DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 31 <-- 31 --> PDF |
nekoliko dimenzija, koje su uvitlane u više štosova. Da li bi bilo umjesno uvesti normalni kolosjek na skladište kratke rezane građe sa više linija? I da li bi bilo umjesno uvesti jedan vagon među vitlove? Robu treba za utovar najprije pripremit i t. j . premjeriti i kompletirati nalog. Prema tome taj rad ide određenim tempom i redoslijedom. Najbolje je ako pogon ima utovarn u rampu , do koje dolaze vagoni normalnog kolosjeka, gdje se u glavnom vrši utovar sa priručnim oruđem i napravama, a do te rampe dovozi se materijal sa raznih vitlova u ručnim vagonetima, koje mog u gurati i sami utovarači. To znači priprema je vršena na taj način, što su radnici skidajući pojedine daske sa vitla odmah nakon promjerbe stavljali te daske na vagonete (u jednom zahvatu) i tako je istodobn o izvršena i priprema i natovar na vagonete. Tako radeći obično se natovari 8—10 malih vagoneta za jedan veliki vagon, t. j. za cijeli nalog. Pošto su ti vagoneti lagani oni nisu isključivo ovisni o nekom posebnom pogonskom sredstvu, pa ih mogu i sami utovarači prebaciti do utovafne rampe, koju naravno treba postaviti tako da bude podjednako udaljena od svih točaka na skladištu. Ma koliko se mi trudili da se izbjegne korišćenje ljudske snage za čisto fizičke radove, ipak se redovno javljaju specifičnosti u radu, koje isključuju potpunu primjenu mehanizacije, pa je zato potrebno tražiti načine, da se što viš e olakšaj u ti fizički poslovi. Prema tome najbolje je, ako se za unutarskladišni transport koriste uski kolosjeci 50 ili 60 cm raspona, kako bi ljudska snaga mogla bez naprezanja obaviti nužne radnje u proizvodnom procesu. Ovo je i za to važno, što je ukrštavanje praznih kolica sa punima samo onda moguće ako su kolica lakše dimenzionirana, a to je opet ovisno o rasponu kolosjeka. No unutarskladišni transport mogao bi se urediti i pomoću bestračni h sredstava na betoniranim putevima po uzoru na međuoperacioni transport. To bi bio svakako jedan viš i obli k unutarskladišnog transporta, gdje bi se mogao uvesti i električni pogon na akumulatore. U ovom slučaju može nam poslužiti kao uzor i sama željeznica, koja je na glavnim stanicama uvela bestračni električni transport sa autokarama. Prema tome, kada željeznica koja po struci simbilizira tračni transport, uvađa kombmovana bestračna transportna sredstva, ako je račun ekonomičnosti na to uputi, zašto se drvna industrija ne bi oslobodila tradicije i prešla na kombinirano korišćenje najboljih transportnih sredstava. . -i 3 Na osnovu dosadašnje analize, dolazimo do zaključka da svaka vrst transportnih sredstava ima određeno polje ekonomičnosti sa donekle odrađenim granicama. Ako se te granice nisu jasno istakle kroz iskustv o i praksu, onda ih treba nor m irački m opitima ustanoviti. Pilane i slične preradbene pogone treba povezati sa vanjskim javnim saobraćajem pomoću normalnog kolosjeka po D e 11 a-s i s t e m u t. j. sa jednim kolosjekom, koji se pri ulazu u pogon dijeli u dva ili tri rukavca od kojih jedan ide na stovarište oblovine, drugi na utovarnu rampu, a treći na stovarište rezane građe. Prvi krak služio bi za priliv sirovina, drugi za otpremu kratke i obrubljene rezane građe, a treći za otpremu naročite 249 |