DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Pavić); Obračun radničke zarade u fazi seče i izrade drvcta (Ing. B. Janković); Držač
dleta (Ing. V. Pošić i ing. Ž. Ristić); Lančani metod izrade drvcta u Timirjazevskom
oglednom šumsko-industrijskom gazdinstvu (sa ruskog).


9. Neke mogućnosti racionalizacije radova u šumskoj proizvodnji (Ing. Ü.
Oreščanin); Kontrola šumskog semcna (Ing. M. Krstić); Obračun radničke zarade u
fazi seče i izrade drveta (Ing. B. Janković); O platnom fondu (A. Pajić); Stolica za
oštrenje testera (Ing. L. Vujičić).
Kao što se vidi «Bilten« je bogat raznovrsnom sadrzinom. Ali, kao što je slučaj
kod drugih šumarskih listova, i u »Biltenu« je sarađnja sa terena bila neznatna, pa
time i slaba međusobna izmena iskustava između gazdinstava odnosno preduzeća. Na
ovo se uredništvo kritički osrvnulo u člnaku: »Za življe dopisništvo sa terena« (broj
3/49). Ova izmena iskustava sa terena đelimično je nadoknađena kritičkim osvrtima
inspekcionih i drugih organa Ministarstva šumarstva na rad pojedinih preduzeća i
gazdinstva.


Od li januara o. g. »Bilten« izlazi kao zajednički organ Ministarstva šumarstva i
Ministarstva drvne industrije u nešto izmenjenom obliku i obimu. Pre svega list se
štampa u većem tiražu i pretplata je otvorena. Pretplata iznosi za godinu 200 Din a za
pola godine 120 Din. Uredništvo i redakciju »Biltena« vodi Biro za štampu i propagandu
Ministarstva šumarstva Beograd, Trg Republike 5/IIL U ovoj godini izašla su
dosada dva dvobroja.


U broju 1—2 »Bilten« između ostalog donosi: Analiza izvršenja plana rada u
šumarstvu li949 (Ing. R. Đekić); Osvrt na izvršenje plana rada u drvnoj industriji
1949 god. (Ing. .1. Trajković); Korišćenje motornih testera u fazi seče i izrade drveta
(Ing. B. Janković); O sastavu šumskih kultura (Ing. R. Ivkov); Prenosne riže sa privlačenje
drveta (Ing. L. Vujičić); Melioracije šuma (Ing. B. Marié); Gnezdovna metoda
— nov način pošumljavanja (Ing. I. Soljanik); Ubrzanje punjenja i pražnjenja
parionica (Ing. C. Duričić).


U broju 3—4: Povodom dana šume (Mehmed Hodža ministar šumarstva); O prolećnim
merama za poboljšanje kvaliteta šumskih kultura (Ing. I. Soljanik); Za pravilnu
upotrebu traktora guseničara u šumskoj proizvodnji (Ing. ,D. Oreščanin); Balvanište
na strugari (Ing. L. Vujičić); Kvailitetvkamionskih šumskih puteva (Ing. Ž. Vančctović);
Šumska naselja (Ing. M. Manić); Grdelička klisura kao prioritetno područje (Ing,. B.
Mamontov); Narodni šumski rasadnici (Ing. Sv. Radulović); Podižimo spomen-šume;
Zakon o šumama NR Srbije (Ing. M. Ljujić); Pedeset godina od osnivanja okružnih
šumskih uprava (Ing. M. Ljujić); Kratak osvrt na prioritetna područja za obnovu šuma
(Ing. B. Marié). M. Lj.


Zaštita prirode. Beograd ´J/950. Ova edicija Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje
prirodnih retkosti NR Srbije pokrenuta je u svrhu obavještavanja o zaštiti i poj
trebi zaštite prirodnih znamenitosti botaničkog, zoološkog, geološko-paleontološkog, mineraloško-
petrografskog i geografskog značaja, pa prema tome i u svrhu zaštite pojedinih
šuma. Stoga je ta edicija interesantna i za šumarske stručnjake. — Br. 1 sadrži
ove radove: dr. S. Grozdanić: Zaštita prirode, dr, P. Stevanović: Zaštita
geoJoško-ipaleontoloških i mineraloških objekata, dr. M. Radovanović : Životni
uslovi i životinjski svet u pećinama, dr. P. Černjavski : Zaštita biljaka, B. Petrov:
O zaštiti sisavaca, S. M a t v e j e v: Zaštita ptica, dr. S. Grozdanić:
Obedska bara i potreba njene zaštite, j . Pašić : Naši rezervati: Zaštita prirode u
SSSR. Š-r


^Pt&g,LtcL itmtte. Ltzu.ent ......


Armstrong F. H.: Flooring softwoods — their wear and anatomical structure (Čamov.
ina za gradnju podova, njezino habanje i anatomska građa). — London — 1949.
Sadrži 4 stranice teksta te 7 tabela slika u prilogu.


Ova rasprava je 23 svezak Forest products research bulletin-a što ga izdaje Odjel
za znanstvena i industrijska istraživanja (Department of scientific! and industrial research),
koji prikazuje radove Zavoda za istraživanja šumskih produkata (Forest products
research laboratory) u Princes Risborough, Aylesibursy, ´Bucks.


