DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 44 <-- 44 --> PDF |
s druge strane za vrijeme vegetacionog mirovanja iz kalusa bi potjerali novi izbojci, smatramo da bi takovo čišćenje trebalo obavljati samo kod jačih i bolje razvijenih strukova. Na dubljem i boljem tlu moći će se izvoditi čišćenje makijskih grmova, bez obzira na razvijenost samih strukova. Prigodom provađanja resurekcije pojedinih panjeva, trebat će paziti, da novi izbojci ne bi ostali dugo u zasjeni, odnosno da ih druge, neposječene vrste, ne bi »zagušile«. Sve ostale vrste ostaju netaknute, ukoliko ne bi smetale u razvoju izbojcima spomenutih dviju vrijednijih vrsta. Ove bi vrste tvorile podstojni dio sastojine u niskoj šumi sa pričuvcima. Dok izbojci ne uteku zubu stoke, a to je najmanje 5 godina, treba svu površinu održavati pod Strogom zabranom. Negdje ne će trebati ostavljati pričuvke česmine, jer će se čitava sastojina, možda, uzgajati kao prava (regularna) niska šuma, ili kao niska šuma guljača za dobivanje treslovina, ili kao kultura za koju drugu specijalnu svrhu (na pr. kalamljenje plutnjaka). Amelioracija šikara podtipa A, sastojala bi se iz same zabrane, uz eventualne mjere kao za podtip A« ukoliko u smjesi ima strukova česmina i planike. Amelioraciju podtipa .. trebalo bi provesti na isti način kao i kod podtipa A1( s tom razlikom, da se praznine u šikari popunjavaju sjetvom sjemena ili sadnjom biljaka. Smatramo, da bi u prvom redu trebalo saditi žir česmine, da bi se iz sjemena uzgojila visoka česminova šuma sa podstojnom makijom. U biljnosociološkom pogledu ovo bi bila progresivna sukesija t. j . stvaranje negdašnje prirodne zajednice. Međutim ne valja zaboraviti, da česmina traži nešto dublja i svježija tla i da joj s tog razloga južne ekspozicije i plitka staništa ne prijaju. Pored česmine došla bi u obzir sjetva ili sadnja alepskog i primorskog bora, pinjola, čempresa, a u višim predjelima, t. j. iznad 40O m nadmorske vsiine, i cr. bora. Kod unošenja* raznih vrsta borova u makiju treba imati pred očima, da su to većinom vrste koje traže vrlo mnogo svijetla, pa će trebati u prvoj mladosti vršiti jača čišćenja, a event, i prorede, da im se omogući dovoljan dolazak svijetla. Pored navedenih vrsta trebalo bi pokušati i sadnju raznih mediteranskih jela i cedara, specijalno Cedru« a´tlantica i C. libani, kao kserofilnijih vrsta. Provađanje pošumljavanje na Kršu sa većinom naprijed spomenutih vrsta predlaže J. Marčić25). Pored ovih vrsta, a radi podizanja vrijednosti makije, trebalo bi pokušati u ovu unositi i razne zimzelene i listopadne listače, premda razvoj u ovom smjeru ne bi vodio progresiji i stvaranju vegetacijskog klimaksa. Tako primjerice bilo bi dobro unositi crni jasen i medunac na pojedinim staništima nešto veće nadmorske visine i dubljim tlima. Isto tako trebalo bi forsirati vrste kao: soforu, košćelu i bijelu murvu na staništima, koja se približavaju zoni mješovitih listača. Drvo murve mnogo se cijeni u brodogradnji a njen list za gajenje svilene bube. Međutim trebat će promatrati, kako će podstojna makija za vrijeme vegetacije podnositi jaču zasjenu ovih, za nju stranih vrsta. Na toplijim staništima i u optimumu makije, vjerovatno, ova zasjena neće imati štetnije utjecaje. Pored gornjega, možda će i rastvorba listinca spomenutih vrsta djelovati na svoj način na razvoj makije, a što će biti vrlo interesantno proučavati. .) Marčić ing. J.: op. cit. pod 10, str. S69. 262 |