DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Glavniji zaključe; sa te konferencije su o»vi: 1. U 1950. g. treba povećati proizvodnost rada, tako, da se po bölenici postigne prosečni prinos od 600 gr smole. IU ovu svrhu primljene su obazeve da se osigura stalna kvalifikovana radna snaga, dobar i dovoljan alat i pribor, i dobar smeštaj radnika, a u pogledu snabdevanja smolara hranom, odećom i obućom, da se oni u potpunosti izjednače sa radnicima na eksploataciji šuma. 2. Odmah pristupiti uređenju svih borovih šuma i da se na osnovu revidiranih ili novih uređajnih elaborata izradi perspektivni plan iskorišćavanja, koji će uskladiti seču i smo´arenje sa dobivanjem semena, a za potrebe pošumljavanja odmah izlučiti potrebne selektivne semenske sastojine u kojima se ne će smolariti. Izdvajanje sastojina za seme da se sprovede prema Uputstvu za izdvajanje sastojina i grupa drveća za dobijanje kvalitetnog semena, koje je izdalo Savezno ministarstvo šumarstva .949 godine. 3. Svi republički instituti za naučna šumarska istraživanja treba da nastave započete oglede za što veću i kvalitetniju proizvodnju smole, kao i za osvajanje novih sirovinskih baza i novih proizvoda, s tim da operativa pruži institutima potrebnu pomoć u radnoj snazi, kreditima i dr. sredstvima. Naročito je podvučena potreba da se intenzivno sprovedu ogledi sa primenom hemijskih sredstava na borovima, kao i na smrči. 4. Što pre treba da se izradi i dostavi šumarstvu perspektivni plan seča borovih šuma za period do kraja 1956 g., da bi se mogao skladno izraditi perspektivni plan smoilarenja i blagovremeno obezbediti dovoljna semenska baza. 5. Uprava za naučno-istraživalačkj rad i unapređenje proizvodnje Ministarstva šumarstva FNRJ treba da pribav; iz inostramstva dokumentaciju po pitanju semena smolaremih borova i njegove uporabljivosti u veštačkom podizanju šuma. 6. Uputiti u inostranstvo dva stručnjaka-specijalista za smolarenje, radj pro-, učavanja savremenih metoda, tehnike i organizacije rada na smoilarenju, ekstrakciji i destilaciji. 7. Resiti pitanje osnivanja jedne radionice za izradu smolarskog i ostalog šumskog alata i pribora, potrebnog šumarskoj službi u FNRJ. 8. Prikupiti podatke o kapacitetima za preradu smole, radi pravilnog snabdevanja ovih, sa sirovinom iz najbližih smolarskih područja, i intenzivirati ekstrakciju i suvu destillaciju borovih panjeva, i otpadaka drveta, kao i destilaciju iglica svih vrsta četinara rad; dobijanja eteričnih ulja. Iako ije sadašnji fond borovih šuma, u odnosu na ukupni šumski fond Jugoslavije mali, primenom savremenih metoda gazdovanja i racionalnog iskorišćavanja borovih šuma, moći će da zadovolji potrebe u kvalitetnom drvetu, smoli i u semenu za pošumljavanje, ako se seča i smolarenje međusobno usklade i ako se blagovremeno izdvoje selektivne sastojine, dovoljne po veličini i pravilno raspoređene (prema potrebama pošumljavanja u pojedinim klimatskim reonima. LITERATURA 1. Čokl ing. Martin: Smolarski priročnik, Ljubljana 1947. — 2. Em. ing. Hans: Značaj i mogućnosti smolarenja u borovim šumama južne Srbije. Š. L. 1934, str. 294— 297. — 3. Marković ing. Ljubomir: Dvadeset godina šumarstva našega juga. Š. L. 1(934, str. ´149. — 4. Pejović ing. Branislav: Potreba racionalnog smolarenja kod nas. Š. L. 1938, str. 570—576. — 5. Sacki ing. Valentin: Opiti smolarenja u Poljskoj. Š. L. 1948, str. 217—234. — 6. Ugrenović dr. Aleksandar: Smolarenje u Francuskoj. Š. L. 1928, str. 11Ö—136. — 7. Ugrenović dr. Aileksandar-išolaja dr. Bogdan: Istraživanja o specifičnoj težini drveta i količini sirove smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L, Glasnik zavoda za šumske pokuse No. 3 str. 29—88, Zagreb 1931. — ®, Ugrenović dr. Aleksandar- Šolaja dr. Bogdan: Istraživanja o tehnici smolarenja i o kemizmu smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L. Glasnik zavoda za šumske pokuse No. 5 str. 1—201, Zagreb 1937. 258 |