DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 53 <-- 53 --> PDF |
... $.#.... fcnLiéemmLti Biološko popravljanje plodnosti tla pri uzgajanju smrekovih šuma U uzgajanju naših šuma redovno se poklanja pažnja samo drveću, jer se u njegovu razvoju odrazuje uspjeh šumsko-uzgojnih radova i efekt šumskog gospodarenja. Prizemna flora često se ispušta iz vida, iako je ona većinom dobar indikator razvoja tla i utjecaja ostalih ekoloških okolnosti pa prema tome donekle i indikator biološkog razvitka sastojina. No pri određivanju uzgojnih zahvata najmanje se pazi na razvoj fizikalnih i bioloških svojstava tla, napose na životne uvjete malih životinjskih i sitnih biljnih organizama, o kojima mnogo ovisi razvoj šumskog tla. Važnost utjecaja faune i flore u pedogenetskim procesima opisivana je u udžbenicima i priručnicima pedologije, ishrane bilja i u šumarskoj literaturi. Na utjecaj kišnih glista u stvaranju prozrake u tlu upozorio je već odavno i poznati naučni radnik Darvin, a njegovi sljedbenici ustvrdili su, da pojedini životinjski organizmi znatno utječu na rastvaranje listinca i četinjaka te uopće na razvoj fizikalnih i kemijskih svojstva tla. Utjecaj faune u tlu naročito se odrazuje u monokulturama. U raspravi: Uloga faune u tlu u evoluciji smrekovih sastojina i u stvaranju stabimosti smrekovih kultura (Lesnoje hozjajstvo br. 12/11949) M. D. Sibirjakov a na osnovu svojih istraživanja i opažanja iznosi interesantne podatke o utjecaju faune na pedosferu i razvoj smrekovih sastojina. Budući da u nas ima umjetno osnovanih smrekovih sastojina, koje se zbog nedovoljnog uvažavanja prirodnih faktora proizvodnje biološki i ekonomski nepovoljno razvijaju, bit će od interesa da se ukratko iznesu izvodi iz navedene rasprave. Velik utjecaj na održavanje i razvoj sastojina ima mezofauna: krtice, mravi, kišne gliste (kojih naročito mnogo ima u šumama nšcara), ličinke i dr., koji poput orača prorahljuju i prozračuju šumsko tlo i pripremaju ga za sjetvu. Struktura i aeracija u tlu poboljšava se i pod utjecajem truljenja korijenja. Prigodom osnivanja smrekovih kultura treba uzgajati i lišćare (napose brezu, jasiku i johu), čije će trulo korijenje naročito omogućiti dobru prozraku, toplinu i vlagu u tlu, a usto će njihov listina c i grančice poboljšati hranljivi supstrat. Takvim postupkom stvaraju se povoljni uvjeti u tlu ne samo za obnovu smrekove sastojine nego i za njen daljnji razvoj. Na osnovu opažanja o povoljnom utjecaju lišćara na razvoj četinjara može se objasniti i prirodna izmjena vrsta smreke i lišćara; tlo pod gore navedenih lišćarima obiluje faunom i prorahljeno je korijenjem,, pa se u takvim okolnostima smreka lakše naseli. Hranljive tvari u tlu, fauna i korijenje biljaka u stanovitom su međusobnom odnosu, sačinjavaju harmoničan kompleks; takva postavka izilazi i iz osnova mičurinske agrobiologije, iz prirodnog jedinstva biljnih organizama i njihove sredine. Ako se taj kompleks poremeti, nastaje ugibanje smrekovih stabala i opadanje tekućeg prirasta. U svrhu osnivanja trajnih smrekovih kultura i sačuvanja smrekovog podrasta na osnovu iznesenog potrebno je izvršiti izvjesne šumsko-uzgojne postupke. Prije svega treba da je tlo pod zastorom krošanja i zastrto granama i grančicama napose lišćara; time se u zoni korijenja stvaraju dobre okolnosti za život mravi, kišnih glista, ličinaka i dr. Na sječinama ostavljati lišćare, koji će zaštitom faune u tlu omogućiti bolju obnovu smreke. Ne dopustiti uništavanje mravinjaka u šumi i pokraj šume te istrebljavanje životinjica, koje ruju u thi. Prije osnivanja smrekovih kultura treba osnivati pretkulture (od breze, jasike, johe i dr.) u svrhu aktiviziranja faune, a mogu se osnivati i smrekove kulture u ikojima će ´biti primješani Mšćari, no prvi način je bolji. Kako razabiremo iz prednjeg razlaganja, osnivanjem pretkult će se potpuna izmjena vrsta drveća. Takvim postupkom, t. j . usklađivanjem prirodnih i, gospodarskih faktora proizvodnje, postizava se određeni cilj gospodarenja: trajnije uzgajanje smrekovih sastojina na povoljnim joj staništima uz podržavanje dobrog kvaliteta tla i mikroklime. 271 |