DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 33 <-- 33 --> PDF |
4) Betonirati cijelu radnu dvoranu i po mogućnosti izbjegavati stupove,. koji koče transport i prave mrtve prostore. 5) Po mogućnosti što više koristiti električni pogon u radnoj dvorani, a izbjegavati transmisijski, da bi se radni strojevi mogli organski ugraditi i nezavisno od postojećih transmisija. 6) Kroz radnu dvoranu sprovesti uskotračnu prugu kraj osnovnih strojeva, ali je ugraditi u razini poda, da ne smota bestračnom transportu, Ova pruga išla bi direktno od stovarišta oblovine do stovarišta rezanog materijala. 7) Po mogućnosti i stovarište friza kao i stovarište kratke robe betonirati i uvesti ista transportna sredstva kao u radnoj dvorani. Radi otpreme vezati ovo stovarište sa utovarnom rampom pomoću dobrog betonskog puta. S obzirom na to, da je unutrašnji transport faza, koja se naizmjenično javlja, uvijek u nastavku obrade, ona je utkana u proizvodnji do te mjere, da je prosto nemoguće izmjeriti transportne usluge u ukupnoj visini pune cijene koštanja. No zna se, da je kod većine proizvoda transportna stavka pretežni dio, pogotovo ako se taj transport rđavo planira, pa se predmet nepotrebno vozi na pogrešna mjesta. Uslijed toga je racionalizacija transporta neo´tklonjiv zadatak inžinjersko-tehničkog kadra i proizvodnih radnika uopće. Iz ove općenite analize proizlazi, da je mehanizacija te k jeda n vid racionalizacije i da se racionalizacija mož e vršiti vrlo jedno stavni m preinakama i vrlo jednostavnim uređajima. Zato je pogrešno, ako se neki rukovodioci oslanjaju na racionalizacije s p o 1 j a, najviše na mehanizaciju. Prije nego pređemo na k o n v e ji e r mi smo u stanju da učinimo množinu jednostavnih a ipak vrlo korisnih i odlučujućih mjera za unapređenja unutrašnjeg transporta i proizvodnje uopće. Prema tome nije uopće sporno, da li je pitanje racionalizacije unutrašnjeg transporta aktuelno i dobro postavljeno. Može jedino da bude sporan način i metod ove analize ili pak neki dijelovi. No ni to ovdje nije bitno, jer će jedva koji čekić pogoditi svaki čavao kako treba. Ovdje postoji niz promjenljivih činilaca, koje treba dovesti u određeni funkcionalni odnos: stvoriti optimalne uslove za visoku produktivnost. Bitno je to, da se izazove diskusija po ovom važnom pitanju kako bi se od strane stručnjaka pribavila mišljenja i konstruktivni prijedlozi. U tome slučaju ova bi analiza poslužila u najmanju ruku kao izložba činilaca, koji imaju upliva na poboljšanje proizvodnje te bi bilo poželjno, da se zajedničk i odredi položaj i vrijednost tih činilaca ,kako bi oni doprinijeli racionaliza ciji i unapređenju proizvodnje. 251 |