DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 27 <-- 27 --> PDF |
turnim nagonima, koji su eksploatatore rješavali svih obzira prema radniku, kao osnovnom činitelju, te planu i metodici posla. U mnogo slučajeva nicali su mali pogoni (pilane sa jednim ili dva gâtera), koji su pored obilježja stihijnosti imali i spekulativan karakter, jer su neki drvarski trgovci stavljali u pogon makar kakove osnovne strojeve (gatere) jedino u cilju zaštite protivu poreza, od kojih su »proizvođači« bili zaštićeni, pod štitom »domaće industrije«. Ovo nezdravo stanje samo je pojačal o volju rukovodilaca socijalističkog privrednog preobražaja, da se prede na plansku , do detalja organiziranu privredu. Odmah po oslobođenju osjeća se jak zama h preuređenja drvne industrije ,a sve jače dolazi do izražaja preimućstvo velikih preduzeća, koja se pretvaraju u jake drvne kombinate sa funkcionalno m podjelom rada i sa razrađenim proizvodnim planovima, Iščezavaju mali pogoni i uviru u velike drvne kombinate ili se pak ostavljaju za privremene lokalne potrebe. Taj strukturni preobražaj i zaokret drvne industrije jasno naglašen koncentracijo m proizvodnih sredstava na jednom čv orno m mjestu i sa ispoljenim obilježjem mehanizacije, dovodi do stvaranja složenih proizvodnih organizama, sa kombinovanim i uzajamnim djelovanjem pojedinih proizvodnih činilaca. Plan, mehanizacija, funkcionalna podjela rada, lančani ili potočni sistem rada često su identifikacija racionalnog uređenja unutrašnjeg transporta, koji će pojedine karike proizvodnje čvrsto i sigurno povezati u jednu jedinstvenu cjelinu. Naslućuje se sve više ´težnja za »konve j erom «, t. j. za totalnom mehanizacijom transporta, čiji je ipak preduslov: svestrana provedba tipizacije i standardizacije proizvodnje. Jasno je ,da je težnja za »konvejerom« ostala samo konačni cilj organizacije unutrašnjeg transporta i da od danas na sutra nemoguće izvršiti taj prelaz, budući je za to potrebno izvršiti temeljite predradnje: 1) konvejer traži ritam ne samo u pogonu nego i u cjelokupnoj proizvodnji počam od najmanjeg radnog oruđa do najkomplikovanijeg, stroja, 2) za ovo su potrebni d novi tehnički kvalificirani kadrovi, a za izgradnju kadrova potrebno je vrijeme, 3) točno uskladiti sve tehničke kapacitet e strojeva i uređaja, radi izbjegavanja »proizvodnih tjesnaca«, 4) uskladiti potencijale i uzajamnu zavisnost pojedinih privrednih grana, 5) izvršiti tipizaciju i standardizaciju proizvodnje, da bi se broj detalja i elemenata smanjio i tako zagarantovao staložen proizvodni proces. Prema tome, mi smo u fazi priprem e za prelaz na potpunu mehanizaciju iako su pojedini pogoni već prešli u mehanizirani proces proizvodnje te će dati korisna iskustva glavnini , koja se za taj viši stepen proizvodnje osposobljava. Dotle izvršimo analizu postojećih prilika, da bi se najprije ustanovilo sa kakovim se sve preprekama i predrasudama još uvijek borimo, djelomično radi naslijeđenih grešaka u organizaciji rada, a djelomično radi na vike postojećih starih kadrova, koji unatoč sabranog znanja i iskustva pate od inertnosti , da rade po predanjima, makar to očigledno bilo neracionalno. Evo nekoliko primjera. a) Kolikogod su za pohvalu napori trudbenika u našem najvećem drvnom kombinatu, u Belišću, toliko je očigledno izrazit nesklad proizvodnih razmjera i zadataka sa organizacijom unutrašnjeg transporta. Baš unutrašnji transport pilane Belišće trpi od nemobilnost iučmalnosti, da u tom pogledu može poslužiti kao školski primjer. Ovo je zaostavština od ranije i radnici nemaju upliva niti na stanje niti na brzu 245 |