu u briket. Sto se tlaka tiče proizlazi, da se višim tlakom povisuje i gustoća i trajnost briketa. Toplina do 105°C ´ne minjenja bitno konzistenciju čestica piljevine, ali povisujući dalje temperaturu dolazi do termičke razgradnje čestica, što kod dovoljno visoke temperature svršava sa pouglavanjem. Kod temperature od 40—60°C u četinjača umekšava se smola i pospješava vezanje čestica. Vezna sredstva uslovljena su i ciljem upotrebe briketa, pa na pr. u svrhe gorenja negativno djeluju vodeno staklo i vapno. Osim toga vezna sredstva moraju biti jeftina, jer inače ne dolaze u obzir kod briketiranja. Kako se dakle iz izloženoga razabire, briketiranje piljevine ima u svakom slučaju više problema, koje treba pravilno riješiti i to: 1. visinu pritiska, 2. povoljni stepen temperature, 3. vezno sredstvo. Tražeći rješenje za naše prilike, vršeni su pokusi u g. 1949. u Sumskoindustrijskom poduzeću Belišće. Rezultati pokusnog briketiranja u Belišću Sirovina uzeta je iz pogona i to piljevina od parene bukovine, smrekovine, borovine i čamovine (jelovina i smrekovina). Vlaga je znosila 10%. Kao vezno sredstvo upotrebljena je drvna smola, otpadni produkt suhe destilacije drveta. Ova kod obične temperature kruta smola, koja zaostaje kao talog kod destilacije drvnog katrana, umekšava se zagrijavanjem tako, da je već kod 40°C sposobna za vezanje, a kod još jačeg zagrijavanja postaje tekuća. Pokusi su izvršeni tlačenjem na hidrauličnoj preši sa raznim pritiscima (60—100 a trn), sa ili bez dodatka veznog sredstva, uz temperature 25—50°C. 29/ |