DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 32 <-- 32 --> PDF |
taške neokrajčene robe. No ovaj treći krak nije neophodno potreban. Prema tome sirovine (trupci) mogu da dolaze na stovarište oblovine i pomoću normalnog i pomoću šumskog kolosjeka, no one dolaze u najviše slučajeva bestračnim sredstvima (kamioni, animalna vuča). Vagoni, koji bi se dobili pri istovaru oblovine, mogli bi se upotrebiti za otpremu rezane građe, što znači da bi se oni uputili sa stovarišta oblovine na stovarište rezane građe ili na utovarnu rampu. Utovarna rampa tako je uređena, da je: ili ona sama uzvišena ili je kolosjek, koji kroz nju prolazi, udubljen tako da su kolica (vagoneti) u istoj visini sa podom vagona normalnog kolosjeka. Sa svake strane normalnog kolosjeka treba da bude ili nekoliko uskotračnih kolosjeka (50 ili 60 cm širine) ili betonirani put, kako bi se u taj prostor moglo uvesti dovoljan broj punih vagoneta za podmirenje određenog broja vagona normalnog kolosjeka. Na taj način transportna mreža cijelog pogona imala bi ovu šemu: 1) Sistem Delt a treba da poveže vanjski saobraćaj sa pogonom t, j . sa stovarištem oblovine i sa utovarnom rampom. 2) Stovarište oblovine povezati sa pilanom uskim kolosjekom 50 ili 60 cm širine. U slučajevima, gdje´je moguće uvesti transportere dati ovima prednost, jer su oni svakako više stepen mehanizacije. 3) Unutrašnji transport t. j . međuoperaciono pomicanje treba organizirati pomoću bestraćnih sredstava t. j. pokretnim klupama, koje će istodobno služiti kao radni stolovi. Ako stanje dozvoljava, uvesti i u unutrašnji transport pomoćne mehanizirane uređaje za razna širinska pomicanja (poprečni transporteri), a za uzdužna pomicanja valjkaste transportere. Kod samih gâtera ili inače, gdje su u pitanju veliki tereti, uvesti električne dizalice. U slučajevima, gdje je moguće koristiti gravitaciju, uvesti kosine, naročito za transportiranje otpadaka , a za piljevinu postaviti ekshaustore. Kod unutrašnjeg transporta mi moramo razlikovati glavn i predmet obrade i nužno javljajući se balast (razni otpaci, piljevina, tekućine i si.). Posmatrajući taj balast kao bezvrijednog nametljivca, mnogi rukovodioci zaključuju, da je i briga za njega drugoznačajna. No to je često sasvim pogrešno. Otpatke, piljevinu, koru sa drveta i slično treba po mogućnosti već kod prve pojave što dalje ukloniti od proizvodnje, treba postaviti neku vrst »drenaže«, bilo da se sve to odvodi pomoću ekshaustoira ili u podrum pomoću kosina, odakle se transportira u pogonsku peć, U drvnoj industriji zapažamo pogone, koji su dobro riješili ovu stvar i koji nisu Kako o tome u mnogome ovisi ekonomičnost pogona uopće, valja na ovo obratiti naročitu pažnju. Mnogi rukovodioci ističu kako ih manipulacija sa otpacima košta više nego oni sami vrijede. Točno je da je manipulacija tih otpadaka skuplja nego oni vrijede, ali je prisustvo gomila još skuplje nego ta manipulacija. Najčešće tu niti nema izbora: otpatke treba po mogućnosti što prije ukloniti iz proizvodnje i uskladištiti, a da li će se pristupiti naknadnoj eksploataciji, o tome se može naknadno misliti. Uglavnom za naš glavni predmet obrade treba da bude otvore n put. No na svakoj fazi obrade dolazi do stvaranja raznih otpadaka, što znači da ekshaustore ili druga odvodna sredstva treba aktivizirati na svim karikama u proizvodnom lancu i kontrolisati pravilno funkcionisanje te »drenaže« isto tako kao i rad na glavnom proizvodu. 250 |