DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 56 <-- 56 --> PDF |
vršenog djelovanjem abrazionog stroja. — Rasprava je zapravo analiza površinskog habanja i trošenje čamovih podova, koji su izvrgnuti srednje teškom pješačkom prometu. Važan faktor, koji utiče na v´ađanje čamovine pod abrazivnim djelovanjem trans porta i umjetnog habanja, je gustoća anato.ms.kih elemenata drveta. Habanje čamovog drveta iz sjevernog umjerenog pojasa stoji u relaciji sa učešćem kasnog drveta u godu t. j . sa gustoćom drveta. Iza prvotne kompresije traheida ranog drveta nastupaju njihovo razaranje i lomovi. To dovodi do karakterističnog braždenja odnosno nazubljenog izgleda radijalno piljenog materijala (blistače), te do odlupljivanja drvnih elemenata bočnica. Postotak kasnog drveta ima veće značenje za habanje nego što to -ima širina goda. Ako je on malen ili ako praktički iščezava, kao što je to slučaj kod četinjača južnog umjerenog pojasa, kompresija traheida je jednoličnija i cijelo habanje se vrši jednoličnije. Uspjele mikrofotografije sa desetorostrukim uvećanjem prikazuju djelovanje ha banja na drvo vrsta: Pseudotsuga taxifolia, Pinus silvestris, Pinus palustris, Taxus baceata i Podocarpus spicata. Podovi iz čamovine odgovaraju laganom ili srednje teškom transportu. Radijalne paljenice općenito su ´bolje nego bocnicq. Rasprava ima ova poglavlja: Sadržaj, Uvod, Eksperimentalni materijal, Analiza habanja, Općeniti izvodi, R, Benić Reece P, P.: An introduction to the design of timber structures (Uvod u drvene konstrukcije), London 1949; sadrži 235 str. teksta sa 36 tabela i 75 slike. Ova knjiga je izašla kao 10 knjiga biblioteke Architectural and building series koju izdaje Anthony M. Chitty. Ima za cilj da u kratko prikaže svojstva drveta kao građevnog materijala. Knjiga je izašla uz puno korištenje radova Forest Products Reserch Laboratory — Princes Rishborough — (G. B.) i Forest Products and the Douglas Fir Plywood Association (USA). Knjiga obuhvaća 12 poglavlja, a iza svakog poglavlja navodi se vrlo brojna upo trebljena literatura. Pogljavlja jesu: /1. Građ a drveta . — U kratkim crtama obrađena je anatomija i rast drveta, klasifikacija i nomeklatura, drvna tkiva, građa stanice i .kemijski sastav drveta. 2. Karakteristike drveta i neka njegova svojstva — obrađuje : godove, bijel i srž, preradu drveta, vlagu, volumnu težiriu, crljen drvo, sušce, finoću, teksturu, kvrge, modrenje, okružljivost, raspukline, lisičavost, identifikaciju. 3. E 1 a s t i č n a tijela i vanjske sile. Budući, da drvo spada među elastična tijela, u ovom su poglavlju obrađeni teoretski osnovi elasticiteta i ponašanja elastičnih tijela pod djelovanjem vanjskih sila. 4. Odnos drveta prema teoriji elasticiteta. — Teorija elasticiteta pretpostavlja kod izvođenja zaključaka: a) da je materijal homogen, b) da materijal slijedi Hook-ov zakon, c) da je materijal savršeno elastičan, d) da je modul elasticiteta isti kod vlaka i tlačenja, e) da ravni presjek položen kroz materija1 koji se savija ostaje ravan i za vrijeme deflekcije i f) da je materijal izotropičan t. j . da su mu elastična svojstva jednaka u svim pravcima. Drvo kao građevni materijal ne zadovoljava sve ove pretpostavke. Drvo nije homogene građe. Granica proporcionalnosti Hookova zakona kod tlačenja je oko 75% čvrstoće loma. Tu drvo odgovara čeliku srednje kakvoće. Kod vlaka može se reći da je drvo 100% slijedi Hookov zakon. Kod tlačenja drvo je općenito elastično do granice proporcionalnosti. Vrijednost modula elastičnosti drveta kod naprezanja na vlak slabo je istražena i podaci su često u kontradikciji. Dietz (Stress-Strain Relations in Timber Beams, A. S. T. M. Bulletin-October H94I2) je kod istraživanja duglazije našao da je ova vrijednost za 4 do 5% veća nego kod direktnog tlačenja paralelnog prema protezanju vlakanaca, dok je Robertson (Report on the Materials of Construction used in Aircreft Engines — Timber — London 1920) eksperimentišuoi sa Pice a s i t k a- e n s i s našao da je ova vrijednost za 10% niža nego kod tlačenja. Ravnina poprečnog presjeka diweta kod savijanja ne ostaje ravna nego prima oblik krivulje. Drvo je anizotropičan materijal radi svoje građe. Prema tome se vidi da drvo odstupa od teoretskih pretpostavaka, koje se postavljaju na idealno elastičan materijal. 274 |