Čamovi podovi se vrlo mnogo upotrebljavaju. Rasprava se osniva na mikrofotografskom
ispitivanju čamovih podova, a za komparaciju su uzeta i ispitivanja habanja


273




ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 56     <-- 56 -->        PDF

vršenog djelovanjem abrazionog stroja. — Rasprava je zapravo analiza površinskog


habanja i trošenje čamovih podova, koji su izvrgnuti srednje teškom pješačkom


prometu.


Važan faktor, koji utiče na v´ađanje čamovine pod abrazivnim djelovanjem trans


porta i umjetnog habanja, je gustoća anato.ms.kih elemenata drveta. Habanje čamovog


drveta iz sjevernog umjerenog pojasa stoji u relaciji sa učešćem kasnog drveta u godu


t. j . sa gustoćom drveta. Iza prvotne kompresije traheida ranog drveta nastupaju njihovo
razaranje i lomovi. To dovodi do karakterističnog braždenja odnosno nazubljenog
izgleda radijalno piljenog materijala (blistače), te do odlupljivanja drvnih elemenata
bočnica.
Postotak kasnog drveta ima veće značenje za habanje nego što to -ima širina


goda. Ako je on malen ili ako praktički iščezava, kao što je to slučaj kod četinjača


južnog umjerenog pojasa, kompresija traheida je jednoličnija i cijelo habanje se vrši


jednoličnije.


Uspjele mikrofotografije sa desetorostrukim uvećanjem prikazuju djelovanje ha


banja na drvo vrsta: Pseudotsuga taxifolia, Pinus silvestris, Pinus palustris, Taxus


baceata i Podocarpus spicata.


Podovi iz čamovine odgovaraju laganom ili srednje teškom transportu. Radijalne
paljenice općenito su ´bolje nego bocnicq.
Rasprava ima ova poglavlja: Sadržaj, Uvod, Eksperimentalni materijal, Analiza
habanja, Općeniti izvodi, R, Benić


Reece P, P.: An introduction to the design of timber structures (Uvod u drvene


konstrukcije), London 1949; sadrži 235 str. teksta sa 36 tabela i 75 slike.


Ova knjiga je izašla kao 10 knjiga biblioteke Architectural and building series
koju izdaje Anthony M. Chitty. Ima za cilj da u kratko prikaže svojstva drveta kao
građevnog materijala. Knjiga je izašla uz puno korištenje radova Forest Products Reserch
Laboratory — Princes Rishborough — (G. B.) i Forest Products and the Douglas
Fir Plywood Association (USA).


Knjiga obuhvaća 12 poglavlja, a iza svakog poglavlja navodi se vrlo brojna upo


trebljena literatura.


Pogljavlja jesu:


/1. Građ a drveta . — U kratkim crtama obrađena je anatomija i rast drveta,


klasifikacija i nomeklatura, drvna tkiva, građa stanice i .kemijski sastav drveta.


2. Karakteristike drveta i neka njegova svojstva — obrađuje :
godove, bijel i srž, preradu drveta, vlagu, volumnu težiriu, crljen drvo, sušce, finoću,
teksturu, kvrge, modrenje, okružljivost, raspukline, lisičavost, identifikaciju.
3. E 1 a s t i č n a tijela i vanjske sile. Budući, da drvo spada među elastična
tijela, u ovom su poglavlju obrađeni teoretski osnovi elasticiteta i ponašanja
elastičnih tijela pod djelovanjem vanjskih sila.
4. Odnos drveta prema teoriji elasticiteta. — Teorija elasticiteta
pretpostavlja kod izvođenja zaključaka: a) da je materijal homogen, b) da materijal
slijedi Hook-ov zakon, c) da je materijal savršeno elastičan, d) da je modul elasticiteta
isti kod vlaka i tlačenja, e) da ravni presjek položen kroz materija1 koji se
savija ostaje ravan i za vrijeme deflekcije i f) da je materijal izotropičan t. j . da su
mu elastična svojstva jednaka u svim pravcima.
Drvo kao građevni materijal ne zadovoljava sve ove pretpostavke. Drvo nije
homogene građe. Granica proporcionalnosti Hookova zakona kod tlačenja je oko 75%
čvrstoće loma. Tu drvo odgovara čeliku srednje kakvoće. Kod vlaka može se reći da
je drvo 100% slijedi Hookov zakon. Kod tlačenja drvo je općenito elastično do granice
proporcionalnosti. Vrijednost modula elastičnosti drveta kod naprezanja na vlak
slabo je istražena i podaci su često u kontradikciji. Dietz (Stress-Strain Relations in
Timber Beams, A. S. T. M. Bulletin-October H94I2) je kod istraživanja duglazije našao
da je ova vrijednost za 4 do 5% veća nego kod direktnog tlačenja paralelnog prema
protezanju vlakanaca, dok je Robertson (Report on the Materials of Construction used
in Aircreft Engines — Timber — London 1920) eksperimentišuoi sa Pice a s i t k a-
e n s i s našao da je ova vrijednost za 10% niža nego kod tlačenja. Ravnina poprečnog
presjeka diweta kod savijanja ne ostaje ravna nego prima oblik krivulje. Drvo je anizotropičan
materijal radi svoje građe. Prema tome se vidi da drvo odstupa od teoretskih
pretpostavaka, koje se postavljaju na idealno elastičan materijal.


274